U S T A V
REPUBLIKE SRPSKE
Preambula
(zamijenjena je Amandmanom LXVI)
"Poštujući volju svojih konstitutivnih naroda i građana da formiraju i očuvaju Republiku Srpsku i da ustavno uređenje Republike utemelje na poštovanju ljudskog dostojanstva, slobode i jednakosti, nacionalnoj ravnopravnosti, demokratskim institucijama, vladavini prava, socijalnoj pravdi, pluralističkom društvu, garantiranju i zaštiti ljudskih sloboda i prava kao i prava manjinskih grupa sukladno međunarodnim standardima, zabrani diskriminacije i uvažavanju pravila tržišne ekonomije;
u želji da osigura mir, toleranciju i opće blagostanje;
u namjeri da doprinese razvoju prijateljskih odnosa među narodima i državama;
izražavajući opredijeljenost Republike Srpske za potpuno poštovanje i dosljedno primjenjivanje Općeg okvirnog sporazuma o miru za Bosnu i Hercegovinu, kojim se nedvosmisleno prihvaća, potvrđuje i garantira ustavnopravni položaj Republike Srpske, kao jednog od dva entiteta u sastavu Bosne i Hercegovine;
Narodna skupština Republike Srpske donosi"
USTAV
REPUBLIKE SRPSKE*
I. TEMELJNE ODREDBE
Članak 1
Članak 1, koji je zamijenjen Amandmanom XLIV, zamjenjuje se Amandmanom LXVII, koji glasi:
"Republika Srpska je jedinstven i nedjeljiv ustavnopravni entitet.
Republika Srpska samostalno obavlja svoje ustavotvorne, zakonodavne, izvršne i sudske funkcije.
Republika Srpska je jedan od dva ravnopravna entiteta u Bosni i Hercegovini.
Srbi, Bošnjaci i Hrvati, kao konstitutivni narodi, ostali i građani, ravnopravno i bez diskriminacije sudjeluju u vršenju vlasti u Republici Srpskoj."
Članak 2
Stavak 1 članka 2 zamijenjen je Amandmanom XLV, koji glasi:
"Teritorij Republike je jedinstven, nedjeljiv i neotuđiv."
Stavak 2 članka 2 zamijenjen je Amandmanom LV, koji glasi:
"Sporazum o promjeni međuentitetske linije razgraničenja između Republike Srpske i Federacije Bosne i Hercegovine može se iznijeti na potvrdu putem referenduma u Republici."
U stavku 2 članka 2 u točki 1 Amandmana LV riječ "granica" zamijenjena je riječima "međuentitetska linija razgraničenja" (Amandman LXVIII).
--------------------------------
* Na temelju zaključka Narodne skupštine Republike Srpske, od 14. rujna 1992. godine i članka 61 stavak 1 alineja 9 Poslovnika Narodne skupštine Republike Srpske ("Službeni glasnik Republike Srpske", broj 3/92), Zakonodavno-pravno povjerenstvo Narodne skupštine, na sjednici održanoj 17. prosinca 1992. godine, utvrdilo je prečišćeni tekst Ustava Republike Srpske ("Službeni glasnik Republike Srpske" br. 3/92, 6/92, 8/92, 15/92 i 19/92). U ovom izdanju u prečišćeni tekst integrirani su Amandmani XXVI-XLIII, Amandmani XLIV-LI, Amandman LII, Amandman LIII, Amandmani LIV-LXV, Amandmani LXVI-XCVIII, Amandmani XCIX-CIII, Amandmani CIV-CV, Amandmani CVI-CXIII, Amandman CXIV i Amandmani CXV-CXXI.
Članak 3
Članak 3 zamijenjen je točkom 1 Amandmana LVI, koja glasi:
"Republici pripadaju sve državne dužnosti i ovlasti osim onih koje su Ustavom Bosne i Hercegovine izričito prenesene na njene institucije."
Članak 4
Članak 4 zamijenjen je točkom 2 Amandmana LVI, koja glasi:
"Republika može, primjereno Ustavu Bosne i Hercegovine, da uspostavlja specijalne paralelne odnose sa Saveznom Republikom Jugoslavijom i njenim republikama članicama."
Članak 5
Ustavno uređenje Republike temelji se na:
‡ - garantiranju i zaštiti ljudskih sloboda i prava sukladno međunarodnim standardima;
‡- osiguravanju nacionalnih ravnopravnosti i zaštiti vitalnih interesa konstitutivnih naroda;
‡- socijalnoj pravdi;
‡- vladavini prava;
‡- tržišnom gospodarstvu;
‡- višestranačkom sustavu;
‡- parlamentarnoj demokraciji i podjeli vlasti;
‡- slobodnim izborima;
‡- lokalnoj samoupravi;
‡- zaštiti prava etničkih grupa i drugih manjina.
U alineji 2 stavka 1 članka 5 iza riječi "osiguravanju nacionalnih ravnopravnosti" dodane su riječi " i zaštiti vitalnih interesa konstitutivnih naroda" (Amandman LXIX).
Članak 6
Stavak 1 članka 6 zamijenjen je Amandmanom XLVII, koji glasi:
"Građani Republike imaju državljanstvo Republike Srpske."
Stavak 2 članka 6 zamijenjen je Amandmanom LXX, koji glasi:
"Građanin Republike Srpske ne može biti lišen državljanstva."
Članak 7
Stavak 1 članka 7 zamijenjen je Amandmanom LXXI, koji glasi:
"Službeni jezici Republike Srpske su: jezik srpskoga naroda, jezik bošnjačkoga naroda i jezik hrvatskoga naroda. Službena pisma su ćirilica i latinica."
Na područjima gdje žive druge jezične grupe u službenoj uporabi su i njihovi jezici i pisma, na način određen zakonom.
Članak 8
Republika ima zastavu, grb i himnu.
Izgled zastave i grba i tekst himne uređuju se ustavnim zakonom.
