U S T A V
REPUBLIKE SRPSKE
Preambula
(zamijenjena je Amandmanom LXVI)
"Poštujući volju svojih konstitutivnih naroda i građana da formiraju i očuvaju Republiku Srpsku i da ustavno uređenje Republike Srpske utemelje na poštovanju ljudskog dostojanstva, slobode i jednakosti, nacionalnoj ravnopravnosti, demokratskim institucijama, vladavini prava, socijalnoj pravdi, pluralističkom društvu, garantovanju i zaštiti ljudskih sloboda i prava kao i prava manjinskih grupa u skladu s međunarodnim standardima, zabrani diskriminacije i uvažavanju pravila tržišne ekonomije;
u želji da osigura mir, toleranciju i opće blagostanje;
u namjeri da doprinese razvoju prijateljskih odnosa među narodima i državama;
izražavajući opredijeljenost Republike Srpske za potpuno poštovanje i dosljedno primjenjivanje Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, kojim se nedvosmisleno prihvata, potvrđuje i garantuje ustavnopravni položaj Republike Srpske, kao jednog od dva entiteta u sastavu Bosne i Hercegovine;
Narodna skupština Republike Srpske donosi"
USTAV
REPUBLIKE SRPSKE*
I. OSNOVNE ODREDBE
Član 1
Član 1, koji je zamijenjen Amandmanom XLIV, zamjenjuje se Amandmanom LXVII, koji glasi:
"Republika Srpska je jedinstven i nedjeljiv ustavnopravni entitet.
Republika Srpska samostalno obavlja svoje ustavotvorne, zakonodavne, izvršne i sudske funkcije.
Republika Srpska je jedan od dva ravnopravna entiteta u Bosni i Hercegovini.
Srbi, Bošnjaci i Hrvati, kao konstitutivni narodi, Ostali i građani, ravnopravno i bez diskriminacije učestvuju u vršenju vlasti u Republici Srpskoj."
Član 2
Stav 1 člana 2 zamijenjen je Amandmanom XLV, koji glasi:
"Teritorija Republike Srpske je jedinstvena, nedjeljiva i neotuđiva."
Stav 2 člana 2 zamijenjen je Amandmanom LV, koji glasi:
"Sporazum o promjeni međuentitetske linije razgraničenja između Republike Srpske i Federacije Bosne i Hercegovine može se iznijeti na potvrdu putem referenduma u Republici Srpskoj."
U stavu 2 člana 2 u tački 1 Amandmana LV riječ: "granica" zamijenjena je riječima: "međuentitetska linija razgraničenja" (Amandman LXVIII).
--------------------------------
* Na osnovu zaključka Narodne skupštine Republike Srpske, od 14. septembra 1992. godine i člana 61 stav 1 alineja 9 Poslovnika Narodne skupštine Republike Srpske ("Službeni glasnik Republike Srpske" broj 3/92), Zakonodavno-pravna komisija Narodne skupštine, na sjednici održanoj 17. decembra 1992. godine, utvrdila je Prečišćeni tekst Ustava Republike Srpske ("Službeni glasnik Republike Srpske", br. 3/92, 6/92, 8/92, 15/92 i 19/92). U ovom izdanju u Prečišćeni tekst integrisani su Amandmani XXVI-XLIII, Amandmani XLIV-LI, Amandman LII, Amandman LIII, Amandmani LIV-LXV, Amandmani LXVI-XCVIII, Amandmani XCIX-CIII, Amandmani CIV-CV, Amandmani CVI-CXIII, Amandman CXIV i Amandmani CXV-CXXI).
Član 3
Član 3 zamijenjen je tačkom 1 Amandmana LVI, koja glasi:
"Republici Srpskoj pripadaju sve državne funkcije i nadležnosti osim onih koje su Ustavom Bosne i Hercegovine izričito prenesene na njene institucije."
Član 4
Član 4 zamijenjen je tačkom 2 Amandmana LVI, koja glasi:
"Republika Srpska može, shodno Ustavu Bosne i Hercegovine, da uspostavlja specijalne paralelne odnose sa Saveznom Republikom Jugoslavijom i njenim republikama članicama."
