Ustavni sud Republike Srpske, na osnovu člana 115. Ustava Republike Srpske, člana 40. stav 5. i člana 60. stav 1. tačka b) Zakona o Ustavnom sudu Republike Srpske (''Službeni glasnik Republike Srpske'' br. 104/11 i 92/12), na sjednici održanoj 28. maja 2025. godine, d o n i o je
O D L U K U
Utvrđuje se da član 4. stav 1, član 9, član 10, član 19, član 41. st. 4. i 5, član 42. st. 2. i 5, član 45. stav 2, član 47. i član 53. Odluke o lokalnim vodovodima („Službeni glasnik Opštine Čelinac“ broj 6/23) nisu u saglasnosti sa Ustavom Republike Srpske, Zakonom o lokalnoj samoupravi („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 97/16, 36/19 i 61/21), Zakonom o vodama („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 50/06, 92/09, 121/12 i 74/17) i Zakonom o komunalnim djelatnostima („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 124/11 i 100/17).
O b r a z l o ž e nj e
Nikola Jovanović iz Čelinca, koga zastupa Arsenije Baltić, advokat iz Banje Luke, dao je Ustavnom sudu Republike Srpske inicijativu za pokretanje postupka za ocjenjivanje ustavnosti i zakonitosti člana 4. stav 1, člana 9, člana 10, člana 19, člana 41. st. 4. i 5, člana 42. st. 2. i 5, člana 45. stav 2, člana 47. i člana 53. Odluke o lokalnim vodovodima („Službeni glasnik Opštine Čelinac“ broj 6/23), koju je donijela Skupština Opštine Čelinac. U inicijativi se navodi da osporeni član 4. stav 1. ove odluke nije u saglasnosti sa članom 16. stav 5. Zakona o vodama, te sa članom 51, članom 61. stav 1. tačka 3) i članom 62. Zakona o lokalnoj samoupravi, jer odbor za upravljanje lokalnim vodovodom nije dio uprave Opštine Čelinac, zbog čega mu se ne može povjeriti upravljanje vodnim objektima. Ova odredba Odluke je, po mišljenju davaoca inicijative, u suprotnosti i sa članom 7. stav 1. Zakona o komunalnim djelatnostima, te sa članom 4. Zakona o sistemu javnih službi, jer udruženje građana ne ulazi u krug subjekata koji, prema ovim zakonima, može upravljati lokalnim vodovodom. Iz istih razloga davalac inicijative smatra da nisu u saglasnosti sa zakonom ni član 19, član 41. st. 4. i 5, član 42. st. 2. i 5, član 45. stav 2, član 47. i član 53. Odluke, jer se ove odredbe predmetne odluke zasnivaju na propisivanju da lokalnim vodovodima upravljaju odbori za upravljanje lokalnim vodovodima ili udruženja građana. U inicijativi se, nadalje, navodi da član 9. i član 46. tačka 1) Odluke, kojim je zabranjeno vršenje bilo kakvih radnji na zahvatanju vode bez tehničke dokumentacije, nisu u saglasnosti sa članom 50. i članom 51. stav 1. Zakona o vodama. Po mišljenju davaoca inicijative, normiranjem iz člana 10. predmetne odluke, kojim je propisana obaveza vlasnika zemljišta da dozvoli izvođenje radova na izgradnji vodovoda uz naknadu za kulture i objekte, donosilac ovog akta je izašao iz okvira svojih ovlašćenja, jer je članom 2. Zakona o stvarnim pravima propisano da se vlasništvo može oduzeti ili ograničiti samo pod uslovima predviđenim zakonom. U pogledu osporenog člana 19. Odluke, u inicijativi se posebno ukazuje na odredbe st. 3. i 5. koji, kako se ističe, nisu u saglasnosti sa članom 10. Zakona o komunalnim djelatnostima i članom 7. stav 2. Zakona o sistemu javnih službi. Pored toga, davalac inicijative smatra da su odredbe st. 6. i 8. člana 19. ove odluke, kojima je predviđen prenos obaveze upravljanja i održavanja lokalnih vodovoda na udruženje građana i prestanak odgovornosti Opštine Čelinac za kvalitet vode i štetu korisnicima lokalnih vodovoda, u suprotnosti sa članom 3. tačka a) Zakona o komunalnim djelatnostima i članom 19. Zakona o vodama.
