Ustavni sud Republike Srpske, na osnovu člana 115. Ustava Republike Srpske člana 37. stav 1. tačka a), člana 40. stav 5. i člana 61. stav 1. tačke g) i d) Zakona o Ustavnom sudu Republike Srpske („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 104/11 i 92/12), na sjednici održanoj 24. juna 2020. godine, d o n i o j e
R J E Š E Nj E
Ne prihvata se inicijativa za ocjenjivanje ustavnosti i zakonitosti članova 9. i 17. Pravilnika o jedinstvenim pravilima i proceduri javne konkurencije za zapošljavanje i postavljenje državnih službenika („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 68/09, 31/12 i 24/15).
Ne prihvata se inicijativa za pokretanje postupka za ocjenjivanje saglasnosti člana 17. Pravilnika o jedinstvenim pravilima i proceduri javne konkurencije za zapošljavanje i postavljenje državnih službenika („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 68/09, 31/12 i 24/15) sa članom 1. stav 2, članom 9. i članom 11. istog pravilnika.
O b r a z l o ž e nj e
Aleksandar Gavrić iz Banjaluke dao je Ustavnom sudu Republike Srpske (u daljem tekstu: Sud) inicijativu za pokretanje postupka za ocjenjivanje ustavnosti i zakonitosti Pravilnika o jedinstvenim pravilima i proceduri javne konkurencije za zapošljavanje i postavljenje državnih službenika („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 68/09, 31/12 i 24/15) (u daljem tekstu: Pravilnik). Iako davalac inicijative navodi da Pravilnik osporava u cjelini, pri tome ne obrazlažući neustavnost i nezakonitost svih njegovih članova, proističe da se njome, u suštini, osporavaju čl. 9. i 17. Pravilnika. Davalac inicijative smatra da osporeni član 9. ovog opšteg akta nije u saglasnosti sa čl. 36, 54. i 73. Zakona o pravima boraca, vojnih invalida i porodica poginulih boraca odbrambeno-otadžbinskog rata, budući da obrazac prijave na konkurs i interni oglas, čiji sadržaj je određen ovim članom Pravilnika, ne sadrži rubriku koja se tiče podataka korisnika prava iz čl. 36, 54. i 73. pomenutog zakona. Mišljenja je da ni konkursna komisija ne može da se izjasni o pitanju prednosti u zapošljavanju „pod istim uslovima“, te je značenje ovog izraza neophodno dodatno razraditi. U inicijativi se navodi da član 17. Pravilnika nije u saglasnosti sa članom 33. Ustava Republike Srpske (u daljem tekstu: Ustav) jer se sposobnost kandidata da radi na određenom radnom mjestu utvrđuje samo na osnovu ulaznog intervjua, umjesto da se građanima omogući da putem isprava i dokumenata dokazuju svoju sposobnost za rad. Nadalje, davalac inicijative smatra da član 17. Pravilnika nije u saglasnosti sa njegovim članom 1. stav 2, te čl. 9. i 11.