Član 5
Ustavno uređenje Republike Srpske temelji se na:
- garantovanju i zaštiti ljudskih sloboda i prava u skladu s međunarodnim standardima;
- osiguravanju nacionalnih ravnopravnosti i zaštiti vitalnih interesa konstitutivnih naroda;
- socijalnoj pravdi;
- vladavini prava;
- tržišnoj privredi;
- višestranačkom sistemu;
- parlamentarnoj demokratiji i podjeli vlasti;
- slobodnim izborima;
- lokalnoj samoupravi;
- zaštiti prava etničkih grupa i drugih manjina.
U alineji 2 stava 1 člana 5 iza riječi "osiguravanju nacionalnih ravnopravnosti" dodate su riječi: " i zaštiti vitalnih interesa konstitutivnih naroda" (Amandman LXIX).
Član 6
Stav 1 člana 6 zamijenjen je Amandmanom XLVII, koji glasi:
"Građani Republike imaju državljanstvo Republike Srpske."
Stav 2 člana 6 zamijenjen je Amandmanom LXX, koji glasi:
"Građanin Republike Srpske ne može biti lišen državljanstva."
Član 7
Stav 1 člana 7 zamijenjen je Amandmanom LXXI, koji glasi:
"Službeni jezici Republike Srpske su: jezik srpskog naroda, jezik bošnjačkog naroda i jezik hrvatskog naroda. Službena pisma su ćirilica i latinica."
Na područjima gdje žive druge jezičke grupe u službenoj upotrebi su i njihovi jezici i pisma, na način određen zakonom.
Član 8
Republika ima zastavu, grb i himnu.
Izgled zastave i grba i tekst himne uređuju se ustavnim zakonom.
Član 9
Glavni grad Republike je Sarajevo.
II. LJUDSKA PRAVA I SLOBODE
Član 10
Građani Republike su ravnopravni u slobodama, pravima i dužnostima, jednaki su pred zakonom i uživaju istu pravnu zaštitu bez obzira na rasu, spol, jezik, nacionalnu pripadnost, vjeroispovijest, socijalno porijeklo, rođenje, obrazovanje, imovno stanje, političko i drugo uvjerenje, društveni položaj ili drugo lično svojstvo.
Član 11
Život čovjeka je neprikosnoven.
Smrtna kazna može se izuzetno propisati i izreći samo za najteže oblike teških krivičnih djela.
Član 12
Sloboda i lična sigurnost čovjeka su nepovredivi.
Nikome se ne može oduzeti ili ograničiti sloboda, osim u slučajevima i po postupku koji su utvrđeni zakonom.
Član 13
Ljudsko dostojanstvo, tjelesni i duhovni integritet, čovjekova privatnost, lični i porodični život su nepovredivi.
Član 14
Niko ne smije biti podvrgnut mučenju, svireposti, nehumanom ili ponižavajućem postupanju ili kažnjavanju.
Zabranjeno je i kažnjivo svako iznuđivanje priznanja i izjava.
Zabranjeno je na bilo kom licu, bez njegovog pristanka, vršiti medicinske i druge naučne oglede.
Član 15
Nezakonito lišavanje slobode je kažnjivo.
Lišenje slobode može trajati samo dok postoje zakonski uslovi za to.
Lice za koje postoji osnovana sumnja da je izvršilo krivično djelo može biti pritvoreno i zadržano u pritvoru samo kad je to neophodno radi vođenja krivičnog postupka ili radi sigurnosti ljudi.
Pritvor se određuje odlukom suda, a samo izuzetno, pod uslovima određenim zakonom, odlukom drugog zakonom ovlaštenog organa - najduže do tri dana.
Licu koje je pritvoreno mora se uručiti pismeno obrazloženo rješenje u času pritvaranja. Protiv ovog rješenja pritvoreno lice ima pravo na žalbu.
Član 16
Svako ima pravo na jednaku zaštitu svojih prava u postupku pred sudom i drugim državnim organom i organizacijom.
Svakome je zajamčeno pravo na žalbu ili drugo pravno sredstvo protiv odluke kojom se rješava o njegovom pravu ili na zakonski zasnovanom interesu.