Članak 9
Glavni grad Republike je Sarajevo.
II. LJUDSKA PRAVA I SLOBODE
Članak 10
Građani Republike su ravnopravni u slobodama, pravima i dužnostima, jednaki su pred zakonom i uživaju istu pravnu zaštitu bez obzira na rasu, spol, jezik, nacionalnu pripadnost, vjeroispovijest, socijalno podrijetlo, rođenje, naobrazbu, imovno stanje, političko i drugo uvjerenje, društveni položaj ili drugo osobno svojstvo.
Članak 11
Život čovjeka je neprijeporan.
Smrtna kazna može se iznimno propisati i izreći samo za najteže oblike teških kaznenih djela.
Članak 12
Sloboda i osobna sigurnost čovjeka su nepovredive.
Nikome se ne može oduzeti ili ograničiti sloboda, osim u slučajevima i po postupku koji su utvrđeni zakonom.
Članak 13
Ljudsko dostojanstvo, tjelesni i duhovni integritet, čovjekova privatnost, osobni i obiteljski život su nepovredivi.
Članak 14
Nitko ne smije biti podvrgnut mučenju, okrutnom, nehumanom ili ponižavajućem postupanju ili kažnjavanju.
Zabranjeno je i kažnjivo svako iznuđivanje priznanja i izjava.
Zabranjeno je na bilo kojoj osobi, bez njenog pristanka, vršiti medicinske i druge znanstvene pokuse.
Članak 15
Nezakonito lišavanje slobode je kažnjivo.
Lišenje slobode može trajati samo dok postoje zakonski uvjeti za to.
Osoba za koju postoji osnovana sumnja da je izvršila kazneno djelo može biti pritvorena i zadržana u pritvoru samo kad je to nužno radi vođenja kaznenog postupka ili radi sigurnosti ljudi.
Pritvor se određuje odlukom suda, a samo iznimno, pod uvjetima određenim zakonom, odlukom drugog zakonom ovlaštenog organa - najdulje do tri dana.
Osobi koja je pritvorena mora se uručiti pismeno obrazloženo rješenje u trenutku pritvaranja. Protiv ovog rješenja pritvorena osoba ima pravo žalbe.
Članak 16
Svatko ima pravo na jednaku zaštitu svojih prava u postupku pred sudom i drugim državnim organom i organizacijom.
Svakome je zajamčeno pravo na žalbu ili drugo pravno sredstvo protiv odluke kojom se rješava o njegovom pravu ili na zakonom zasnovanom interesu.
Članak 17
Svatko ima pravo na naknadu štete koju mu nezakonitim ili nepravilnim radom nanose službena osoba ili državni organ, odnosno organizacija koja vrši javne ovlasti.
Osoba koja je neopravdano osuđena ili nezakonito i bez osnove lišena slobode, ima pravo na rehabilitaciju, naknadu štete, javnu ispriku i druga zakonom utvrđena prava.
Članak 18
Osobi optuženoj za kazneno djelo jamči se pravedno suđenje.
Optužena osoba mora biti u najkraćem zakonskom roku obaviještena o razlozima optužbe.
Optuženoj osobi ne može se suditi u njenoj nenazočnosti.
Optuženom koji nije dostupan sudu može se suditi u nenazočnosti samo u zakonom određenim slučajevima.
Članak 19
Zajamčeno je pravo na obranu.
Jamči se pravo na slobodan izbor branitelja i nesmetano saobraćanje s njim.
Branitelj ne može biti pozvan na odgovornost za radnje poduzete u postupku obrane.
Članak 20
Nitko ne može biti kažnjen za djelo koje, prije nego što je počinjeno, nije bilo zakonom predviđeno kao kažnjivo djelo, niti mu se može izreći kazna koja za to djelo nije zakonom bila predviđena.
Nitko ne može biti smatran krivim za kazneno djelo dok to ne bude utvrđeno pravomoćnom sudskom odlukom.
Članak 21
Građani se mogu slobodno kretati, nastanjivati i boraviti na teritoriju Republike, slobodno napuštati taj teritorij i na njega se slobodno vraćati.
Zakonom se mogu uvesti ograničenja kretanja samo ako je to nužno radi vođenja kaznenog postupka ili radi zaštite sigurnosti i zdravlja ljudi.
Nikakva ograničenja iz političkih razloga ne mogu biti ustanovljena.
Članak 22
U članku 22 brisane su riječi: "i Jugoslavije" (Amandman LVII točka 4).
Sloboda i tajnost dopisivanja i drugih oblika saobraćanja su nepovredivi.
Zakonom se može propisati da se samo na osnovi odluke suda može odstupiti od načela nepovredivosti slobode i tajnosti dopisivanja i drugih oblika općenja, ako je to nužno radi provođenja kaznenog postupka ili radi sigurnosti Republike.
Članak 23
Zajamčena je zaštita tajnosti podataka o osobnosti. Prikupljanje, obrada i svrha uporabe osobnih podataka, uređuju se zakonom.
Zabranjena je uporaba podataka o osobnosti koja je suprotna utvrđenoj svrsi njihovog prikupljanja.
Građani imaju pravo tražiti i dobivati sve podatke o sebi, sadržane u aktima državnih organa i u drugim službenim evidencijama.
Članak 24
Stan je nepovrediv.
Zakonom se može propisati da službena osoba na osnovi naloga suda može ući u stan ili druge prostorije protiv volje njihovog držatelja i izvršiti premetačinu. Premetačina se vrši u nazočnosti dva svjedoka.
Službena osoba može, pod uvjetima utvrđenim zakonom, ući u tuđi stan ili druge prostorije i bez odluke suda izvršiti premetačinu ako je to nužno radi hvatanja počinitelja kaznenog djela ili radi spašavanja ljudi i imovine.