U odgovoru na navode iz inicijative koji je, kao donosilac osporenog pravilnika, Sudu dostavila Agencija za državnu upravu, ističe se da je osporeni pravilnik u potpunosti usklađen sa Zakonom o državnim službenicima, čiji član 37. je poslužio kao pravni osnov za donošenje osporenog pravilnika. Pomenuti zakon, kao lex specialis, pored ostalog, uređuje zapošljavanje državnih službenika u republičke organe uprave i ne propisuje prioritete u zapošljavanju za bilo koju kategoriju građana, zbog čega obrazac prijave na konkurs ne sadrži rubriku koja bi se ticala prava iz Zakona o pravima boraca, vojnih invalida i porodica poginulih boraca odbrambeno-otadžbinskog rata. Navodi se da konkursne komisije i ova agencija, u postupcima javne konkurencije za zapošljavanje u republičke organe uprave, primjenjuju Zakon o pravima boraca, vojnih invalida i porodica poginulih boraca odbrambeno-otadžbinskog rata, te korisnici prava iz navedenog zakona mogu tokom intervjua dostavljati dokaze o statusu borca, ratnog vojnog invalida ili člana porodice poginulog borca, a isti imaju, pod jednakim uslovima, prioritet pri sačinjavanju lista uspješnih kandidata. Ističe se da je ustavni princip iz člana 33. Ustava inkorporiran u član 7. Zakona o državnim službenicima, kao i da nisu osnovani navodi o nesaglasnosti člana 17. Pravilnika sa ovom ustavnom odredbom, članom 1. stav 2. i članom 9. ovog pravilnika, a što se potvrđuje detaljno propisanim postupkom javne konkurencije. Pored toga, navodi se da je u toku postupka javne konkurencije kandidatima obezbijeđena potpuna pravna zaštita putem osporavanja zaključka i rješenja, kao i sudska zaštita kada su u pitanju akti Vlade koji se tiču radnopravnog stausa kandidata. S obzirom na izloženo, donosilac osporenog akta ističe da u cijelosti osporava navode iz inicijative, te da nezadovoljstvo davaoca inicijative normativnim rješenjima kao i njegovo nepotpuno i pogrešno tumačenje osporenih odredaba ne može biti predmet ocjene Ustavnog suda, zbog čega se predlaže odbijanje inicijative.
Pravilnik o jedinstvenim pravilima i proceduri javne konkurencije za zapošljavanje i postavljenje državnih službenika („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 68/09, 31/12 i 24/15) donio je direktor Agencija za državnu upravu, uz saglasnost Vlade, na osnovu člana 37. Zakona o državnim službenicima („Službeni glasnik Republike Srpske“ broj 118/08) i člana 69. st. 1. i 2. Zakona o republičkoj upravi („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 118/08 i 11/09).
Osporenim članom 9. Pravilnika propisano je: da se prijava za učešće na javnom konkursu podnosi na propisanom obrascu Prijave na javni konkurs koji se nalazi u Prilogu ovog pravilnika i čini njegov sastavni dio (Obrazac broj 1) (stav 1), da je obrazac prijave iz stava 1. ovog člana formata A4, a u isti se unose podaci o nazivu republičkog organa uprave, nazivu upražnjenog radnog mjesta državnog službenika, datumu i načinu objavljivanja javnog konkursa, lični podaci, podaci o obrazovanju i drugim oblicima stručnog usavršavanja i osposobljavanja u profesiji, radnom iskustvu, dodatnim sposobnostima i posebne izjave (stav 2), da se prijava za učešće na internom oglasu podnosi na propisanom obrascu Prijave na interni oglas koji se nalazi u Prilogu ovog pravilnika i čini njegov sastavni dio (Obrazac broj 2) (stav 3), da je obrazac prijave iz stava 3. ovog člana formata A4, a u isti se unose podaci o nazivu republičkog organa uprave, podaci o nazivu upražnjenog radnog mjesta državnog službenika, datumu i načinu objavljivanja internog oglasa, lični podaci, podaci o obrazovanju i drugim oblicima stručnog usavršavanja i osposobljavanja u profesiji, radnom iskustvu, dodatnim sposobnostima i posebne izjave (stav 4), da tačnost podataka navedenih u obrascima prijave na javni konkurs i interni oglas kandidati potvrđuju potpisom (stav 5), da su obrasci prijava dostupni na internet stranici Agencije, a mogu se dobiti i u Agenciji (stav 6).
Osporenim članom 17. Pravilnika propisano je da ulazni intervju podrazumijeva pojedinačni razgovor sa kandidatima na osnovu kojeg se utvrđuje sposobnost kandidata da radi na određenom radnom mjestu na koje se konkurencija odnosi, opšta predanost kandidata službi u republičkim organima uprave, njegova ukupna stručnost i sposobnost, kao i način organizovanja i izvršavanje poslova na tom radnom mjestu.