Član 17
Svako ima pravo na nadoknadu štete koju mu nezakonitim ili nepravilnim radom nanose službeno lice ili državni organ, odnosno organizacija koja vrši javna ovlaštenja.
Lice koje je neopravdano osuđeno ili nezakonito i bez osnova lišeno slobode, ima pravo na rehabilitaciju, nadoknadu štete, javno izvinjenje i druga zakonom utvrđena prava.
Član 18
Licu optuženom za krivično djelo jamči se pravedno suđenje.
Optuženo lice mora biti u najkraćem zakonskom roku obaviješteno o razlozima optužbe.
Optuženom licu ne može se suditi u njegovom odsustvu.
Optuženom koji nije dostupan sudu može se suditi u odsutnosti samo u zakonom određenim slučajevima.
Član 19
Zajamčeno je pravo na odbranu.
Jamči se pravo na slobodan izbor branioca i nesmetano općenje sa njim.
Branilac ne može biti pozvan na odgovornost za radnje preduzete u postupku odbrane.
Član 20
Niko ne može biti kažnjen za djelo koje, prije nego što je učinjeno, nije bilo zakonom predviđeno kao kažnjivo djelo, niti mu se može izreći kazna koja za to djelo nije zakonom bila predviđena.
Niko ne može biti smatran krivim za krivično djelo dok to ne bude utvrđeno pravosnažnom sudskom odlukom.
Član 21
Građani se mogu slobodno kretati, nastanjivati i boraviti na teritoriji Republike, slobodno napuštati tu teritoriju i na nju se slobodno vraćati.
Zakonom se mogu uvesti ograničenja kretanja samo ako je to neophodno radi vođenja krivičnog postupka ili radi zaštite sigurnosti i zdravlja ljudi.
Nikakva ograničenja iz političkih razloga ne mogu biti ustanovljena.
Član 22
U članu 22 brisane su riječi: "i Jugoslavije" (Amandman LVII tačka 4).
Sloboda i tajnost dopisivanja i drugih oblika općenja su nepovredivi.
Zakonom se može propisati da se samo na osnovu odluke suda može odstupiti od načela nepovredivosti slobode i tajnosti dopisivanja i drugih oblika općenja, ako je to neophodno radi provođenja krivičnog postupka ili radi sigurnosti Republike.
Član 23
Zajamčena je zaštita tajnosti podataka o ličnosti. Prikupljanje, obrada i svrha korištenja ličnih podataka, uređuju se zakonom.
Zabranjeno je korištenje podataka o ličnosti koje je suprotno utvrđenoj svrsi njihovog prikupljanja.
Građani imaju pravo da traže i dobijaju sve podatke o sebi, sadržane u aktima državnih organa i u drugim službenim evidencijama.
Član 24
Stan je nepovrediv.
Zakonom se može propisati da službeno lice na osnovu naloga suda može ući u stan ili druge prostorije protiv volje njihovog držaoca i izvršiti pretres. Pretres se vrši u prisustvu dva svjedoka.
Službeno lice može, pod uslovima utvrđenim zakonom, ući u tuđi stan ili druge prostorije i bez odluke suda izvršiti pretres ako je to neophodno radi hvatanja učinioca krivičnog djela ili radi spasavanja ljudi i imovine.
Član 25
Zajamčena je sloboda misli i opredjeljenja, savjesti i uvjerenja, kao i javnog izražavanja mišljenja.
Član 26
Zajamčena je sloboda štampe i drugih sredstava javnog obavještavanja.
U stavu 2 člana 26 riječ: "neovisnih" zamijenjena je riječju: "novinskih" (Amandman XLIII tačka 1).
Slobodno je osnivanje novinskih i izdavačkih preduzeća, izdavanje novina i javno obavještavanje drugim sredstvima u skladu sa zakonom.
Cenzura štampe i drugih vidova javnog obavještavanja je zabranjena.
Sredstva javnog obavještavanja dužna su da blagovremeno, istinito i objektivno obavještavaju javnost.
Jamči se pravo na ispravku neistinitog obavještavanja kojim se povređuje nečije pravo ili na zakonu zasnovani interes, kao i pravo na nadoknadu štete nastale po tom osnovu.