Članak 25
Zajamčena je sloboda misli i opredjeljenja, savjesti i uvjerenja, kao i javnog izražavanja mišljenja.
Članak 26
Zajamčena je sloboda tiska i drugih sredstava javnog priopćavanja.
U stavku 2 članka 26 riječ "neovisnih" zamijenjena je riječju "novinskih" (Amandman XLIII točka 1).
Slobodno je osnivanje novinskih i izdavačkih poduzeća, izdavanje novina i javno priopćavanje drugim sredstvima sukladno zakonu.
Cenzura tiska i drugih vidova javnog priopćavanja je zabranjena.
Sredstva javnog priopćavanja dužna su da pravodobno, istinito i objektivno obavješćuju javnost.
Jamči se pravo na ispravak neistinitog obavješćivanja kojim se povređuje nečije pravo ili na zakonu zasnovani interes, kao i pravo na naknadu štete nastale po toj osnovi.
Članak 27
Znanstveno, kulturno i umjetničko stvaranje je slobodno.
Zajamčena je zaštita moralnih i imovinskih prava po osnovi znanstvenog, kulturnog, umjetničkog i drugog intelektualnog stvaralaštva.
Članak 28
Jamči se sloboda vjeroispovijesti.
Vjerske zajednice su jednake pred zakonom, slobodne u vršenju vjerskih poslova i vjerskih obreda, mogu osnivati vjerske škole i izvoditi vjersku nastavu u svim školama svih stupnjeva naobrazbe, baviti se gospodarskim i drugim djelatnostima, primati darove, stvarati zaklade i njima upravljati, sukladno zakonu.
Srpska pravoslavna crkva je crkva srpskog naroda i drugih naroda pravoslavne vjere.
Stavak 4 članka 28 brisan je Amandmanom LXXII.
Članak 29
Građanin koji je navršio 18 godina života ima pravo birati i biti biran.
Biračko pravo je opće i jednako, izbori su izravni, a glasovanje tajno.
Članak 29 dopunjen je točkom 5 Amandmana LVII, koja glasi:
"Biračko pravo na osnovi članka 29 stječe se nakon prethodnog prebivališta u određenom mjestu u trajanju koje se utvrđuje zakonom."
Članak 30
Građani imaju pravo na mirno okupljanje i javni prosvjed.
Sloboda okupljanja može se zakonom ograničiti samo radi zaštite sigurnosti ljudi i imovine.
Članak 31
Zajamčena je sloboda političkog organiziranja i djelovanja sukladno zakonu.
Zabranjeno je političko organiziranje i djelovanje usmjereno na ugrožavanje demokracije, narušavanje integriteta Republike, kršenje Ustavom zajamčenih sloboda i prava i raspirivanje nacionalne, rasne ili vjerske mržnje i nesnošljivosti.
Članak 32
Građani imaju pravo javno iznositi mišljenje o radu državnih i drugih organa i organizacija, podnositi im predstavke, peticije i prijedloge i na njih dobivati odgovor.
Nitko ne može biti pozvan na odgovornost niti trpjeti druge štetne posljedice zbog javno izraženog mišljenja o radu državnih organa ili stavova iznesenih u predstavci, peticiji i prijedlogu, osim ako je time počinio kazneno djelo.
Članak 33
Građani imaju pravo sudjelovati u obavljanju javnih poslova i da pod jednakim uvjetima budu primljeni u javnu službu.
Članak 34
Građaninu se garantira sloboda izražavanja nacionalne pripadnosti i kulture i pravo uporabe svog jezika i pisma.
Nitko nije dužan da se očituje o svojoj nacionalnoj pripadnosti.
Stavak 3 članka 34 brisan je na osnovi točke 6 Amandmana LVII.
Članak 35
Čovjek ima pravo na zdravu životnu sredinu. Svatko je, sukladno zakonu, dužan da u okviru svojih mogućnosti štiti i unapređuje životnu sredinu.
Članak 36
Obitelj, majka i dijete imaju posebnu zaštitu.
Brak i odnosi u braku i obitelji uređuju se zakonom.
Pravo je čovjeka da slobodno odlučuje o rađanju djece.
Roditelji imaju pravo i dužnost brinuti se o podizanju i odgoju djece.
Djeca su dužna brinuti se o svojim roditeljima kojima je potrebna pomoć.
Djeca rođena izvan braka imaju jednaka prava i dužnosti kao i djeca rođena u braku.
Malodobnici o kojima se roditelji ne brinu, kao i osobe koje nisu u mogućnosti da se same brinu o sebi i zaštiti svojih prava i interesa, imaju posebnu zaštitu.
Članak 37
Svatko ima pravo na zaštitu zdravlja.
Zajamčeno je pravo na zdravstvenu zaštitu, sukladno zakonu.
Djeca, trudnice i stare osobe imaju pravo na zdravstvenu zaštitu iz javnih prihoda, a druge osobe pod uvjetom utvrđenim zakonom.
Članak 38
Svatko ima pravo na školovanje pod jednakim uvjetima.
Osnovno školovanje je obvezno i besplatno.
Svakome je pod jednakim uvjetima dostupna srednjoškolska i visokoškolska naobrazba.
U stavku 4 članka 38 riječi: "i učilišta" brisane su (Amandman XLIII točka 2).
Građani mogu osnivati privatne škole, sukladno zakonu.
Članak 39
Svatko ima pravo na rad i slobodu rada.
Prisilni rad je zabranjen.
Svatko je slobodan u izboru zanimanja i zaposlenja i pod jednakim uvjetima su mu dostupni djelatno mjesto i položaj.
Zaposlenima može prestati djelatni odnos suprotno njihovoj volji na način i pod uvjetima koji su utvrđeni zakonom i kolektivnim ugovorom.
Svatko po osnovi rada ima pravo na zaradu, sukladno zakonu i kolektivnom ugovoru.
