Na temelju članka 53. stavak 1. točka 8. Poslovnika Narodne skupštine Republike Srpske - Prečišćeni tekst (“Službeni glasnik Republike Srpske”, broj 22/05), Zakonodavni odbor Narodne skupštine Republike Srpske, na sjednici od 17. svibnja 2005. godine, utvrdio je novi Prečišćeni tekst Zakona o Ustavnom sudu Republike Srpske (“Službeni glasnik Republike Srpske”, br. 29/94, 23/98 i 97/04), u kojem je označen dan stupanja na snagu narečenog zakona.

Broj: 02/3-746/05                                                
17. svibnja 2005. godine                                     
Banja Luka                                                             

Predsjednik Zakonodavnog odbora, Vojin Zejak, v.r.

ZAKON

O USTAVNOM SUDU REPUBLIKE SRPSKE

- Prečišćeni tekst -

I - TEMELJNE ODREDBE

Članak 1.

Ovim se zakonom uređuju, sukladno Ustavu Republike Srpske (u daljnjem tekstu: Ustav), organizacija Ustavnog suda Republike Srpske (u daljnjem tekstu: Sud), po­stupak pred tim sudom i pravno djejstvo njegovih odluka.

Članak 2.

U ostvarivanju svojih, Ustavom utvrđenih mjerodavno­sti, Sud prati pojave od interesa za ostvarivanje ustavnosti i zakonitosti, obavješćuje najviše ustavne organe Republike o stanju i problemima u toj oblasti i daje im mišljenja i prijedloge za donošenje zakona i poduzimanje drugih mjera radi osiguranja ustavnosti i zakonitosti i zaštite vitalnih nacionalnih interesa konstituirajućih naroda i ostalih, ostvarivanja i zaštite sloboda i prava građana, tijela i organizacija.

Članak 3.

Sud može ocjenjivati ustavnost zakona i ustavnost i zakonitost propisa i drugih općih akata koji su prestali  važiti, ako od prestanka važenja do pokretanja postupka nije proteklo više od jedne godine.

Članak 4.

Svatko može dati inicijativu za pokretanje postupka za ocjenjivanje ustavnosti i zakonitosti.

Postupak pred Sudom prijedlogom mogu pokrenuti:

1. Predsjednik Republike Srpske;

2. Narodna skupština;

3. Vijeće naroda o pitanjima iz okvira Ustavom utvrđenih mjerodavnosti;

4. Vlada Republike Srpske;

5. Sud, ako se pitanje ustavnosti i zakonitosti postavi u postupku pred Sudom;

6. Republički tužitelj, ako se pitanje ustavnosti i zakonitosti postavi u radu tužilaštva;

7. Općina, grad, poduzeće, politička organizacija, odno­sno udruga građana i druga organizacija, ako je povrijeđeno njihovo pravo utvrđeno Ustavom ili zakonom; i

8. Tijelo koje je po Ustavu i zakonu ovlašteno da obu­stavi izvršenje propisa i drugog općeg akta zbog njegove nesuglasnosti sa Ustavom i zakonom.

Sud može i sam pokrenuti postupak za ocjenjivanje ustavnosti i zakonitosti.

 Članak 5.

Kad Sud utvrdi da zakon nije u suglasnosti sa Ustavom, taj zakon, odnosno njegove odredbe koje nisu u suglasnosti sa Ustavom, prestaju važiti danom objave odluke Ustavnog suda.

Kad Ustavni sud utvrdi da drugi propis ili opći akt nije u suglasnosti sa Ustavom ili zakonom, taj akt, odnosno njegove odredbe koje nisu u suglasnosti sa Ustavom ili zakonom, prestaju važiti danom objave odluke Ustavnog suda.

Članak 6.

Odluke Ustavnog suda su općeobvezatne i izvršne.

Članak 7.

Državni organi, poduzeća i druge organizacije, kao i nositelji državnih i drugih javnih funkcija dužni su da na zah­tjev Suda i u roku koji on odredi daju Sudu potrebite podatke i obavijesti od značaja za vođenje postupka i odlučivanje.

Članak 8.

Rad Suda je javan.

II - ORGANIZACIJA SUDA

Članak 9.

Sud ima predsjednika i osam sudaca koji se biraju su­kladno Ustavu i ovom zakonu.