U odgovoru na inicijativu koji je dostavila Skupština Opštine Čelinac navodi se da je inicijativa neosnovana, te da je osporena odluka donesena na osnovu relevantnih odredaba Ustava Republike Srpske, Zakona o komunalnim djelatnostima i Zakona o lokalnoj samoupravi. U odnosu na navode inicijative u pogledu člana 4. stav 1. Odluke, donosilac ovog akta ističe da je vodovodna mreža na području Opštine Čelinac građena od sedamdesetih godina prošlog vijeka pa sve do danas, te da je usljed procesa transformacije društvene svojine, promjene teritorijalne organizacije i koncepta pružanja komunalnih usluga došlo do poremećaja u upravljanju u ovoj oblasti. Zbog toga je, kako se navodi, Skupština Opštine Čelinac, imajući u vidu haotično i neuređeno stanje u ovoj oblasti, donošenjem osporene odluke nastojala da nađe privremeno rješenje za neometano obavljanje ove značajne komunalne djelatnosti, te da ujednači sistem vodosnabdijevanja, nakon čega će se isti staviti na upravljanje javnom komunalnom preduzeću. U vezi sa osporenim članom 9. Odluke, u odgovoru se ukazuje na član 50. stav 2. Zakona o vodama, te se zaključuje da su zahvatanje i upotreba vode ovim zakonom restriktivno postavljeni, te da se zabrana iz člana 9. Odluke odnosi na zahvatanje vode u situaciji kada se grade sistemi i uređaji za koje je potrebna tehnička dokumentacija. U pogledu odredaba člana 19. st. 5, 6. i 8. predmetne odluke, u odgovoru se iznosi stav da odgovornost za obaveze održavanja vodovoda, kvalitet vode i eventualnu štetu koja nastane korisnicima vodovoda odgovaraju subjekti koji njime neposredno upravljaju, te da ovakvim propisivanjem ne prestaju obaveze Opštine Čelinac u pogledu redovnog snabdijevanja vodom, već su te obaveze povjerene određenim organizacijama do konačnog uređenja ove oblasti.
Odluku o lokalnim vodovodima („Službeni glasnik Opštine Čelinac“ broj 6/23) donijela je Skupština Opštine Čelinac na osnovu člana 6. Zakona o komunalnim djelatnostima („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 124/11 i 100/17), člana 39. stav 2. Zakona o lokalnoj samoupravi („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 97/16, 36/19 i 61/21) i člana 37. stav 2 tač. 2. i 88. Statuta Opštine Čelinac („Službeni glasnik Opštine Čelinac“ broj 3/17). Prema članu 3. ove odluke, pod lokalnim vodovodom, u smislu ove odluke, podrazumijeva se sistem za snabdijevanje vodom za piće naselja koji ima uređeno izvorište, zatim kaptažu, uređaj za pripremu vode, rezervoar i razvodnu mrežu, a kojim ne upravlja javno komunalno preduzeće, odnosno drugo preduzeće.
Osporenim odredbama ove odluke propisano je:
„Lokalnim vodovodima upravlja Odbor za upravljanje lokalnim vodovodom ili udruženje građana. (član 4. stav 1)
Zabranjeno je vršenje bilo kakvih radnji na zahvatanju vode, bez tehničke dokumentacije i odobrenja za gradnju izdatog od nadležnog organa. (član 9)
Vlasnik zemljišta na kome se vrši kaptiranje izvorišta i izgradnja vodovoda dužan je dozvoliti izvođenje radova na izgradnji vodovoda i ima pravo na naknadu za kulture i objekte na zemljištu, što se odlučuje u postupku eksproprijacije, nakon utvrđivanja opšteg interesa od strane nadležnog organa. (član 10)
Poslove upravljanja, održavanja i zaštite lokalnog vodovoda organizuje i vodi odbor za upravljanje lokalnim vodovodom ili udruženje građana. (član 19. stav 1)
Članove odbora za upravljanje lokalnim vodovodom, od kojih se većina bira iz reda korisnika vodovoda, bira savjet mjesne zajednice, a saglasnost na izbor daje Skupština Opštine Čelinac. (član 19. stav 2)
U slučaju kada se za upravljanje lokalnim vodovodom osniva udruženje građana, nakon njegovog osnivanja Skupština Opštine Čelinac svojom odlukom daje dozvolu udruženju građana da vrši poslove upravljanja i održavanja lokalnog vodovoda i predaje im na upravljanje i održavanje lokalni vodovod definisan u članu 3. stav 1. ove odluke. (član 19. stav 3)