Članak 40
Zaposleni imaju pravo na ograničeno djelatno vrijeme, dnevni i tjedni odmor, te plaćeni godišnji odmor i dopuste, sukladno zakonu i kolektivnom ugovoru.
Zaposleni imaju pravo na zaštitu na radu, sukladno zakonu.
Mladež, žene i invalidi imaju posebnu zaštitu.
Članak 41
Zajamčena je sloboda sindikalnog organiziranja i djelovanja.
Članak 42
Zaposleni imaju pravo na štrajk, pod uvjetima utvrđenim zakonom.
Članak 43
Pravo zaposlenih i članova njihovih obitelj na socijalnu sigurnost i socijalno osiguranje uređuje se zakonom i kolektivnim ugovorom.
Jamči se, pod uvjetima utvrđenim zakonom, pravo na materijalno osiguranje za vrijeme privremene nezaposlenosti.
Građanima koji su djelomično sposobni za rad osiguravju se osposobljavanje za odgovarajući posao i uvjeti za njihovo zapošljavanje, sukladno zakonu.
Republika osigurava pomoć i socijalnu sigurnost građanima koji su nesposobni za rad i nemaju sredstava za izdržavanje.
Članak 44
Stranci imaju ljudska prava i slobode utvrđene ustavom i druga prava utvrđena zakonom i međunarodnim ugovorima.
Stavak 2 članka 44 brisan je Amandmanom LXXIII.
Članak 45
Svatko je dužan pridržavati se Ustava i zakona.
Svatko je dužan savjesno i odgovorno vršiti povjerenu mu javnu dužnost.
Članak 46
Svatko je dužan drugome pružiti pomoć u nevolji i sudjelovati u otklanjanju opće opasnosti.
Članak 47
Članak 47 brisan je na osnovi točke 7 Amandmana LVII.
Članak 48
Prava i slobode zajamčeni ovim ustavom ne mogu se oduzeti ni ograničiti.
Stavak 2 članka 48 brisan je na osnovi točke 8 Amandmana LVII.
Osigurava se sudska zaštita sloboda i prava zajamčenih ovim ustavom.
Tko se ogriješio o ljudska prava i osnovne slobode zajamčene ovim ustavom, osobno je odgovoran za to i ne može se pravdati ničijim naređenjem.
Članak 49
Slobode i prava se ostvaruju, a dužnosti ispunjavaju izravno na osnovi Ustava, osim kada je Ustavom predviđeno da se uvjeti za ostvarivanje pojedinih od njih utvrđuju zakonom.
Zakonom se može propisati način ostvarivanja pojedinih prava i sloboda samo kada je to nužno za njihovo ostvarivanje.
Stavak 3 članka 49 brisan je Amandmanom XXXV točka 3.
Poglavlje o ljudskim pravima i osnovnim slobodama dopunjeno je toč. od 1 do 3 Amandmana LVII, koje glase:
"U slučaju različitosti u odredbama o pravima i slobodama između Ustava Republike Srpske i Ustava Bosne i Hercegovine, primjenjuju se one odredbe koje su za pojedinca povoljnije.
Odredbe članaka 10, 21, 30, 32, 33, 34, 38 i 43 Ustava o pravima i slobodama građana tretiraju se kao odredbe o ljudskim pravima i osnovnim slobodama i odnose se na sve, a ne samo na građane.
Odredbe članaka 13, 22, 23, 24, 25, 26, 28 i 30 Ustava o pravima i slobodama ostvarit će se sukladno odgovarajućim odredbama članaka od 8 do 11 Europske konvencije o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda."
III. EKONOMSKO I SOCIJALNO UREĐENJE
Članak 50
Ekonomsko i socijalno uređenje zasniva se na ravnopravnosti svih oblika vlasništva i slobodnom zarađivanju, samostalnosti poduzeća i drugih oblika zarađivanja u stjecanju i raspodjeli dobiti i slobodnom kretanju robe, rada i kapitala u Republici kao jedinstvenom gospodarskom prostoru.
Članak 51
Republika mjerama ekonomske i socijalne politike potiče ekonomski razvoj i povećanje socijalnog blagostanja građana.
Članak 52
Slobodno poduzetništvo može se zakonom ograničiti radi zaštite interesa Republike, čovjekovog okoliša, zdravlja i sigurnosti ljudi.
Zabranjeni su monopoli.
Članak 53
Republika osigurava zaštitu potrošača.
Članak 54
Svi oblici vlasništva imaju jednaku pravnu zaštitu.
Članak 55
Jamči se pravo nasljeđivanja, sukladno zakonu.
Članak 56
Zakonom se može ograničiti ili oduzeti pravo vlasništva, uz pravednu naknadu.
Članak 56 dopunjen je točkom 1 Amandmana XXXI, koja glasi:
"Za vrijeme ratnog stanja, izravne ratne opasnosti ili izvanrednog stanja zakonom se može ograničiti raspolaganje ili utvrditi poseban način uporabe dijela sredstava pravnih i fizičkih osoba."
Članak 57
Članak 57 zamijenjen je Amandmanom XLVIII, koji glasi:
"Strane osobe mogu stjecati pravo vlasništva i prava na osnovi ulaganja kapitala, sukladno zakonu.
Vlasnička i druga prava stranog ulagača stečena na osnovi uloženog kapitala, ne mogu se ograničiti ili oduzeti zakonom ili drugim propisom.
Jamči se pravo stranoj osobi da obavlja gospodarsku ili drugu djelatnost i prava po osnovi poslovanja, pod uvjetima koji se ne mogu mijenjati na njegovu štetu.
Stranom ulagaču jamči se slobodno iznošenje dobiti i uloženog kapitala iz Republike.
Zakonom se može, iznimno, kada to zahtijeva opći društveni interes, utvrditi u kojim djelatnostima, odnosno područjima, strana osoba ne može osnovati vlastito poduzeće."