U postupku ocjenjivanja ustavnosti i zakonitosti Pravilnika, Sud je imao u vidu tač. 10, 12. i 18. Amandmana XXXII na Ustav Republike Srpske, kojim je zamijenjen član 68. Ustava, a kojima je utvrđeno da Republika uređuje i obezbjeđuje, između ostalog, organizaciju, nadležnosti i rad državnih organa, radne odnose i zapošljavanje, druge odnose od interesa za Republiku, u skladu sa Ustavom, te član 108. Ustava prema kome zakoni, statuti, drugi propisi i opšti akti moraju biti u saglasnosti sa Ustavom, a propisi i drugi opšti akti moraju biti u saglasnosti sa zakonom. Pored toga, Sud je uzeo u obzir i odredbu člana 33. Ustava, u odnosu na koji davalac inicijative osporava Pravilnik, kojim je utvrđeno da građani imaju pravo da učestvuju u obavljanju javnih poslova i da pod jednakim uslovima budu primljeni u javnu službu.
Sud je uzeo u obzir da je Zakonom o državnim službenicima („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 118/08, 117/11, 37/12 i 57/16) propisano: da u republičkom organu uprave na radnom mjestu državnog službenika može biti zaposleno lice koje ispunjava opšte uslove: da je državljanin Republike Srpske ili BiH, da je stariji od 18 godina, da ima opštu zdravstvenu sposobnost, da nije osuđivan za krivično djelo na bezuslovnu kaznu zatvora od najmanje šest mjeseci ili za krivično djelo koje ga čini nepodobnim za obavljanje poslova u republičkom organu uprave, da nije otpušten iz organa uprave kao rezultat disciplinske mjere na bilo kojem nivou vlasti u BiH tri godine prije objavljivanja konkursa, da ispunjava i druge uslove utvrđene zakonom, drugim propisima ili aktom o organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta u republičkom organu uprave i posebne uslove: odgovarajuća školska sprema, položen stručni ispit za rad u republičkim organima uprave, radno iskustvo u traženom stepenu obrazovanja, te da su pri zapošljavanju u republički organ uprave kandidatima pod jednakim uslovima dostupna sva radna mjesta državnog službenika (član 29. st. 1. i 2), da se zasnivanje radnog odnosa u republičkim organima uprave vrši putem javnog konkursa (član 31), da, na zahtjev i u ime republičkog organa uprave, javni konkurs raspisuje i objavljuje Agencija u sredstvima javnog informisanja (član 32. stav 1), da su uz prijavu na javni konkurs kandidati dužni priložiti dokaze o ispunjavanju opštih i posebnih uslova (član 33. stav 1), da za sprovođenje postupka izbora državnog službenika putem javnog konkursa Agencija imenuje komisiju za izbor kandidata, a da postupak za prijem državnog službenika podrazumijeva provjeru ispunjavanja uslova javnog konkursa i ulazni intervju sa kandidatom (član 34. st. 1. i 7), da u sprovođenju postupka za izbor državnog službenika komisija vrši izbor kandidata na isti način za sve kandidate koji se prijavljuju za isto upražnjeno radno mjesto (član 36. stav 1), da se bliža pravila i procedure javne konkurencije za zapošljavanje i postavljenje državnih službenika uređuju pravilnikom koji donosi Agencija uz saglasnost Vlade (član 37. stav 1), te da se pravilnikom iz stava 1. ovog člana bliže uređuju postupak sprovođenja javne konkurencije, sadržaj i obrazac prijave na javni konkurs i interni oglas, postupak izbora, utvrđivanje i potvrđivanje liste uspješnih kandidata, kao i prijedloga za zapošljavanje i postavljenje (član 37. stav 2).
Sud je uzeo u obzir da je Zakonom o republičkoj upravi („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 115/18) propisano: da Agencija za državnu upravu obavlja upravne i druge stručne poslove koji se, između ostalog, odnose na: ustanovljavanje i sprovođenje jedinstvenih pravila i procedura za zapošljavanje, imenovanje, postavljanje, ocjenjivanje i napredovanje državnih službenika (član 41. stav 1), da je Agencija za državnu upravu samostalna upravna organizacija sa svojstvom pravnog lica (član 41. stav 2), da organi uprave donose pravilnike, naredbe, uputstva i druge opšte akte (član 63. stav 1), da samostalnom upravom i upravnom organizacijom koja nije u sastavu ministarstva rukovodi direktor, koji za svoj rad odgovara Vladi (član 80. stav 2), da direktor iz st. 1. i 2. ovog člana rješava u upravnim stvarima iz djelokruga organa i odlučuje o pravima i dužnostima zaposlenih u organu (član 80. stav 3).