Vijeće za zaštitu vitalnog interesa (u daljnjem tekstu: Vijeće) sastoji se od sedam članova, dva iz svakog konstituirajućeg naroda i jedan član iz reda ostalih.

Članove Vijeća imenuje Sud. Organizacija i način rada Vijeća uređuje se Poslovnikom o radu Ustavnog suda Republike Srpske.

Mandat člana Vijeća prestaje prestankom dužnosti suca ovog suda.

Vijećem predsjedava predsjedatelj Vijeća, kojeg biraju članovi Vijeća iz svog sastava, tako da je u svakom novom predmetu odlučivanja predsjedatelj Vijeća iz drugog konstiturajućeg naroda ili iz reda ostalih.

Članak 10.

Predsjednika i suce bira Narodna skupština na prijedlog predsjednika Republike Srpske.

Predsjednik Suda bira se iz reda sudaca na razdoblje od četiri godine.

Sudac ne može biti narodni poslanik, odbornik, član političke stranke, vršiti političke i upravne funkcije, niti može vršiti drugu službu, posao ili dužnost koja bi mogla uticati na njegovu samostalnost i nezavisnost ili koja bi uma­njila njegov ugled ili ugled Suda.

Članak 11.

Predsjednik i suci uživaju imunitet kao i narodni poslanici. O imunitetu odlučuje Sud.

Članak 12.

Prije stupanja na dužnost predsjednik i suci polažu svečanu zakletvu na sjednici Narodne skupštine.

Članak 13.

Predsjednik Suda, sukladno  Ustavu, ovom zakonu i Poslovniku o radu Suda: organizira rad Suda; predstavlja Sud; stara se o ostvarivanju suradnje sa državnim i drugim tijelima i organizacijama; predsjedava sjednicama i sa­stancima Suda; potpisuje opće i druge akte Suda i obavlja i druge poslove određene zakonom i općim aktima Suda.

Sud ima dva potpredsjednika koji su iz reda drugih naroda u odnosu na predsjednika Suda. Potpredsjednike bira Sud na razdoblje od četiri godine i mogu biti birani najviše dva puta uzastopce.

Predsjednik Suda određuje koji će ga potpredsjednik zamijeniti u slučaju njegove odsutnosti ili spriječenosti, što se uređuje Poslovnikom o radu Suda.

Članak 14.

Sudac, sukladno Ustavu, ovom zakonu i Poslovniku o radu Suda: sudjeluje na sjednicama Suda i sastancima koje organizira Sud; izvjestitelj je i predlagač odluka u predmetu u kojemu je određen za suca izvjestitelja; predlaže pokretanje postupka za ocjenjivanje ustavnosti i zakonitosti; predlaže da Sud ponovo razmotri donesenu odluku; sudjeluje u radu Vijeća, ako je njegov član; sudjeluje u radu povjerenstava i drugih radnih tijela Suda; prati i proučava pojave od interesa za ostvarivanje ustavnosti i zakonitosti; surađuje u ostvarivanju svojih zadataka sa naučnim, stručnim i drugim radnicima iz pojedinih tijela i organizacija; obavješćuje o svojim zapažanjima Sud i daje inicijativu za proučavanje određenih pitanja ili poduzimanje odgovarajućih mjera.

Sudac ima pravo da u postupku odlučivanja izdvoji svoje mišljenje i da to mišljenje pismeno obrazloži.

Članak 15.

Kad sudac zatraži da mu prestane funkcija prije isteka vremena na koje je izabran, a Narodna skupština u roku od tri mjeseca ne donese odluku o tom zahtjevu, Sud će konstatirati da mu je prestala funkcija.

Kad je sudac osuđen na kažnjivo djelo, Sud će odmah ocijeniti da li ta osuda suca čini nedostojnim za obavljanje sudačke funkcije.

Kad je protiv suca pokrenut krivični postupak, Sud će odlučiti da li će taj sudac obavljati dužnosti, dok krivični postupak traje.

Sud cijeni, na temelju mišljenja mjerodavne zdravstvene organizacije, da li je sudac trajno izgubio sposobnost za obavljanje sudačke funkcije. Pod trajnim gubitkom sposobnosti, u smislu ovog zakona, drži se gubitak fizičke ili mentalne sposobnosti za obavljanje sudačke funkcije.