Članak 58
Vlasnička prava i obveze nad sredstvima u društvenom vlasništvu i uvjeti pod kojima se ta sredstva prenose u druge oblike vlasništva uređuju se zakonom.
Stavak 2 članka 58 zamijenjen je točkom 2 Amandmana XXXI, koja glasi:
"Sredstva u društvenom i državnom vlasništvu mogu se otuđivati, po pravilu, samo po tržišnim kriterijima."
Članak 59
Stavci 1, 2 i 3 članka 59 brisani su Amandmanom LXXIV.
Uporaba i iskorištavanje stvari od posebnog kulturnog, znanstvenog, umjetničkog ili povijesnog značaja ili od značaja za zaštitu prirode i čovjekovog okoliša mogu se na osnovi zakona ograničiti, uz punu naknadu vlasniku.
Zakonom se uređuje zaštita, uporaba, unapređivanje i upravljanje dobrima od općeg interesa, kao i plaćanje naknade za uporabu dobara od općeg interesa i gradskog građevinskog zemljišta.
Članak 60
Fizičke i pravne osobe ostvaruju vlasnička prava na nekretninama prema njihovoj naravi i namjeni, sukladno zakonu.
Jamči se vlasništvo na poljogospodarsko zemljište, a na šume i šumsko zemljište u zakonom utvrđenim granicama.
Članak 61
Republika jamči minimum socijalne sigurnosti građana i osigurava funkcioniranje javnih službi, sukladno zakonu.
Financiranje javnih službi vrši se preko fondova i proračuna, sukladno zakonu.
Članak 62
Republika i općina proračunom utvrđuju javne prihode i javne rashode.
Sredstva proračuna su porezi, pristojbe i drugi zakonom utvrđeni prihodi.
Članak 63
Obveza plaćanja poreza i drugih daća je opća i utvrđuje se prema ekonomskoj moći obveznika.
Članak 64
Republika štiti i potiče:
- racionalnu uporabu prirodnih bogatstava u cilju zaštite i poboljšanja kvalitete života i zaštite i obnove sredine u općem interesu;
-‡ očuvanje i obogaćivanje povijesnog, kulturnog i umjetničkog blaga;
-‡ znanstvenoistraživački rad;
-‡ štednju u svim njenim oblicima, a posebno štednju koja je usmjerena na gospodarske aktivnosti i otkup stanova;
-‡ zadruge i zadrugarstvo;
-‡ obrtništvo;
-‡ tjelesnu kulturu i šport.
Članak 65
Zaposleni imaju pravo udjela u upravljanju poduzećem, sukladno zakonu.
U upravljanju fondovima i dobrima u državnom vlasništvu zakonom se osigurava utjecaj građana.
IV. PRAVA I DUŽNOSTI REPUBLIKE
Članak 66
Prava i dužnosti Republike vrše Ustavom određeni republički organi.
Ljudska prava i slobode, jednakost pred zakonom, samostalnost i jednak položaj poduzeća i drugih organizacija, ustavni položaj i prava jedinica lokalne samouprave osnova su i mjera ovlasti i odgovornosti republičkih organa.
Članak 67
Republički organi, u okviru Ustavom utvrđenih prava i dužnosti Republike, utvrđuju politiku, donose i izvršavaju zakone, druge propise i opće akte, vrše zaštitu ustavnosti i zakonitosti.
Organima i organizacijama u općinama može se povjeriti izvršavanje zakona i ostalih propisa i općih akata iz okvira prava i dužnosti Republike.
Zakonom se uređuje odgovornost za izvršavanje zakona, drugih propisa i općih akata.
Članak 68
Članak 68 zamijenjen je Amandmanom XXXII, koji glasi:
"Republika uređuje i osigurava:
1) integritet, ustavni poredak i teritorijlnu cjelovitost Republike;
U podtočki 1) Amandmana XXXII riječi: "suverenost, neovisnost" zamijenjene su riječima: "integritet, ustavni poredak" (točka 1 Amandmana LVIII).
2) sigurnost;
U točki 2 Amandmana XXXII riječi „obranu i“ brisane su (Amandman CXV).
Točka 3 članka 68 zamijenjena je Amandmanom CVI, koji glasi:
"mjere iz svoje ovlasti za slučaj ratnog stanja i izvanrednog stanja koje proglase institucije Bosne i Hercegovine, kao i mjere za slučaj izvanrednog stanja koje proglase institucije Republike Srpske.
Odredbe točke 3 ovog članka se ne odnose na uporabu vojske i druge mjere iz ovlasti institucija Bosne i Hercegovine";
4) ustavnost i zakonitost;
5) ostvarivanje i zaštitu ljudskih prava i sloboda;
6) vlasničke i obligacijske odnose i zaštitu svih oblika vlasništva, pravni položaj poduzeća i drugih organizacija, njihovih udruga i komora, ekonomske odnose s inozemstvom, koji nisu preneseni na institucije Bosne i Hercegovine, tržište i planiranje;
U podtočki 6) Amandmana XXXII iza riječi: "ekonomske odnose s inozemstvom" dodane su riječi: " koji nisu preneseni na institucije Bosne i Hercegovine" (točka 2 Amandmana LVIII).
7) bankarski i porezni sustav;
U podtočki 7) Amandmana XXXII riječi: "monetarni", "devizni" i "carinski" se brišu (točka 3 Amandmana LVIII).
8) osnovne ciljeve i smjerove gospodarskog, znanstvenog, tehnološkog, demografskog i socijalnog razvoja, razvoja poljogospodarstva i sela, uporaba prostora, politiku i mjere za usmjeravanje razvoja i robne pričuve;
9) kontrolu zakonitosti raspolaganja sredstvima pravnih osoba i prikupljanje statističkih i drugih podataka od općeg interesa;
10) organizaciju, ovlasti i rad državnih organa;
11) sustav javnih službi;
12) radne odnose, zaštitu na radu, zapošljavanje, socijalno osiguranje i druge oblike socijalne skrbi, zdravstvo, boračku i invalidsku zaštitu, brigu o djeci i mladeži, naobrazbu, kulturu i zaštitu kulturnih dobara, tjelesnu kulturu;
13) zaštitu životne sredine;
14) sustav javnog informiranja;
15) međunarodnu suradnju, osim one koja je prenesena institucijama Bosne i Hercegovine.