U slučaju kada se vrši transformacija iz odbora za upravljanje lokalnim vodovodom u udruženje građana, Skupština Opštine Čelinac, nakon osnivanja udruženja građana za upravljanje lokalnim vodovodom, na prijedlog udruženja građana ili savjeta mjesne zajednice, donosi odluku kojom dozvoljava navedenu transformaciju. (član 19. stav 4)
Odlukom iz stava 4. ovog člana vrši se prenos obaveze upravljanja i održavanja nad lokalnim vodovodom definisanim u članu 3. stav 1. ove odluke sa odbora za upravljanje lokalnim vodovodom na udruženje građana. (član 19. stav 5)
Stupanjem na snagu st. 2. do 5. ovog člana prestaje odgovornost Opštine Čelinac za kvalitet vode i eventualnu štetu koja nastaje korisnicima lokalnih vodovoda i svim trećim licima. (član 19. stav 6)
U slučaju da savjet mjesne zajednice nije izabrao odbor za upravljanje vodovodom ili nije osnovao udruženje građana, nadležno odjeljenje imenuje odbor za privremeno upravljanje lokalnim vodovodom iz reda korisnika vodovoda, do imenovanja upravljača u skladu sa ovom odlukom. (član 19. stav 7)
Odgovornost za kvalitet vode i eventualnu štetu koju prouzrokuje upravljač lokalnim vodovodom kojem je Skupština Opštine svojom odlukom u smislu st. 2. do 5. ovog člana predala lokalni vodovod na upravljanje i održavanje, snosi upravljač lokalnim vodovodom. (član 19. stav 8)
U slučaju kada lokalnim vodovodom upravlja udruženje građana, naplata računa se vrši preko žiroračuna. (član 41. stav 4)
Ukoliko udruženje građana, kao upravljač lokalnim vodovodom, vrši naplatu preko lica koje je ovlastilo da vrši naplatu, naplata se vrši putem blokova uplatnica, a lice koje je izvršilo naplatu dužno je da sav naplaćeni iznos položi na račun upravljača. (član 41. stav 5)
Lokalni vodovodi su dužni da se organizuju kao udruženja građana u slučajevima kada lokalni vodovod broji preko 100 korisnika i njegova djelatnost se proteže na teritoriju dvije ili više mjesnih zajednica ili na teritoriju druge opštine. (član 42. stav 2)
Nakon osnivanja udruženja građana, postupak određivanja upravljača se vrši u skladu sa članom 19. stav 4. ove odluke. (član 42. stav 5)
Savjet mjesne zajednice je dužan da u roku od tri mjeseca, računajući od dana stupanja na snagu ove odluke, odnosno tri mjeseca od formiranja novog lokalnog vodovoda, formira odbore za upravljanje lokalnim vodovodom ili udruženje građana u skladu sa odredbama ove odluke koji snabdijevaju vodom pet i više domaćinstava. (član 45. stav 2)
Postojeći vodovodi, koji su prema odredbama ove odluke lokalni vodovodi, moraju se dovesti u ispravno stanje do kraja 2023. godine, a korisnici vodovoda izabrati upravljače za upravljanje vodovodom u skladu sa odredbama. (član 53. stav 1)
Lokalni vodovodi koji kao upravljača imaju odbor za upravljanje lokalnim vodovodom, izabranim u skladu sa odredbama Odluke o seoskim vodovodima („Službeni glasnik Opštine Čelinac“ broj 9/13), ne moraju vršiti ponovni izbor upravljača. (član 53. stav 2)
Udruženja građana, koja su za upravljače lokalnim vodovodima izabrani u vrijeme važenja Odluke o seoskim vodovodima („Službeni glasnik Opštine Čelinac“ broj 9/13), moraju za nastavak djelovanja dobiti saglasnost Skupštine Opštine Čelinac. (član 53. stav 3)
Vodovodi iz stava 2. ovog člana sve promjene upravljača, transformacije ili izbor novih članova odbora za upravljanje lokalnim vodovodom vrše u skladu sa odredbama ove odluke. (član 53. stav 4)
Vodovodi koji broje više od 100 korisnika i čija se djelatnost vrši na teritoriji dvije ili više mjesnih zajednica dužni su u roku od šest mjeseci od stupanja ove odluke na snagu da se transformišu u udruženja građana, u skladu sa odredbama ove odluke. (član 53. stav 5)
Upravljač će preuzeti dalje upravljanje ovim vodovodima u skladu sa odredbama ove odluke. (član 53. stav 6)“
Članom 47. propisana je visina novčane kazne i uslovi pod kojima se izriču ove kazne svakom članu odbora za upravljanje lokalnim vodovodom ili odgovornom licu u udruženju građana koje upravlja lokalnim vodovodom.