Sucu prestaje funkcija kad navrši 70 godina života.

Članak 16.

Prije odlučivanja o pitanjima iz članka 15. ovog zakona, sucu mora biti omogućeno  izjasniti se pred Sudom.

Odluka Suda, koja sadrži ocjenu o pitanjima iz članka 15. ovog zakona, donosi se na nejavnoj sjednici, većinom glasova sudaca, s tim što sudac na koga se odluka odnosi ne sudjeluje u glasovanju.

O odluci Suda, koja sadrži ocjenu o pitanjima iz st. 1, 2. i 4. članka 15. ovog zakona, odmah se obavješćuju Narodna skupština i Vijeće naroda, Predsjednik Republike Srpske i sudac na koga se odluka odnosi, a  o odluci iz stavka 3. članka 15. ovog zakona sudac na koga se odluka odnosi.

Članak 17.

Sud ima tajnika, koga postavlja i razrješava Sud.

Za svoj rad tajnik je odgovoran Sudu.

Članak 18.

Za obavljanje stručnih i drugih poslova za svoje potrebe Sud obrazuje Službu Suda.

Organizacija, poslovi i način rada Službe iz stavka 1. ovog članka, uređuju se aktom Suda.

Članak 19.

Sjedište Suda je u Banjoj Luci.

III - POSTUPAK PRED SUDOM

1. Zajedničke odredbe

Članak 20.

Sud odlučuje o pitanjima iz svoje mjerodavnosti na sjednici.

Sjednice Suda saziva predsjednik po svojoj inicijativi, po zaključku Suda, odnosno Vijeća ili na obrazloženi prijedlog suca.

Sjednica Suda može se održati ako sjednici nazoči većina sudaca.

Članak 21.

O pitanjima iz svoje mjerodavnosti Sud odlučuje većinom glasova svih sudaca.

O pitanjima zaštite vitalnih nacionalnih interesa, utvrđenih Amandmanom LXXVII na Ustav Republike Srpske, Vijeće odlučuje dvotrećinskom većinom.

U slučaju da proceduru koja se odnosi na vitalni nacionalni interes pokrene dvotrećinska većina jednog od klubova, potrebit je glas najmanje dvojice sudaca da bi Sud odlučio da se radi o vitalnom interesu.

Članak 22.

Javnost rada Suda osigurava se javnim raspravama u po­stupku pred Sudom, objavom odluka, obavještavanjem javnosti o radu i na drugi način koji odredi Sud.

U radu Suda može se isključiti javnost, kad to zahtijevaju interesi obrane i sigurnosti zemlje, ili interesi morala.

Članak 23.

U postupku pred Sudom ne plaća se pristojba.

Članak 24.

Ako neko pitanje postupka pred Sudom nije uređeno ovim zakonom, primjenit će se odgovarajuća pravna načela i pravna pravila procesnih zakona.

2. Sudionici u postupku

Članak 25.

Sudionici u postupku su:

1. tijela i organizacije ovlašteni za pokretanje postupka iz članka 4. stavak 2. ovog zakona;

2. svatko po čijoj se inicijativi vodi postupak;

3. donositelj zakona, drugog propisa i općeg akta (u daljnjem tekstu: opći akt) čija se ustavnost, odnosno zakonitost ocjenjuje;

4. politička organizacija ili udruga građana čiji se opći akt ocjenjuje;

5. državna tijela između kojih postoji sukob mjerodavnosti o kojoj odlučuje Sud, kao i svatko tko zbog pri­hvaćanja, odnosno odbijanja mjerodavnosti nije mogao ostvariti svoje pravo.

Članak 26.

U postupku pred Sudom mogu sudjelovati i druge osobe koje Sud pozove.

Članak 27.

Sudionici u postupku pred Sudom, kao i druge zainteresirane osobe mogu, sukladno sa Poslovnikom Suda, tražiti uvid u spise predmeta i vršiti prepis tih spisa, osim spisa koji su razlog za isključenje javnosti u radu Suda.

Osobe iz stavka 1. ovog članka snose troškove prepisa spisa.

Članak 28.