U podtočki 15) Amandmana XXXII dodane su riječi: "osim one koja je prenesena institucijama Bosne i Hercegovine" (točka 4 Amandmana LVIII).
Točka 16 članka 68 brisana je Amandmanom LXXV.
17) financiranje ostvarivanja prava i dužnosti Republike;
18) druge odnose od interesa za Republiku, sukladno Ustavu".
V. ORGANIZACIJA REPUBLIKE
Članak 69
Državna vlast u Republici organizira se na načelu podjele vlasti.
Ustavotvornu i zakonodavnu vlast ostvaruje Narodna skupština.
Stavak 2 članka 69 dopunjen je točkom 1 Amandmana LXXVI, koja glasi:
"Zakonodavnu vlast će u Republici Srpskoj vršiti Narodna skupština i Vijeće naroda. Zakoni i drugi propisi koje izglasuje Narodna skupština, a koji se tiču pitanja vitalnog nacionalnog interesa bilo kojeg od konstitutivnih naroda stupaju na snagu tek nakon usvajanja u Vijeću naroda."
Stavak 3 članka 69 zamijenjen je Amandmanom XXXIII, koji glasi:
"Republiku predstavlja i njeno državno jedinstvo izražava predsjednik Republike."
Izvršnu vlast vrši Vlada.
Sudbena vlast pripada sudovima.
Zaštitu ustavnosti i zakonitosti osigurava Ustavni sud.
Članak 69 dopunjen je točkom 2 Amandmana LXXVI, koja glasi:
"Od niže nevedenih dužnosti, najviše dvije se mogu popuniti iz reda jednog konstitutivnog naroda ili iz reda ostalih:
1) predsjednik Vlade,
2) predsjedavajući Narodne skupštine Republike Srpske,
3) predsjedavajući Vijeća naroda,
4) predsjednik Vrhovnoga suda,
5) predsjednik Ustavnoga suda,
6) republički javni tužitelj."
1. Narodna skupština
Članak 70
Narodna skupština:
1. odlučuje o promjeni Ustava;
2. donosi zakone, druge propise i opće akte;
3. donosi plan razvoja, prostorni plan, proračun i završni račun;
4. utvrđuje teritorijlnu organizaciju Republike;
5. raspisuje republički referendum;
6. raspisuje republički javni zajam i odlučuje o zaduženju Republike;
7. raspisuje izbore za narodne zastupnike i za predsjednika Republike;
8. bira, imenuje i razrješava dužnosnike, sukladno Ustavu i zakonu;
9. vrši kontrolu rada Vlade i drugih organa koji su joj odgovorni, sukladno Ustavu i zakonu;
10. daje amnestiju;
11. obavlja i druge poslove sukladno Ustavu i zakonu.
Članak 70 dopunjen je Amandmanom LIX, koji glasi:
"Narodna skupština:
1. bira izaslanike iz Republike u Vijeće naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine;
2. ratificira sporazume koje Republika zaključi s državama i međunarodnim organizacijama uz pristanak Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine."
Stavak 3 članka 70 zamijenjen je Amandmanom CVII, koji glasi:
"Narodna skupština, sukladno Ustavu i zakonu, proglašava:
Izvanredno stanje za Republiku ili dio Republike u slučaju ugrožavanja sigurnosti, usljed elemntarnih nepogoda (poplava, potresa i požara), prirodnih katastrofa, epidemija, povreda ljudskih prava i sloboda i normalnog funkcioniranja ustavnih organa Republike.
Odredbe stavka 3 ovog članka se ne odnose na uporabu vojske i druge mjere iz ovlasti institucija Bosne i Hercegovine."
Članak 70 dopunjen je Amandmanom LXXVII, koji glasi:
"Vitalni nacionalni interesi konstitutivnih naroda su definirani na sljedeći način:
- ostvarivanje prava konstitutivnih naroda da budu adekvatno zastupljeni u zakonodavnim, izvršnim i pravosudnim organima vlasti;
- identitet jednog konstitutivnog naroda;
- ustavni amandmani;
- organizacija organa javne vlasti;
- jednaka prava konstitutivnih naroda u procesu donošenja odluka;
- naobrazba, vjeroispovijest, jezik, njegovanje kulture, tradicije i kulturno nasljeđe;
- teritorijlna organizacija;
- sustav javnog informiranja;
- i druga pitanja koja bi se tretirala kao pitanja od vitalnog nacionalnog interesa ukoliko tako smatra 2/3 jednog od klubova izaslanika konstitutivnih naroda u Vijeću naroda."
Članak 70 dopunjen je i Amandmanom LXXXII, koji glasi:
"a) Procedura za zakone u vezi s vitalnim interesima kako je definirano u listi iz Amandmana LXXVII.
Zakoni ili drugi propisi ili akti koje izglasuje Narodna skupština će se dostaviti i razmatrat će ih Vijeće naroda ako se isti odnosi na vitalni interes definiran u Amandmanu LXXVII.
Ukoliko više od jednog predsjedavajućeg ili dopredsjedavajućeg Vijeća naroda smatra da zakon spada u pitanja od vitalnog interesa, definirana u Amandmanu LXXVII zakon će biti uvršten na dnevni red Vijeća naroda kao pitanje od vitalnog interesa.
Ako samo jedan predsjedavajući ili dopredsjedavajući tvrdi da zakon spada u pitanja od vitalnog interesa dvotrećinska većina odgovarajućeg kluba može proglasiti da je riječ o pitanju s liste vitalnih interesa. U tom slučaju će se slijediti procedura opisana u stavku "b" u daljnjem tekstu.