Član 27
Naučno, kulturno i umjetničko stvaranje je slobodno.
Zajamčena je zaštita moralnih i imovinskih prava po osnovu naučnog, kulturnog, umjetničkog i drugog intelektualnog stvaralaštva.
Član 28
Jamči se sloboda vjeroispovijesti.
Vjerske zajednice su jednake pred zakonom, slobodne u vršenju vjerskih poslova i vjerskih obreda, mogu osnivati vjerske škole i izvoditi vjersku nastavu u svim školama svih stepena obrazovanja, baviti se privrednim i drugim djelatnostima, primati poklone, stvarati zadužbine i njima upravljati, u skladu sa zakonom.
Srpska pravoslavna crkva je crkva srpskog naroda i drugih naroda pravoslavne vjere.
Stav 4 člana 28 brisan je Amandmanom LXXII.
Član 29
Građanin koji je navršio 18 godina ima pravo da bira i da bude biran.
Biračko pravo je opće i jednako, izbori su neposredni, a glasanje tajno.
Član 29 dopunjen je tačkom 5 Amandmana LVII, koja glasi:
"Biračko pravo na osnovu člana 29 stiče se nakon prethodnog prebivališta u određenom mjestu u trajanju koje se utvrđuje zakonom."
Član 30
Građani imaju pravo na mirno okupljanje i javni protest.
Sloboda okupljanja može se zakonom ograničiti samo radi zaštite sigurnosti ljudi i imovine.
Član 31
Zajamčena je sloboda političkog organizovanja i djelovanja u skladu sa zakonom.
Zabranjeno je političko organizovanje i djelovanje usmjereno na ugrožavanje demokratije, narušavanje integriteta Republike, kršenje Ustavom zajamčenih sloboda i prava i raspirivanje nacionalne, rasne ili vjerske mržnje i netrpeljivosti.
Član 32
Građani imaju pravo da javno iznose mišljenje o radu državnih i drugih organa i organizacija, da im podnose predstavke, peticije i predloge i da na njih dobiju odgovor.
Niko ne može biti pozvan na odgovornost niti trpjeti druge štetne posljedice zbog javno izraženog mišljenja o radu državnih organa ili stavova iznesenih u predstavci, peticiji i prijedlogu, osim ako je time učinio krivično djelo.
Član 33
Građani imaju pravo da učestvuju u obavljanju javnih poslova i da pod jednakim uslovima budu primljeni u javnu službu.
Član 34
Građaninu se garantuje sloboda izražavanja nacionalne pripadnosti i kulture i pravo upotrebe svog jezika i pisma.
Niko nije dužan da se izjašnjava o svojoj nacionalnoj pripadnosti.
Stav 3 člana 34 brisan je na osnovu tačke 6 Amandmana LVII.
Član 35
Čovjek ima pravo na zdravu životnu sredinu. Svako je, u skladu sa zakonom, dužan da u okviru svojih mogućnosti štiti i unapređuje životnu sredinu.
Član 36
Porodica, majka i dijete imaju posebnu zaštitu.
Brak i odnosi u braku i porodici uređuju se zakonom.
Čovjek ima pravo da slobodno odlučuje o rađanju djece.
Roditelji imaju pravo i dužnost da se staraju o podizanju i odgoju djece.
Djeca su dužna da se staraju o svojim roditeljima kojima je potrebna pomoć.
Djeca rođena van braka imaju jednaka prava i dužnosti kao i djeca rođena u braku.
Maloljetnici o kojima se roditelji ne staraju, kao i lica koja nisu u mogućnosti da se sama staraju o sebi i zaštiti svojih prava i interesa, imaju posebnu zaštitu.
Član 37
Svako ima pravo na zaštitu zdravlja.
Zajamčeno je pravo na zdravstvenu zaštitu, u skladu sa zakonom.
Djeca, trudnice i stara lica imaju pravo na zdravstvenu zaštitu iz javnih prihoda, a druga lica pod uslovom utvrđenim zakonom.
Član 38
Svako ima pravo na školovanje pod jednakim uslovima.
Osnovno školovanje je obavezno i besplatno.
Svakome je pod jednakim uslovima dostupno srednjoškolsko i visokoškolsko obrazovanje.