U postupku pred Sudom državno tijelo ili pravna osoba predstavljaju zakonom, odnosno njihovim općim aktom ovlašteni predstavnici.

U postupku pred Sudom mogu sudjelovati i osobe koje ovlasti sudionik u postupku.

Članak 29.

Sudionik u postupku pred Sudom iz članka 25. ovog zakona ima pravo i dužnost da u tijeku postupka i na raspravi daje prijedloge, pruža potrebite podatke i obavijesti, iznosi i obrazlaže svoje stajalište i razloge, daje odgovor na navode i razloge drugih sudionika u postupku, kao i da podnosi dokaze i poduzima druge radnje od značaja za odlučivanje Suda.

Članak 30.

Sudionici u postupku pred Sudom snose svoje troškove.

Sud može naknaditi troškove drugim pozvanim osobama.

3. Prethodni postupak

Članak 31.

Prijedlog, odnosno inicijativa za pokretanje postupka za ocjenjivanje ustavnosti i zakonitosti ispituje se u prethodom postupku.

Članak 32.

Prijedlog, odnosno inicijativu za pokretanje postupka prethodno ispituje sudac određen rasporedom poslova (u daljnjem tekstu: sudac izvjestitelj) koji provjerava da li postoje procesne pretpostavke i drugi uvjeti za vođenje postupka i odlučivanje o zahtjevu.

Članak 33.

U postupku prethodnog ispitivanja sudac izvjestitelj može tražiti potrebite obavijesti i podatke od podnositelja prijedloga, odnosno inicijative, kao i od drugih sudionika u po­stupku, državnih tijela i pravnih osoba, kao i stručna i druga mišljenja, materijalne dokaze i druge podatke o činjenicama od značaja za odlučivanje.

Članak 34.

Kad su prijedlog, odnosno inicijativa nerazumljivi, nepotpuni ili ne sadrže podatke neophodne za vođenje po­stupka, sudac izvjestitelj zatražit će od podnositelja prijedloga, odnosno davatelja inicijative da u roku od najkasnije 15 dana te nedostatke otkloni.

Članak 35.

Sud dostavlja primjerak prijedloga, odnosno inicijative drugim sudionicima i određuje im rok za dostavljanje odgo­vora.

Odgovor daje donositelj osporenog akta, odnosno tijelo koje on ovlasti.

Članak 36.

Tijelo iz članka 35. ovog zakona dužno je da u roku koji odredi Sud, a koji ne može biti kraći od 15 dana, dostavi Sudu osporeni opći akt, odnosno potrebitu dokumentaciju i da pruži podatke i obavijesti od značaja za vođenje postupka i odlučivanje.

Druga tijela i organizacije dužni su da, na zahtjev Suda i u roku koji on odredi, daju potrebite podatke i obavijesti od značaja za vođenje postupka i odlučivanje.

Članak 37.

Ako u određenom roku ne dobije odgovor, mišljenje, dokumentaciju, tražene podatke i obavijesti, Sud će nastaviti postupak.

Članak 38.

Sud će odbaciti prijedlog, odnosno neće prihvatiti inicijativu za pokretanje postupka za ocjenjivanje ustavnosti i zakonitosti kad utvrdi:

1. da nije mjerodavan za odlučivanje;

2. da su prijedlog, odnosno inicijativa podneseni po isteku godine dana od dana prestanka važenja akta čija se ustavnost, odnosno zakonitost osporava;

3. da u ostavljenom roku podnositelj prijedloga, odnosno inicijative nije otklonio nedostatke koji onemogućavaju po­stupanje po prijedlogu, odnosno inicijativi;

4. da je već odlučivao o istoj stvari;

5. da ne postoje druge procesne pretpostavke za vođenje postupka i odlučivanje po zakonu.

Kad Sud odbaci prijedlog, odnosno ne prihvati inicijativu, obavijestit će o tome podnositelja prijedloga, odnosno inicijative.

4. Pokretanje i vođenje postupka

Članak 39.

Postupak za ocjenjivanje ustavnosti i zakonitosti općih akata pokreće se podnošenjem prijedloga državnog tijela i pravne osobe i kad Sud, u povodu podnesene ili sopstvene inicijative, rješenjem pokrene postupak.

Rješenje o pokretanju postupka dostavlja se donositelju općeg akta i određuje mu se rok za dostavljanje odgovora.