Predsjedavajući i dopredsjedavajući moraju donijeti odluku u roku od jednog tjedna.
Ukoliko većina svakog kluba koji ima izaslanike u Vijeću naroda glasuje za takve zakone ili druge propise ili akte, smatrat će se da su oni usvojeni.
Ukoliko se u Vijeću naroda postigne suglasnost o amandmanima takav zakon, propis ili akt se ponovo podnosi Narodnoj skupštini na odobravanje.
Ukoliko suglasnost nije moguća u Vijeću naroda ili ukoliko se na prijedlog amandmana ne dobije suglasnost formirat će se zajedničko povjerenstvo od predstavnika Narodne skupštine i Vijeća naroda. Zajedničko povjerenstvo je sastavljeno na paritetnoj osnovi i odluke donosi konsenzusom. Zajedničko povjerenstvo usuglašava tekst zakona.
Ukoliko se tekst zakona usuglasi zakon se smatra usvojenim.
Ukoliko se ne postigne suglasnost, zakon neće biti usvojen, te se isti vraća predlagaču na novi postupak. U tom slučaju predlagač ne može ponovno podnijeti isti tekst zakona, propisa ili akta.
b) Procedure za zakone koji se odnose na vitalni nacionalni interes ukoliko je odlučeno 2/3 većinom jednog od klubova konstitutivnih naroda u Vijeću naroda.
U slučaju da 2/3 jednog od klubova konstitutivnih naroda u Vijeću naroda odluči da se zakon, akt ili propis odnosi na vitalni interes, zakon će razmatrati Vijeće naroda.
Ukoliko većina svakog kluba zastupljenog u Vijeću naroda glasuje za taj zakon, drugi propis ili akt, isti se smatra usvojenim.
Ukoliko se Vijeće naroda usaglasi o amandmanima, zakon, propis ili akt se ponovo dostavlja na odobrenje Narodnoj skupštini.
Ukoliko zajedničko povjerenstvo iz točke a) ne postigne suglasnost, pitanje se prosljeđuje Ustavnom sudu Republike Srpske da donese konačnu odluku da li se predmetni zakon odnosi na vitalni interes jednog od konstitutivnih naroda.
Vijeće za zaštitu vitalnog interesa pri Ustavnom sudu Republike Srpske odlučuje o prihvatljivosti takvih slučajeva 2/3 većinom u roku od jednog tjedna, a u roku od mjesec dana odlučuje o meritumu slučajeva koji se smatraju prihvatljivim.
U slučaju da proceduru prema stavku b) pokrene 2/3 većina jednog od klubova, potreban je glas najmanje dvojice sudaca da bi Sud odlučio da se radi o vitalnom interesu.
Ukoliko Sud donese pozitivnu odluku o vitalnom interesu, taj zakon se smatra neusvojenim, te se dokument vraća predlagaču koji treba pokrenuti novu proceduru. U tom slučaju predlagač ne može ponovo dostaviti isti tekst zakona, propisa ili akta.
U slučaju da Sud odluči da se predmetni zakon ne odnosi na vitalni interes, smatra se da je zakon usvojen/bit će usvojen prostom većinom."
Članak 71
Stavak 1 članka 71 zamijenjen je Amandmanom LII, koji glasi:
"Narodna skupština ima 83 narodna zastupnika."
Stavak 2 članka 71 zamijenjen je točkom 2 Amandmana XXXVI, koja glasi:
"Izbornim zakonima se utvrđuju izborne jedinice i sustav podjele mandata kojima se osigurava da sve općine budu na odgovarajući način zastupljene u Narodnoj skupštini."
Narodni zastupnici se biraju izravno i tajnim glasovanjem.
Izbor i prestanak mandata narodnih zastupnika i formiranje izbornih jedinica uređuju se zakonom.
Članak 71 dopunjen je Amandmanom LXXVIII, koji glasi:
"Najmanje četiri člana jednog konstitutivnog naroda će biti zastupljena u Narodnoj skupštini.
Nijedan zastupnik u Narodnoj skupštini/općinskoj skupštini ne može vršiti dužnost izaslanika u Vijeću naroda.
Sastav Vijeća naroda će biti paritetan, tako da svaki konstitutivni narod ima isti broj zastupnika.
Vijeće naroda ima po osam članova iz svakog konstitutivnog naroda i četiri člana iz reda ostalih.
Ostali imaju pravo da ravnopravno sudjeluju u postupku većinskog glasovanja.
Članove Vijeća naroda bira odgovarajući klub zastupnika u Narodnoj skupštini.
U slučaju da broj članova jednog kluba izaslanika u Vijeću naroda bude veći od broja predstavnika u odgovarajućem klubu Narodne skupštine, dodatni broj izaslanika će birati klub koji će se formirati u tu svrhu iz reda odbornika u skupštinama općina u Republici Srpskoj."
Članak 72
Narodni zastupnici se biraju na četiri godine.
Članak 72 dopunjen je Amandmanom XXXIX i Amandmanom LX, koji glase:
"Na prijedlog najmanje 30 narodnih zastupnika, Narodna skupština može, dvotrećinskom većinom glasova od ukupnog broja zastupnika, skratiti svoj mandat.
Za vrijeme ratnog stanja i izravne ratne opasnosti mandat Narodne skupštine se produžava dok to stanje traje.
Narodna skupština ne može skratiti svoj mandat za vrijeme ratnog stanja i izravne ratne opasnosti.
U slučaju da Narodna skupština skrati svoj mandat ili bude raspuštena, izbori za novu Narodnu skupštinu moraju se održati u roku od 60 dana od dana donošenja odluke o skraćivanju mandata. Izbore raspisuje predsjednik Republike.
Skraćivanjem mandata Narodne skupštine prestaje i mandat Vlade.