U stavu 4 člana 38 riječi: "i učilišta" brisane su (Amandman XLIII tačka 2).
Građani mogu osnivati privatne škole, u skladu sa zakonom.
Član 39
Svako ima pravo na rad i slobodu rada.
Prinudni rad je zabranjen.
Svako je slobodan u izboru zanimanja i zaposlenja i pod jednakim uslovima mu je dostupno radno mesto i funkcija.
Zaposlenima može prestati radni odnos protivno njihovoj volji na način i pod uslovima koji su utvrđeni zakonom i kolektivnim ugovorom.
Svako po osnovu rada ima pravo na zaradu, u skladu sa zakonom i kolektivnim ugovorom.
Član 40
Zaposleni imaju pravo na ograničeno radno vrijeme, dnevni i sedmični odmor, te plaćeni godišnji odmor i odsustva, u skladu sa zakonom i kolektivnim ugovorom.
Zaposleni imaju pravo na zaštitu na radu, u skladu sa zakonom.
Omladina, žene i invalidi imaju posebnu zaštitu.
Član 41
Zajamčena je sloboda sindikalnog organizovanja i djelovanja.
Član 42
Zaposleni imaju pravo na štrajk, pod uslovima utvrđenim zakonom.
Član 43
Pravo zaposlenih i članova njihovih porodica na socijalnu sigurnost i socijalno osiguranje uređuje se zakonom i kolektivnim ugovorom.
Jamči se, pod uslovima utvrđenim zakonom, pravo na materijalno osiguranje za vrijeme privremene nezaposlenosti.
Građanima koji su djelimično sposobni za rad osigurava se osposobljavanje za odgovarajući posao i uslovi za njihovo zapošljavanje, u skladu sa zakonom.
Republika osigurava pomoć i socijalnu sigurnost građanima koji su nesposobni za rad i nemaju sredstva za izdržavanje.
Član 44
Stranci imaju ljudska prava i slobode utvrđene ustavom i druga prava utvrđena zakonom i međunarodnim ugovorima.
Stav 2 člana 44 brisan je Amandmanom LXXIII.
Član 45
Svako je dužan da se pridržava Ustava i zakona.
Svako je dužan da savjesno i odgovorno vrši povjerenu mu javnu funkciju.
Član 46
Svako je dužan da drugom pruži pomoć u nevolji i da učestvuje u otklanjanju opće opasnosti.
Član 47
Član 47 brisan je na osnovu tačke 7 Amandmana LVII.
Član 48
Prava i slobode zajamčeni ovim ustavom ne mogu se oduzeti ni ograničiti.
Stav 2 člana 48 brisan je na osnovu tačke 8 Amandmana LVII.
Osigurava se sudska zaštita sloboda i prava zajamčenih ovim ustavom.
Ko se ogriješio o ljudska prava i osnovne slobode zajamčene ovim ustavom, lično je odgovoran za to i ne može se pravdati ničijim naređenjem.
Član 49
Slobode i prava se ostvaruju, a dužnosti ispunjavaju neposredno na osnovu ustava, osim kada je Ustavom predviđeno da se uslovi za ostvarivanje pojedinih od njih utvrđuju zakonom.
Zakonom se može propisati način ostvarivanja pojedinih prava i sloboda samo kada je to neophodno za njihovo ostvarivanje.
Stav 3 člana 49 brisan je Amandmanom XXXV tačka 3.
Poglavlje o ljudskim pravima i osnovnim slobodama dopunjeno je tačkama od 1 do 3 Amandmana LVII, koje glase:
"U slučaju različitosti u odredbama o pravima i slobodama između Ustava Republike Srpske i Ustava Bosne i Hercegovine, primjenjuju se one odredbe koje su za pojedinca povoljnije.
Odredbe članova 10, 21, 30, 32, 33, 34, 38 i 43 Ustava o pravima i slobodama građana tretiraju se kao odredbe o ljudskim pravima i osnovnim slobodama i odnose se na sve, a ne samo na građane.
Odredbe članova 13, 22, 23, 24, 25, 26, 28 i 30 Ustava o pravima i slobodama ostvarit će se u skladu sa odgovarajućim odredbama članova od 8 do 11 Evropske konvencije o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda."