Rješenje o pokretanju postupka dostavlja se i podnositelju inicijative.

Članak 40.

Prijedlog, odnosno inicijativa za pokretanje postupka za ocjenjivanje ustavnosti i zakonitosti općeg akta sadrže: naziv općeg akta, oznaku odredbe, naziv i broj službenog glasila u kojemu je objavljen, razloge na kojima se prijedlog zasniva, kao i druge podatke od značaja za ocjenjivanje ustavnosti i zakonitosti.

Ako opći akt čija se ustavnost, odnosno zakonitost osporava, nije objavljen u službenom glasilu uz prijedlog, odno­sno inicijativu prilaže se i ovjereni prepis tog akta.

Članak 41.

Postupak za ocjenjivanje ustavnosti i zakonitosti općeg akta drži se pokrenutim danom prijama prijedloga u Sudu.

Postupak u povodu inicijative za pokretanje postupka za ocjenjivanje ustavnosti i zakonitosti općeg akta drži se pokrenutim danom donošenja rješenja Suda o pokretanju postupka.

Ako je u povodu inicijative pokrenut postupak za ocje­njivanje ustavnosti i zakonitosti općeg akta koji je prestao  važiti, postupak se drži pokrenutim danom prijama inicijative u Sudu.

Kad Sud pokrene postupak za ocjenjivanje ustavnosti i zakonitosti općeg akta po sopstvenoj inicijativi, postupak se drži pokrenutim danom donošenja rješenja o pokretanju po­stupka.

Kada se inicijativom osporava ustavnost i zakonitost općeg akta, odnosno pojedinih njegovih odredaba o kojima je Sud već zauzeo stajalište ili kada je u tijeku prethodnog postupka pravno stanje potpuno utvrđeno i prikupljeni podatci pružaju pouzdan temelj za odlučivanje, Sud odlučuje bez donošenja rješenja o pokretanju postupka.

Članak 42.

Ako Sud nađe da nema temelja za pokretanje postupka u povodu inicijative, odlučit će o tome rješenjem o neprihvaćanju inicijative i o tome obavijestiti podnositelja inicijative.

Članak 43.

U postupku za ocjenjivanje ustavnosti i zakonitosti općeg akta Sud nije ograničen zahtjevom predlagača, odno­sno podnositelja inicijative.

Ako predlagač, odnosno podnositelj inicijative odustane od prijedloga, odnosno inicijative, Sud će nastaviti postupak za ocjenu ustavnosti, odnosno zakonitosti općeg akta, ako za to nađe temelja.

Članak 44.

Odredbe čl. 39. - 43. ovog zakona primjenjuju se i u po­stupku za ocjenu ustavnosti i zakonitosti općeg akta političkih organizacija.

5. Postupak za rješavanje sukoba mjerodavnosti

Članak 45.

Kad nastane sukob mjerodavnosti između državnih tijela, prijedlog za rješavanje sukoba mjerodavnosti podnosi jedan ili oba tijela u sukobu.

Prijedlog za rješavanje sukoba mjerodavnosti iz stavka 1. ovog članka može podnijeti i osoba koja zbog prihvaćanja, odnosno odbijanja mjerodavnosti nije moglo ostvariti svoja prava.

Članak 46.

Prijedlog za rješavanje sukoba mjerodavnosti iz članka 45. stavak 1. ovog zakona sadrži naziv tijela koje prihvaćaju ili odbijaju mjerodavnosti i razloge na temelju kojih to čine.

Članak 47.

Postupak za rješavanje sukoba mjerodavnosti iz članka 45. stavak 1. ovog zakona drži se pokrenutim danom prijama prijedloga u Sudu.

Članak 48.

Sud može odrediti da se do donošenja odluke Suda prekine postupak pred tijelima između kojih je nastao sukob mjerodavnosti.

6. Razmatranje i odlučivanje

1) Javna rasprava

Članak 49.

Sud donosi odluke, po pravilu, na temelju javne rasprave.

Članak 50.

Sud će, po pravilu, održati javnu raspravu kada odlučuje o suglasnosti zakona, drugog propisa i općeg akta sa Ustavom i o suglasnosti propisa i općih akata sa zakonom.