U postupku ocjenjivanja ustavnosti i zakonitosti osporenih odredaba predmetne odluke Sud je imao u vidu da je članom 102. stav 1. tač. 2, 7. i 8. Ustava Republike Srpske utvrđeno da opština preko svojih organa, u skladu sa zakonom, uređuje i obezbjeđuje obavljanje komunalnih djelatnosti, obrazuje organe, organizacije i službe za potrebe opštine i uređuje njihovu organizaciju i poslovanje, kao i da obavlja i druge poslove utvrđene Ustavom, zakonom i statutom opštine. Pored toga, prema tački 6. Amandmana XXXII na Ustav, kojim je zamijenjen član 68. Ustava, Republika uređuje i obezbjeđuje, između ostalog, svojinske i obligacione odnose i zaštitu svih oblika svojine. Članom 56. stav 1. Ustava utvrđeno je da se zakonom može oduzeti ili ograničiti pravo svojine, uz pravičnu naknadu.
Pored toga, Sud je takođe imao u vidu relevantne odredbe Zakona o lokalnoj samoupravi („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 97/16, 36/19 i 61/21), kojim je propisano: da jedinica lokalne samouprave ima pravo da se bavi svim pitanjima od lokalnog interesa koja nisu isključena iz njene nadležnosti, niti dodijeljena nekom drugom nivou vlasti, te da ostvaruje svoje nadležnosti u skladu sa Ustavom, zakonom i statutom (član 17. st. 2. i 3), da jedinica lokalne samouprave, u oblasti zaštite prirodnih dobara i životne sredine, između ostalog, obezbjeđuje opšte uslove i načine izgradnje i održavanja vodovoda u seoskim naseljima i njihovo korišćenje (član 28. tačka 4), da je skupština predstavnički organ, organ odlučivanja i kreiranja politike jedinice lokalne samouprave, koja ima nadležnost da donosi odluke i druga opšta akta i daje njihovo autentično tumačenje (član 39. stav 1. i stav 2. alineja 2), da su poslovi gradske, odnosno opštinske uprave, između ostalog, izvršavanje i sprovođenje zakona i drugih propisa i obezbjeđenje vršenja poslova čije je izvršenje povjereno jedinici lokalne samouprave (član 61. stav 1. tačka 3).
Sud smatra da prilikom ocjenjivanja ustavnosti i zakonitosti osporenih odredaba predmetne odluke treba uzeti u obzir i Zakon o komunalnim djelatnostima („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 124/11 i 100/17), kojim je propisano: da se, u smislu ovog zakona, kao komunalne djelatnosti od posebnog javnog interesa smatraju, između ostalog, proizvodnja i isporuka vode (član 2. stav 1. tačka a)), da jedinica lokalne samouprave obezbjeđuje organizovano obavljanje komunalnih djelatnosti, a svojom odlukom detaljnije propisuje uslove i način obavljanja komunalnih djelatnosti, materijalne, tehničke i druge uslove za finansiranje, razvoj, izgradnju i održavanje komunalnih objekata, uslove za funkcionisanje i tehničko-tehnološko jedinstvo sistema i uređaja (član 6. stav 1. tač. a), b) i v)), da odluku iz stava 1. člana 6. ovog zakona donosi skupština jedinice lokalne samouprave) (član 6. stav 2), te da za obavljanje komunalnih djelatnosti i drugih djelatnosti od javnog interesa jedinica lokalne samouprave može osnovati javno preduzeće ili te poslove može povjeriti drugim privrednim subjektima, koji su dužni da komunalnu djelatnost koja im je povjerena obavljaju u skladu sa ovim zakonom i drugim propisima (član 7. stav 1).