III. EKONOMSKO I SOCIJALNO UREĐENJE
Član 50
Ekonomsko i socijalno uređenje zasniva se na ravnopravnosti svih oblika vlasništva i slobodnom privređivanju, samostalnosti preduzeća i drugih oblika privređivanja u sticanju i raspodjeli dobiti i slobodnom kretanju robe, rada i kapitala u Republici kao jedinstvenom privrednom prostoru.
Član 51
Republika mjerama ekonomske i socijalne politike podstiče ekonomski razvoj i povećanje socijalnog blagostanja građana.
Član 52
Slobodno preduzetništvo može se zakonom ograničiti radi zaštite interesa Republike, čovjekovog okoliša, zdravlja i sigurnosti ljudi.
Zabranjeni su monopoli.
Član 53
Republika osigurava zaštitu potrošača.
Član 54
Svi oblici vlasništva imaju jednaku pravnu zaštitu.
Član 55
Jamči se pravo nasljeđivanja, u skladu sa zakonom.
Član 56
Zakonom se može ograničiti ili oduzeti pravo vlasništva, uz pravičnu nadoknadu.
Član 56 dopunjen je tačkom 1 Amandmana XXXI, koja glasi:
"Za vrijeme ratnog stanja, neposredne ratne opasnosti ili vanrednog stanja zakonom se može ograničiti raspolaganje ili utvrditi poseban način korištenja dijela sredstava pravnih i fizičkih lica."
Član 57
Član 57 zamijenjen je Amandmanom XLVIII, koji glasi:
"Strana lica mogu sticati pravo vlasništva i prava na osnovu ulaganja kapitala, u skladu sa zakonom.
Vlasnička i druga prava stranog ulagača stečena na osnovu uloženog kapitala, ne mogu se ograničiti ili oduzeti zakonom ili drugim propisom.
Jamči se pravo stranom licu da obavlja privrednu ili drugu djelatnost i prava po osnovu poslovanja, pod uslovima koji se ne mogu mijenjati na njegovu štetu.
Stranom ulagaču jamči se slobodno iznošenje dobiti i uloženog kapitala iz Republike.
Zakonom se može, izuzetno, kada to zahtijeva opći društveni interes, utvrditi u kojim djelatnostima, odnosno područjima, strano lice ne može osnovati vlastito preduzeće."
Član 58
Vlasnička prava i obaveze nad sredstvima u društvenom vlasništvu i uslovi pod kojima se ta sredstva prenose u druge oblike vlasništva uređuju se zakonom.
Stav 2 člana 58 zamijenjen je tačkom 2 Amandmana XXXI, koja glasi:
"Sredstva u društvenom i državnom vlasništvu mogu se otuđivati, po pravilu, samo po tržišnim kriterijima."
Član 59
Stavovi 1, 2 i 3 člana 59 brisani su Amandmanom LXXIV.
Upotreba i iskorištavanje stvari od posebnog kulturnog, naučnog, umjetničkog ili historijskog značaja ili od značaja za zaštitu prirode i čovjekovog okoliša mogu se na osnovu zakona ograničiti, uz punu nadoknadu vlasniku.
Zakonom se uređuje zaštita, korištenje, unapređivanje i upravljanje dobrima od općeg interesa, kao i plaćanje naknade za korištenje dobara od općeg interesa i gradskog građevinskog zemljišta.
Član 60
Fizička i pravna lica ostvaruju vlasnička prava na nepokretnosti prema njihovoj prirodi i namjeni, u skladu sa zakonom.
Jamči se vlasništvo na poljoprivredno zemljište, a na šume i šumsko zemljište u zakonom utvrđenim granicama.
Član 61
Republika jamči minimum socijalne sigurnosti građana i osigurava funkcionisanje javnih službi, u skladu sa zakonom.
Finansiranje javnih službi vrši se preko fondova i budžeta, u skladu sa zakonom.
Član 62
Republika i općina budžetom utvrđuju javne prihode i javne rashode.
Sredstva budžeta su porezi, takse i drugi zakonom utvrđeni prihodi.