Sud je imao u vidu da je odredbama Zakona o pravima boraca, vojnih invalida i porodica poginulih boraca odbrambeno-otadžbinskog rata („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 134/11, 9/12, 40/12), u odnosu na koje davalac inicijative osporava Pravilnik, propisano: da će organi republičke uprave i organi jedinica lokalne samouprave, javna preduzeća i druga privredna društva koja su u cjelini vlasništvo Republike ili većinskom vlasništvu Republike, opštine ili grada, kao i drugi subjekti koji su osnovani zakonom ili ih je osnovala Vlada obezbijediti prilikom prijema novih radnika da borac ima, pod istim uslovima, prednost u zapošljavanju u odnosu na ostala lica koja nisu korisnici prava po ovom zakonu, u skladu sa propisima koji regulišu oblast rada i zapošljavanja, a da ako se na oglas, odnosno konkurs prijave borci iz više kategorija, prednost ima borac više kategorije, s tim da u okviru iste kategorije prednost ima borac sa dužim vremenom angažovanja u oružanim snagama, te da se prednost iz stava 1. ovog člana ne odnosi se na izabrana i postavljena lica (član 36), da će organi republičke uprave i organi lokalne uprave, javna preduzeća i druga privredna društva koja su u cjelini vlasništvo Republike ili većinskom vlasništvu Republike, opštine ili grada, kao i drugi subjekti koji su osnovani zakonom ili ih je osnovala Vlada obezbijediti prilikom prijema novih radnika da ratni vojni invalid ima, pod istim uslovima, prednost u zapošljavanju u odnosu na ostala lica, izuzev članova porodice poginulog borca, u skladu sa propisima kojima se uređuje oblast rada i zapošljavanja, a da ako se na oglas, odnosno konkurs prijave ratni vojni invalidi iz različitih kategorija, prednost ima ratni vojni invalid više kategorije invalidnosti, a ako se radi o slučaju da su iste kategorije invalidnosti, onda prednost ima ratni vojni invalid sa dužim vremenom angažovanja u oružanim snagama, te da se prednost iz stava 1. ovog člana ne odnosi na izabrana i postavljena lica (član 54), da će organi republičke uprave i organi jedinica lokalne samouprave, javna preduzeća i druga privredna društva koja su u cjelini vlasništvo Republike ili većinskom vlasništvu Republike, opštine ili grada, kao i drugi subjekti koji su osnovani zakonom ili ih je osnovala Vlada, obezbijediti prilikom prijema novih radnika da član porodice poginulog borca ima, pod istim uslovima, prednost u zapošljavanju u odnosu na ostala lica, uključujući ratne vojne invalide borce, u skladu sa propisima kojima se uređuje oblast rada i zapošljavanja, te da se prednost iz stava 1. ovog zakona ne odnosi na izabrana i postavljena lica (član 73).
Uzimajući u obzir navedene ustavne i zakonske odredbe Sud je utvrdio da je osporeni pravilnik donesen saglasno ovlašćenju Agencije za državnu upravu iz člana 37. Zakona o državnim službenicima, a njime su, s ciljem provođenja tog zakona, detaljnije razrađene njegove odredbe.
Donosilac osporenog akta je propisivanjem na način kao u čl. 9. i 17. Pravilnika bliže uredio pravila i procedure javne konkurencije za zapošljavanje i popunjavanje radnih mjesta državnih službenika. Utvrđujući sadržaj i obrazac prijave na javni konkurs i interni oglas (osporeni član 9. Pravilnika), te svrhu pojedinačnih razgovora sa kandidatima učesnicima javnog konkursa (osporeni član 17. Pravilnika), donosilac Pravilnika je, prema ocjeni Suda, saglasno garancijama iz člana 33. Ustava, uredio način na koji kandidati obezbjeđuju podatke i dokaze o ispunjenosti opštih i posebnih uslova za zapošljavanje na određenom radnom mjestu, čime je konkretizovao čl. 29. i 33. stav 1. Zakona o državnim službenicima, te omogućio primjenu člana 34. stav 7. tog zakona, tj. provjeru ispunjenosti uslova javnog konkursa. S obzirom na to da je svrha podzakonskog normiranja u bližem razrađivanju hijerarhijski više zakonske norme, te da je u funkciji njene praktične primjene, donosilac osporenog pravilnika je, propisujući na način kao osporenim članovima 9. i 17. istog, prema mišljenju Suda, postupio saglasno svojim ovlašćenjima jer nije izmijenio smisao zakonskog regulisanja, te nije doveo do nepouzdanosti kada je riječ o njegovoj primjeni.