Sud može odlučiti da se ne održi javna rasprava u slučajevima iz stavka 1. ovog članka, ako je po istom pitanju već zauzeo stajalište ili ako postoje uvjeti za obustavu postupka.

Sud može održati javnu raspravu i u drugim slučajevima kada ocijeni da je to potrebito.

Članak 51.

Javnu raspravu zakazuje i njom ravna predsjednik Suda ili sudac koji ga zamjenjuje.

Na javnu raspravu pozivaju se sudionici u postupku, radi izlaganja stavova i davanja potrebitih obavijesti.

Ako je to od interesa za ocjenu ustavnosti i zakonitosti, Sud može na javnu raspravu pozvati predstavnike tijela i organizacija koji su odgovorni za izvršenje općeg akta o kojem se vodi postupak.

Na javnu raspravu pozivaju se, kada je to potrebito, i predstavnici tijela i organizacija, naučni i javni radnici, kao i druge osobe, radi davanja mišljenja i obavijesti.

Članak 52.

Sudionicima u postupku i drugim osobama koje budu pozvane na javnu raspravu pismeni poziv se dostavlja najkasnije osam dana prije održavanja javne rasprave.

Sud može, zavisno od predmeta prijepora, odrediti i kraći rok za dostavljanje pismenog poziva za javnu raspravu.

U pozivu za javnu raspravu navode se predmet, datum i mjesto održavanja javne rasprave.

Članak 53.

O vremenu i mjestu održavanja javne rasprave, po pra­vilu, obavješćuje se javnost.

Članak 54.

Izočnost pojedinih sudionika u postupku na javnoj raspravi ne sprječava Sud da održi javnu raspravu.

Članak 55.

Sud može javnu raspravu odgoditi ili prekinuti radi pri­bavljanja potrebitih podataka, obavijesti i mišljenja, kao i u drugim opravdanim slučajevima.

Članak 56.

O održavanju na javnoj raspravi stara se predsjednik Suda.

Predsjednik Suda može, poslije opomene, oduzeti riječ govorniku koji zloupotrabljuje sudjelovanje na javnoj raspravi ili udaljiti sudionika, odnosno druge prisutne, ako ometaju red na javnoj raspravi.

Članak 57.

Predsjednik Suda saopćava predmet javne rasprave.

Sudac izvjestitelj može izložiti stanje stvari u predmetu, utvrđeno u prethodnom postupku, ne iznoseći prijedlog za odluku.

Sudionici u postupku iznose i obrazlažu mišljenja i činjenice od interesa za razjašnjenje stanja stvari u predmetu.

U tijeku javne rasprave suci mogu, ne iznoseći svoje mišljenje ili prijedlog za odluku, postavljati pitanja i tražiti razjašnjenja od sudionika u postupku i drugih pozvanih osoba o stvari koja je predmet javne rasprave.

Sud je dužan da, nakon završene javne rasprave, donese u roku od 30 dana konačnu odluku o predmetu prijepora.

2) Obustava postupka

Članak 58.

Sud će obustaviti postupak:

1. ako u tijeku postupka zakon, drugi propis i opći akt prestane važiti, ako se usuglasi sa Ustavom, odnosno ako se drugi propis i opći akt usuglasi sa zakonom, a Sud nije ocijenio da treba donijeti odluku zbog toga što nisu otklonjene posljedice neustavnosti, odnosno nezakonitosti;

2. ako je u tijeku postupka povučen prijedlog ili se odustalo od inicijative za ocjenjivanje ustavnosti, odnosno zakonitosti općeg akta, a Sud ne nađe temelja da po sopstvenoj inicijativi nastavi postupak;

3. ako je u tijeku postupka povučen prijedlog za rješavanje sukoba mjerodavnosti;

4. ako je postupak pokrenut na temelju pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja;

5. ako u tijeku postupka prestanu procesne pretpostavke za vođenje postupka.

Članak 59.

Sud može, u tijeku postupka, do donošenja konačne odluke narediti da se obustavi izvršenje pojedinačnog akta ili radnje, koji su poduzeti na temelju zakona, drugog propisa i općeg akta čija se ustavnost, odnosno zakonitost ocjenjuje, ako bi njihovim izvršenjem mogle nastupiti neotklonjive štetne posljedice.