Član 63
Obaveza plaćanja poreza i drugih dažbina je opća i utvrđuje se prema ekonomskoj snazi obveznika.
Član 64
Republika štiti i podstiče:
- racionalno korištenje prirodnih bogatstava u cilju zaštite i poboljšanja kvaliteta života i zaštite i obnove sredine u općem interesu;
- očuvanje i obogaćivanje historijskog, kulturnog i umjetničkog blaga;
- naučnoistraživački rad;
- štednju u svim njenim oblicima, a posebno štednju koja je usmjerena na privredne aktivnosti i otkup stanova;
- zadruge i zadrugarstvo;
- zanatstvo;
- fizičku kulturu i sport.
Član 65
Zaposleni imaju pravo učešća u upravljanju preduzećem, u skladu sa zakonom.
U upravljanju fondovima i dobrima u državnom vlasništvui zakonom se osigurava uticaj građana.
IV. PRAVA I DUŽNOSTI REPUBLIKE
Član 66
Prava i dužnosti Republike vrše Ustavom određeni republički organi.
Ljudska prava i slobode, jednakost pred zakonom, samostalnost i jednak položaj preduzeća i drugih organizacija, ustavni položaj i prava jedinica lokalne samouprave osnova su i mjera ovlaštenja i odgovornosti republičkih organa.
Član 67
Republički organi, u okviru Ustavom utvrđenih prava i dužnosti Republike, utvrđuju politiku, donose i izvršavaju zakone, druge propise i opće akte, vrše zaštitu ustavnosti i zakonitosti.
Organima i organizacijama u općinama može se povjeriti izvršavanje zakona i ostalih propisa i općih akata iz okvira prava i dužnosti Republike.
Zakonom se uređuje odgovornost za izvršavanje zakona, drugih propisa i općih akata.
Član 68
Član 68 zamijenjen je Amandmanom XXXII, koji glasi:
"Republika uređuje i osigurava:
1) integritet, ustavni poredak i teritorijalnu cjelokupnost Republike;
U podtački 1) Amandmana XXXII riječi: "suverenost, nezavisnost" zamijenjene su riječima: "integritet, ustavni poredak" (tačka 1 Amandmana LVIII).
2) sigurnost;
U Tački 2. Amandmana XXXII riječi “odbrani i” brisane su (Amandman CXV).
Tačka 3 člana 68 zamijenjena je Amandmanom CVI, koji glasi:
"3) mjere iz svoje nadležnosti za slučaj ratnog stanja i vanrednog stanja koje proglase institucije Bosne i Hercegovine, kao i mjere za slučaj vanrednog stanja koje proglase institucije Republike Srpske.
Odredbe tačke 3 ovog člana se ne odnose na upotrebu vojske i druge mjere iz nadležnosti institucija Bosne i Hercegovine";
4) ustavnost i zakonitost;
5) ostvarivanje i zaštitu ljudskih prava i sloboda;
6) vlasničke i obligacione odnose i zaštitu svih oblika vlasništva, pravni položaj preduzeća i drugih organizacija, njihovih udruženja i komora, ekonomske odnose sa inozemstvom, koji nisu preneseni na institucije Bosne i Hercegovine, tržište i planiranje;
U podtački 6) Amandmana XXXII iza riječi: "ekonomske odnose sa inozemstvom" dodate su riječi: "koji nisu preneseni na institucije Bosne i Hercegovine" (tačka 2 Amandmana LVIII).
7) bankarski i porezni sistem;
U podtački 7) Amandmana XXXII riječi: "monetarni", "devizni" i "carinski" se brišu (tačka 3 Amandmana LVIII).
8) osnovne ciljeve i pravce privrednog, naučnog, tehnološkog, demografskog i socijalnog razvoja, razvoja poljoprivrede i sela, korištenje prostora, politiku i mjere za usmjeravanje razvoja i robne rezerve;
9) kontrolu zakonitosti raspolaganja sredstvima pravnih lica i prikupljanje statističkih i drugih podataka od općeg interesa;
10) organizaciju, nadležnosti i rad državnih organa;
11) sistem javnih službi;
12) radne odnose, zaštitu na radu, zapošljavanje, socijalno osiguranje i druge oblike socijalne zaštite, zdravstvo, boračku i invalidsku zaštitu, brigu o djeci i omladini, obrazovanje, kulturu i zaštitu kulturnih dobara, fizičku kulturu;
13) zaštitu životne sredine;
14) sistem javnog informisanja;
15) međunarodnu saradnju, osim one koja je prenesena institucijama Bosne i Hercegovine.