Pored navedenog, Sud je imao u vidu i odredbe Zakona o vodama („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 50/06, 92/09, 121/12 i 74/17), koje su od značaja za ocjenjivanje zakonitosti osporene odluke, a kojim je propisano: da se ovim zakonom uređuje način integralnog upravljanja vodama unutar teritorije Republike Srpske, te da upravljanje vodama obuhvata integralni pristup zaštite voda, korišćenja voda, zaštitu od štetnog djelovanja voda, uređenje vodotoka i drugih vodnih tijela i javnog dobra (član 1. st. 1. i 2), da su vode opšte dobro i da su pod posebnom zaštitom Republike Srpske (član 8), da vodni objekti i sistemi, zajedno sa pripadajućom opremom koji čine tehničku, odnosno tehnološku cjelinu, služe za uređenje vodotoka i drugih voda, zaštitu od štetnog djelovanja voda, zahvatanja voda radi njihovog namjenskog korišćenja, za praćenje stanja voda i za zaštitu voda od zagađivanja i održavanje akvatičnih ekosistema (član 14), da su vodni objekti, s obzirom na njihovu namjenu, pored ostalog, vodni objekti za korišćenje i iskorišćavanje voda, među koje spadaju i osnovni objekti za vodosnabdijevanje stanovništva i industrije (član 15. stav 1. tačka g) podtačka 1), da su vodni objekti iz člana 15. ovog zakona dobra od interesa za Republiku Srpsku i detaljni podaci o njima, kao i radnje koje sprovode, a odnose se na njih, zbog značaja samih objekata moraju biti propraćeni posebnim mjerama bezbjednosti u skladu sa ovim zakonom i na osnovu njega donesenim podzakonskim propisima (član 16. stav 1), da jedinice lokalne samouprave upravljaju zaštitnim vodnim objektima, pored ostalog, iz člana 15. stav 1. tač. b), v) i g) podtač. 1) i 2) (član 16. stav 5), da se pod korišćenjem voda, u skladu sa odredbama ovog zakona, između ostalog, smatra zahvatanje, crpljenje i upotreba površinskih i podzemnih voda za različite namjene (snabdijevanje vodom za piće i dr.) (član 48. tačka a)), da je svakome dozvoljeno korišćenje voda pod uslovima određenim ovim zakonom (član 49. stav 1), da je svakome dozvoljeno, u skladu sa propisima, da koristi vode običnim načinom koji ne zahtijeva posebne naprave i ne isključuje druge od jednakog korišćenja (opšta upotreba voda) član 50. stav 1), te da opšta upotreba voda obuhvata naročito: zahvatanje vode, bez posebnih naprava, iz vodotoka i jezera za lične i potrebe domaćinstva, zahvatanje podzemne vode ili vode sa izvora, koja se koristi iz bunara ili izvora na vlastitom zemljištu, za lične i potrebe domaćinstva (član 50. stav 2. tač. a) i b)), da je za svako korišćenje voda koje prevazilazi obim opšte upotrebe iz člana 50. ovog zakona potrebna vodna saglasnost ili dozvola u skladu sa odredbama ovog zakona (član 51. stav 1).
Polazeći od navedenih ustavnih i zakonskih odredaba, Sud je ocijenio da je Skupština Opštine Čelinac bila nadležna da donese osporenu odluku, kojom su uređeni izgradnja, održavanje, korišćenje, upravljanje i zaštita lokalnih vodovoda na području opštine Čelinac.
Ocjenjujući ustavnost i zakonitost člana 4. stav 1, člana 19, člana 41. st. 4. i 5, člana 42. st. 2. i 5, člana 45. stav 2, člana 47. i člana 53. osporene odluke, Sud je utvrdio da propisivanje iz navedenih normi nije u saglasnosti sa Zakonom o lokalnoj samoupravi, Zakonom o vodama i Zakonom o komunalnim djelatnostima. Ovim odredbama predmetne odluke propisano je da lokalnim vodovodima na području opštine Čelinac upravlja odbor za upravljanje lokalnim vodovodom ili udruženje građana, uređen je način izbora članova odbora za upravljanje, uslovi pod kojima se osniva udruženje građana za upravljanje lokalnim vodovodom, razrađen je način upravljanja od strane ovih subjekata, plaćanje računa za korišćenje lokalnog vodovoda upravljaču, kao i novčane kazne za članove odbora za upravljanje i odgovorno lice u udruženju građana za upravljanje lokalnim vodovodom zbog nepostupanja u skladu sa pojedinim odredbama ove odluke.