Ako u tijeku postupka Sud ocijeni da su razlozi obustave uslijed izmijenjenih okolnosti prestali, ukinuće mjeru obu­stave izvršenja pojedinačnog akta, odnosno radnje.

3) Akti suda

Članak 60.

O pitanjima iz svoje mjerodavnosti Sud, odnosno Vijeće, odlučuje donošenjem odluke ili rješenja.

Odluke i rješenja Suda moraju biti obrazloženi.

Članak 61.

Odlukom Sud:

1. utvrđuje da zakon, drugi propis i opći akt nije u suglasnosti, odnosno da u vrijeme važenja nije bio u suglasnosti sa Ustavom;

2. utvrđuje da drugi propis i opći akt nije u suglasnosti, odnosno da u vrijeme važenja nije bio u suglasnosti sa zakonom;

3. utvrđuje da opći akt političke organizacije nije u su­glasnosti sa Ustavom i zakonom;

4. odlučuje o sukobu mjerodavnosti državnih tijela;

5. odbija prijedlog za utvrđivanje neustavnosti i nezakonitosti;

6. utvrđuje način otklanjanja posljedica u slučajevima iz članka 73. ovog zakona.

Vijeće o vitalnom interesu odlučuje donošenjem odluke.

Članak 62.

Rješenjem Sud:

1. pokreće postupak;

2. obustavlja postupak u slučajevima utvrđenim člankom 58. ovog zakona;

3. obustavlja izvršenje pojedinačnog akta, odnosno radnje, ukida mjeru obustave ili odbacuje zahtjev za obustavu pojedinačnog akta ili radnje;

4. ne prihvaća inicijativu za pokretanje postupka za ocjenjivanje ustavnosti i zakonitosti;

5. odbacuje prijedlog, odnosno ne prihvaća inicijativu u slučajevima iz članka 38. ovog zakona;

6. odlučuje o pitanjima upravljanja postupkom.

Vijeće rješenjem, u roku od sedam dana, odlučuje o prihvatljivosti zahtjeva za zaštitu vitalnog nacionalnog interesa.

Članak 63.

Na pisani i obrazloženi zahtjev suca izvjestitelja predsjednik Suda može staviti na dnevni red sjednice preispitivanje odluke ili rješenja, ako se došlo do novih saznanja od interesa za zaštitu ustavnosti i zakonitosti, sve dok odluka, odnosno rješenje ne budu otpremljeni iz Suda.

Članak 64.

Ako se utvrdi da stajalište Suda, izraženo u nacrtu odluke, odnosno rješenja, odstupa od ranije zauzetog stajališta o istovjetnom pitanju, donošenje odluke, odnosno rješenja će se odgoditi i zakazati posebna sjednica, na kojoj će se razmotriti ranije zauzeto stajalište i donijeti odluka, odnosno rješenje.

Ako je odluka, odnosno rješenje doneseno, a nije dostavljeno sudionicima u postupku, niti objavljeno, a utvrde se činjenice iz stavka 1. ovog članka, predsjednik Suda može, prije potpisivanja, predložiti Sudu preispitivanje zauzetog stajališta.

Članak 65.

U slučaju potrebe, izvršenje odluka Suda osigurava Vlada Republike Srpske.

Sud može zahtijevati da se prema odgovornoj osobi poduzmu mjere zbog neizvršenja odluka Suda.

Članak 66.

Odluke i rješenja Suda dostavljaju se sudionicima u po­stupku.

Članak 67.

Odluke Suda objavljuju se u “Službenom glasniku Republike Srpske”, kao i na način na koji je objavljen opći akt, u povodu kojeg je odluka donesena.

Rješenje Suda, kad to Sud ocijeni potrebitim, objavljuje se u “Službenom glasniku Republike Srpske”, kao i na način na koji je objavljen opći akt, u povodu kojeg je rješenje doneseno.

Članak 68.

Akte Suda potpisuje predsjednik Suda.

IV - PRAVNO DJEJSTVO ODLUKA SUDA

Članak 69.

Zakoni, drugi propisi i opći akti koji, na temelju odluke Suda, prestaju važiti ne mogu se primjenjivati na odnose koji su nastali prije dana objave odluke Suda, ako do toga dana nisu pravomoćno riješeni.