Predsjednik Republike može, pošto sasluša mišljenje predsjednika Vlade i predsjednika Narodne skupštine, odlučiti da Narodna skupština bude raspuštena."
U stavku 4 točke 1 Amandmana XXXIX iza riječi: "skrati svoj mandat" dodane su riječi: "ili bude raspuštena" (točka 2 Amandmana LX).
Članak 72 dopunjen je Amandmanom LXXIX, koji glasi:
"Mandat članova Vijeća naroda traje četiri godine.
Skraćivanjem mandata Narodne skupštine i raspuštanjem Narodne skupštine prestaje i mandat Vijeća naroda."
Članak 73
Članak 73 (koji je dopunjen Amandmanom LXXX) zamijenjen je Amandmanom XCIX, koji glasi:
"Zastupnici u Narodnoj skupštini i članovi Vijeća naroda neće biti kazneno ili građanski odgovorni za bilo koji postupak izvršen u okviru njihovih dužnosti u Narodnoj skupštini, odnosno Vijeću naroda."
Članak 74
Narodna skupština radi u stalnom zasjedanju.
Sjednice Narodne skupštine saziva i predsjedava im predsjednik Skupštine.
Predsjednik je dužan sazvati sjednicu na zahtjev jedne trećine narodnih zastupnika, predsjednika Republike i Vlade.
Članak 75
Članak 75 zamijenjen je Amandmanom XXXVII, koji glasi:
"Narodna skupština odlučuje većinom glasova svih narodnih zastupnika, ako Ustavom nije predviđena posebna većina."
Članak 76
Članak 76 zamijenjen je Amandmanom XXXVIII, koji glasi:
"Pravo predlaganja zakona, drugih propisa i općih akata imaju predsjednik Republike, Vlada, svaki narodni zastupnik ili najmanje 3.000 birača."
Stavak 2 članka 76 brisan je Amandmanom LXXXI.
Članak 77
Narodna skupština može odlučiti da o pojedinim pitanjima iz svoje ovlasti odluku donese nakon prethodnog očitovanja građana na referendumu.
Članak 78
Narodna skupština uređuje svoj rad i organizaciju i način ostvarivanja prava i dužnosti zastupnika.
Članak 79
Narodna skupština ima predsjednika i dva dopredsjednika koje bira na razdoblje od četiri godine.
2. Predsjednik Republike
Članak 80
Predsjednik Republike:
1. predstavlja Republiku;
2. predlaže Narodnoj skupštini kandidata za predsjednika Vlade;
Točka 3 stavak 1 članka 80 zamijenjena je Amandmanom XCIII, koji glasi:
"3. predlaže Narodnoj skupštini kandidate za predsjednika i suce Ustavnoga suda na prijedlog Visokog sudskog i tužiteljskog vijeća."
Točka 4 stavka 1 članka 80 zamijenjena je točkom 2 Amandmana XL, koja glasi:
"4. Predsjednik Republike ukazom proglašava zakon u roku od sedam dana od dana njegovog usvajanja u Narodnoj skupštini. U tom roku predsjednik Republike može zahtijevati od Narodne skupštine da ponovno odlučuje o zakonu.
Predsjednik Republike je dužan proglasiti zakon koji je ponovno usvojen u Narodnoj skupštini";
5. daje pomilovanja;
6.dodjeljuje odličja i priznanja utvrđena zakonom;
7. obavlja i druge poslove sukladno Ustavu.
Točka 1 stavka 2 članka 80 zamijenjena je Amandmanom CVIII, koji glasi:
"Predsjednik Republike:
1) obavlja, sukladno ovom Ustavu i Ustavu Bosne i Hercegovine i zakonu, poslove iz oblasti sigurnosti i odnosa Republike s drugim državama i međunarodnim organizacijama."
U točki 1 stavka 2 člana 80 zamijenjenoj Amandmanom CVIII, riječ “obrane” brisana je (Amandman CXVI stavak 1).
Točka 2 stavka 2 člana 80, koja je dodata Amandmanom CVIII brisana je (Amandman CXVI stavak 2).
Točka 3 ovog stavka zamijenjena je Amandmanom L, koji glasi:
"3) predsjednik Republike ukazom, na prijedlog Vlade, postavlja i opoziva voditelje predstavništava Republike Srpske u inozemstvu i predlaže veleposlanike i druge međunarodne predstavnike Bosne i Hercegovine iz Republike Srpske.
4) formira savjetodavna tijela i stručne službe za obavljanje poslova iz svoje ovlasti."
Dva dopredsjednika Republike pomažu predsjedniku Republike u obavljanju poslova koje im povjeri predsjednik Republike.
Stavak 2 članka 80 dopunjen je točkom 1 stavak 1 Amandmana LXXXIII, tako da je riječ "dopredsjednici" zamijenjena riječima "dva dopredsjednika Republike".
"Predsjednik ima dva dopredsjednika iz različitih konstitutivnih naroda" (točka 1 stavak 2 Amandmana LXXXIII).
Stavak 3 članka 80 zamijenjen je točkom 3 Amandmana XL, koja glasi:
"Predsjednik Republike određuje koji će ga dopredsjednik Republike zamjenjivati u slučaju privremene spriječenosti da obavlja svoje dužnosti."
Članak 81
Stavci 1 i 2 ovog članka brisani su Amandmanom CIX, a stavak 3 izmijenjen je tako da glasi:
"Predsjednik Republike za vrijeme ratnog stanja i izvanrednog stanja, kojeg proglase institucije Bosne i Hercegovine, ako Narodna skupština ne može da se satane, na prijedlog Vlade ili po vlastitoj inicijativi i nakon što sasluša mišljenje predsjednika Narodne skupštine, donosi uredbe sa zakonskom snagom i o pitanjima iz ovlasti Narodne skupštine i imenuje i razrješava dužnosnike, koje bira, odnosno imenuje i razrješava Narodna skupština."