Kako iz citiranih odredaba člana 28. tačka 4) i člana 61. stav 1. tačka 3) Zakona o lokalnoj samoupravi proizlazi, jedinica lokalne samouprave obezbjeđuje opšte uslove, način izgradnje i održavanja vodovoda u seoskim naseljima i njihovo korišćenje, te izvršava i sprovodi zakone i druge propise i obezbjeđuje vršenje poslova čije joj je izvršenje povjereno. Nadalje, u konkretnom slučaju Sud je imao u vidu da je odredbom člana 16. stav 5. Zakona o vodama, upravljanje zaštitnim vodnim objektima, među koje spadaju i osnovni objekti za vodosnabdijevanje stanovnika i industrije iz člana 15. stav 1. tačka g) podtačka 1) ovog zakona, dato je u nadležnost jedinici lokalne samouprave. Evidentno je, dakle, da zakonodavac, kada je u pitanju vodosnabdijevanje stanovništva, ne pravi razliku između upravljanja vodovodom u urbanom području i upravljanja lokalnim (seoskim) vodovodima, odnosno da upravljanje ovom djelatnošću od posebnog javnog interesa povjerava jedinici lokalne samouprave. U vezi sa navedenim, Sud je takođe uzeo u obzir i član 6. stav 1. tač. a) i b) i član 7. stav 1. Zakona o komunalnim djelatnostima, kojima je propisano da jedinica lokalne samouprave obezbjeđuje organizovano obavljanje komunalnih djelatnosti i svojom odlukom propisuje uslove i način obavljanja komunalnih djelatnosti, materijalne, tehničke i druge uslove za razvoj, izgradnju i održavanje komunalnih objekata, te da za obavljanje komunalnih djelatnosti od javnog interesa jedinica lokalne samouprave može osnovati javno komunalno preduzeće ili te poslove može povjeriti drugim privrednim subjektima.
Kada se imaju u vidu sve naprijed navedene zakonske odredbe u njihovoj povezanosti, Sud je ocijenio da je osporenim propisivanjem, prema kojem se upravljanje lokalnim vodovodima na području Opštine Čelinac povjerava odborima za upravljanje ili udruženjima građana, te, u vezi s tim, uređuju i druga relevantna pitanja upravljanja lokalnim vodovodima od strane ovih subjekata, narušeno načelo zakonitosti iz člana 108. stav 2. Ustava. Naime, odbori za upravljanje lokalnim vodovodom koje bira savjet mjesne zajednice i udruženje građana osnovano sa ciljem upravljanja lokalnim vodovodom, kada se ima u vidu njihov pravni status, prema relevantnim, naprijed citiranim zakonskim normama, nisu subjekti koji su ovlašćeni za upravljanje lokalnim vodovodima, koji, prema članu 16. stav 1. Zakona o vodama, spadaju u vodne objekte od interesa za Republiku Srpsku, zbog čega je zakonodavac, imajući u vidu značaj djelatnosti snabdijevanja stanovništva vodom, upravljanje vodovodima povjerio jedinici lokalne samouprave. Slijedom navedenog, donosilac predmetne odluke je propisivanjem iz člana 4. stav 1, člana 19, člana 41. st. 4. i 5, člana 42. st. 2. i 5, člana 45. stav 2, člana 47. i člana 53. postupio suprotno relevantnim normama Zakona o lokalnoj samoupravi, Zakona o vodama i Zakona o komunalnim djelatnostima, te time doveo do povrede ustavnog načela zakonitosti.