Takođe, kada je riječ o navodima iz inicijative prema kojima član 9, Pravilnika nije u saglasnosti sa čl. 36, 54. i 73. Zakona o pravima boraca, vojnih invalida i porodica poginulih boraca odbrambeno-otadžbinskog rata, Sud je utvrdio da se ovim navodima, u suštini, ne osporava ustavnost i zakonitost postojećeg normiranja Pravilnika, odnosno normiranja pojedinih njegovih odredaba, već se postavlja pitanje ustavnosti, odnosno zakonitosti propuštanja donosioca osporenog akta da ovu materiju uredi na način koji davalac inicijative smatra optimalnim. Imajući u vidu da je Sud već utvrdio da je Agencija za državnu upravu, na osnovu povjerenog ovlašćenja iz člana 37. Zakona o državnim službenicima, bliže uredila postupak sprovođenja javne konkurencije, sadržaj i obrazac prijave na javni konkurs i interni oglas, postupak izbora, utvrđivanje i potvrđivanje liste uspješnih kandidata, kao i prijedloga za zapošljavanje i postavljenje, te uzimajući u obzir da iz navedene zakonske odredbe, ni iz drugih odredaba Zakona o državnim službenicima, koji je poslužio kao pravni osnov za donošenje Pravilnika, ne proističe obaveza podzakonske razrade prava adresata čl. 36, 54. i 73. Zakona o pravima boraca, vojnih invalida i porodica poginulih boraca odbrambeno-otadžbinskog rata, to se u konkretnom slučaju, prema ocjeni Suda ne radi o legislativnom propustu donosioca osporenog akta, već o njegovoj cjelishodnoj procjeni da relevantu materiju treba urediti na propisani način. Shodno članu 115. Ustava, nije u nadležnosti ovog suda da cijeni opravdanost ovakve procjene.
Nadalje, prema članu 115. Ustava nije u nadležnosti ovog suda da ocjenjuje međusobnu saglasnost odredaba istog opšteg akta, pa tako ni saglasnost osporenog člana 17. Pravilnika sa članom 1. stav 2, članom 9. i članom 11. Pravilnika, a kako se traži inicijativom, niti je u nadležnosti Suda da razmatra navode o potrebi drugačijeg uređenja predmeta regulisanja Pravilnika.
Pored toga, saglasno članu 115. Ustava, Sud nije nadležan da cijeni primjenu propisa, zbog čega navodi kojima se ukazuje na moguće zloupotrebe u postupku sprovođenja javne konkurencije nisu od ustavnopravnog značaja.
Cijeneći da je u toku prethodnog postupka pravno stanje potpuno utvrđeno i da prikupljeni podaci pružaju pouzdan osnov za odlučivanje, Sud je, na osnovu člana 40. stav 5. Zakona o Ustavnom sudu Republike Srpske, u ovom predmetu odlučio bez donošenja rješenja o pokretanju postupka.
Na osnovu izloženog odlučeno je kao u izreci ovog rješenja.
Ovo rješenje Ustavni sud je donio u sastavu: predsjednik Suda mr Džerard Selman i sudije: Milenko Arapović, Vojin Bojanić, Amor Bukić, Zlatko Kulenović, prof. dr Duško Medić, Irena Mojović i prof. dr Marko Rajčević.
Broj: U-35/19
24. juna 2020. godine
|
|
PREDSJEDNIK
USTAVNOG SUDA
Mr Džerard Selman, s.r.
|