Propisi i drugi opći akti doneseni za izvršenje zakona, propisa i drugih općih akata, koji su na temelju odluke Suda prestali važiti, neće se primjenjivati od dana objave odluke Suda, ako iz odluke proizilazi da ti akti nisu u suglasnosti sa Ustavom ili zakonom.

Izvršavanje pravomoćnih pojedinačnih akata, donesenih na temelju propisa koji se više ne mogu primjenjivati, ne može se dozvoliti niti provesti, a ako je izvršenje započeto - obustavit će se.

Članak 70.

Svatko kojemu je povrijeđeno pravo konačnim ili pravomoćnim pojedinačnim aktom donesenim na temelju zakona ili drugog propisa i općeg akta koji je na temelju odluke Suda prestao važiti, ima pravo da traži od mjerodavnog tijela izmje­nu tog pojedinačnog akta.

Prijedlog za izmjenu konačnog ili pravomoćnog pojedinačnog akta iz stavka 1. ovog članka može se podnijeti najkasnije u roku od šest mjeseci od dana objave odluke u “Službenom glasniku Republike Srpske”, ako od dostavlja­nja pojedinačnog akta do donošenja odluke Suda nije proteklo više od jedne godine.

Odluka Suda iz stavka 1. ovog članka predstavlja razlog za ponavljanje postupka pred tijelom koje je donijelo konačni ili pravomoćni pojedinačni akt.

Članak 71.

Kad je pravomoćnom sudskom odlukom odbijena pri­mjena propisa ili općeg akta zbog njegove nesuglasnosti sa Ustavom ili zakonom, a Sud utvrdi da takva nesuglasnost ne postoji, svatko kojemu je povrijeđeno neko pravo može zahtijevati izmjenu te pravomoćne sudske odluke, u roku od jedne godine od dana objave odluke Suda.

Članak 72.

Ako se utvrdi da se izmjenom pojedinačnog akta ne mogu otkloniti posljedice nastale uslijed primjene općeg akta, koji je na temelju odluke Suda prestao važiti, Sud može odrediti da se ove posljedice otklone povraćajem u pređašnje stanje, naknadom štete ili na drugi način.

Članak 73.

Ako je u tijeku postupka osporeni opći akt prestao važiti ili je usuglašen sa Ustavom, odnosno zakonom, a nisu ot­klo­njene posljedice neustavnosti, odnosno nezakonitosti, Sud će odlukom utvrditi da taj opći akt u vrijeme njegovog važenja nije bio u suglasnosti sa Ustavom, odnosno zakonom.

Odluka Suda iz stavka 1. ovog članka ima isto pravno djejstvo kao i odluka kojom se utvrđuje da opći akt nije u suglasnosti sa Ustavom ili zakonom.

V - UVJETI I SREDSTVA ZA RAD SUDA

Članak 74.

Sredstva za rad Suda osiguravaju se u proračunu Republike Srpske.

Članak 75.

Predsjednik Suda je naredbodavac za utrošak sredstava za rad Suda i Službe Suda, s tim da ta ovlaštenja može pre­nijeti na tajnika Suda.

Članak 76.

Sud posebnim aktom utvrđuje plaće i druge naknade za predsjednika, suce i postavljene osobe.

Sud donosi akt kojim se uređuju plaće i druge naknade uposlenika u Sudu.

Plate i druge naknade iz st. 1. i 2. ovog članka utvrđuju se u iznosima koji su određeni proračunom Republike Srpske za tekuću godinu.

VI - PRIJELAZNE I KONAČNE ODREDBE

Članak 77.

Način rada i organizacija Suda uređuju se Poslovnikom i odlukom o organizaciji.

Članak 78.

Predsjedniku i sucu koji su izabrani do stupanja na snagu ovog zakona mandat ne može biti kraći od pet godina, računajući od dana stupanja na dužnost, bez obzira na uvjete iz članka 15. ovog zakona.

Članak 79.

Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaje važiti Zakon o Ustavnom sudu Republike Srpske (“Službeni gla­snik Republike Srpske”, broj 12/93).

Članak 80.

Ovaj zakon stupio je na snagu 6. prosinca 1994. godine, odnosno 19. srpnja 1998. godine i 17. studenoga 2004. godine.