Prilikom ocjene ustavnosti i zakonitosti osporenog člana 9. predmetne odluke, Sud je utvrdio da ovakvo propisivanje, prema kojem je zabranjeno vršenje bilo kakvih radnji na zahvatanju vode, bez tehničke dokumentacije i odobrenja za gradnju, nije u saglasnosti sa Zakonom o vodama. Naime, prema ovom zakonu, zahvatanje vode je korišćenje vode, koje može biti za različite namjene (snabdijevanje vodom za piće, sanitarne ili tehnološke potrebe i sl.) (član 48. tačka a), svakome je dozvoljeno korišćenje voda pod uslovima određenim ovim zakonom (član 49. stav 1), te je svakome dozvoljeno da, u skladu sa propisima, koristi vode običnim načinom koji ne zahtijeva posebne naprave i ne isključuje druge od jednakog korišćenja (opšta upotreba voda), što, pored ostalog, obuhvata zahvatanje vode bez posebnih naprava iz vodotoka i jezera za lične i potrebe domaćinstva i zahvatanje podzemne vode ili vode sa izvora koja se koristi iz bunara ili izvora na vlastitom zemljištu za lične i potrebe domaćinstva (član 50. stav 1. i stav 2. tač. a) i b)). Imajući u vidu da je Zakonom o vodama na ovaj način definisano zahvatanje vode, Sud je ocijenio da je propisivanje iz člana 9. osporene odluke suprotno ovom zakonu, jer zabranjuje vršenje bilo kakvih radnji na zahvatanju vode bez tehničke dokumentacije i odobrenja za gradnju. Donosilac ove odluke, naime, prilikom osporenog normiranja nije imao u vidu da zakonodavac navedenim odredbama Zakona o vodama pravi jasnu razliku između opšte upotrebe voda koja obuhvata i zahvatanje voda za lične i potrebe domaćinstva, a ne zahtijeva izdavanje bilo kakve tehničke dokumentacije, i korišćenja voda koje prelazi obim opšte upotrebe i za koje je neophodna vodna saglasnost ili drugo odobrenje.
Ocjenjujući ustavnost i zakonitost člana 10. Odluke, Sud je utvrdio da je osporenim propisivanjem donosilac ovog akta prekoračio svoja ovlašćenja, jer je uredio materiju koja je u nadležnosti zakonodavnog organa. Naime, saglasno ovlašćenjima iz tačke 6. Amandmana XXXII na Ustav, kojim je zamijenjen član 68. Ustava i člana 56. stav 1. Ustava, Zakonom o stvarnim pravima („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 124/08, 3/09, 58/09, 95/11, 60/15, 18/16 - Odluka Ustavnog suda RS, 107/19, 1/21 - Odluka Ustavnog suda RS i 119/21- Odluka Ustavnog suda RS) uređeni su sticanje, korišćenje, raspolaganje, zaštita i prestanak prava svojine, drugih stvarnih prava i državine. Pored toga, Zakonom o eksproprijaciji („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 112/06, 37/07, 66/08, 110/08 i 79/15) uređeni su uslovi, način i postupak eksproprijacije nepokretnosti za izgradnju objekata od opšteg interesa, odnosno izvođenje radova od opšteg interesa (član 1), definisano je da je eksproprijacija oduzimanje ili ograničenje prava vlasništva na nepokretnostima uz pravičnu naknadu (član 2), te je članom 3. stav 1. ovog zakona propisano da se nepokretnost može eksproprisati radi izvođenja radova ili izgradnje objekata ekonomske infrastrukture, između ostalog, i vodoprivredne infrastrukture. Imajući u vidu nadležnosti skupštine jedinice lokalne samouprave utvrđene članom 39. Zakona o lokalnoj samoupravi, te činjenicu da osporenim članom 10. Odluke njen donosilac obavezuje vlasnike zemljišta na kojem se vrši kaptiranje izvorišta i izgradnja vodovoda da dozvole izvođenje radova na izgradnji, uz pravo na naknadu za kulture i objekte na zemljištu, Sud je ocijenio da je ovakvim propisivanjem Skupština Opštine Čelinac izašla iz okvira svojih ovlašćenja, zadirući u zakonodavnu materiju, koja je na sveobuhvatan način uređena Zakonom o eksproprijaciji i Zakonom o stvarnim pravima.
Kako je u toku prethodnog postupka pravno stanje potpuno utvrđeno i prikupljeni podaci pružaju pouzdan osnov za odlučivanje, Sud je, na osnovu člana 40. stav 5. Zakona o Ustavnom sudu Republike Srpske, o ustavnosti i zakonitosti osporenih odredaba predmetne odluke odlučio bez donošenja rješenja o pokretanju postupka.
Na osnovu izloženog, Sud je odlučio kao u izreci ove odluke.
Ovu odluku Ustavni sud je donio u sastavu: predsjednik Suda mr Džerard Selman i sudije: Vojin Bojanić, Svetlana Brković, Amor Bukić, Zlatko Kulenović, prof. dr Radomir V. Lukić, prof. dr Ivanka Marković, prof. dr Darko Radić i akademik prof. dr Snežana Savić.
PREDSJEDNIK
USTAVNOG SUDA
Mr Džerard Selman
Broj: U-64/24
28. maj 2025. godine