U podtački 15) Amandmana XXXII dodate su riječi: "osim one koja je prenesena institucijama Bosne i Hercegovine" (tačka 4 Amandmana LVIII).
Tačka 16 člana 68 brisana je Amandmanom LXXV.
17) finansiranje ostvarivanja prava i dužnosti Republike;
18) druge odnose od interesa za Republiku, u skladu sa Ustavom".
V. ORGANIZACIJA REPUBLIKE
Član 69
Državna vlast u Republici organizuje se na načelu podjele vlasti.
Ustavotvornu i zakonodavnu vlast ostvaruje Narodna skupština.
Stav 2 člana 69 dopunjen je tačkom 1 Amandmana LXXVI, koji glasi:
"Zakonodavnu vlast će u Republici Srpskoj vršiti Narodna skupština i Vijeće naroda. Zakoni i drugi propisi koje izglasa Narodna skupština, a koji se tiču pitanja vitalnog nacionalnog interesa bilo kojeg od konstitutivnih naroda stupaju na snagu tek nakon usvajanja u Vijeću naroda."
Stav 3 člana 69 zamijenjen je Amandmanom XXXIII, koji glasi:
"Republiku predstavlja i njeno državno jedinstvo izražava predsjednik Republike."
Izvršnu vlast vrši Vlada.
Sudska vlast pripada sudovima.
Zaštitu ustavnosti i zakonitosti osigurava Ustavni sud.
Član 69 dopunjen je tačkom 2 Amandmana LXXVI, koja glasi:
"Od niže nevedenih funkcija, najviše dvije se mogu popuniti iz reda jednog konstitutivnog naroda ili iz reda Ostalih:
1) predsjednik Vlade,
2) predsjedavajući Narodne skupštine Republike Srpske,
3) predsjedavajući Vijeća naroda,
4) predsjednik Vrhovnog suda,
5) predsjednik Ustavnog suda,
6) republički javni tužilac."
1. Narodna skupština
Član 70
Narodna skupština:
1. odlučuje o promjeni Ustava;
2. donosi zakone, druge propise i opće akte;
3. donosi plan razvoja, prostorni plan, budžet i završni račun;
4. utvrđuje teritorijalnu organizaciju Republike;
5. raspisuje republički referendum;
6. raspisuje republički javni zajam i odlučuje o zaduženju Republike;
7. raspisuje izbore za narodne zastupnike i za predsjednika Republike;
8. bira, imenuje i razrješava funkcionere, u skladu sa Ustavom i zakonom;
9. vrši kontrolu rada Vlade i drugih organa koji su joj odgovorni, u skladu sa Ustavom i zakonom;
10. daje amnestiju;
11. obavlja i druge poslove u skladu sa Ustavom i zakonom.
Član 70 dopunjen je Amandmanom LIX, koji glasi:
"Narodna skupština:
1. bira delegate iz Republike u Vijeće naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine;
2. ratifikuje sporazume koje Republika zaključi s državama i međunarodnim organizacijama uz pristanak Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine."
Stav 3 člana 70 zamijenjen je Amandmanom CVII, koji glasi:
"Narodna skupština, u skladu sa Ustavom i zakonom, proglašava:
Vanredno stanje za Republiku ili dio Republike u slučaju ugrožavanja sigurnosti, usljed elementarnih nepogoda (poplava, zemljotresa i požara), prirodnih katastrofa, epidemija, povreda ljudskih prava i sloboda i normalnog funkcionisanja ustavnih organa Republike.
Odredbe stava 3 ovog člana se ne odnose na upotrebu vojske i druge mjere iz nadležnosti institucija Bosne i Hercegovine. "
Član 70 dopunjen je i Amandmanom LXXVII, koji glasi:
"Vitalni nacionalni interesi konstitutivnih naroda su definisani na slijedeći način:
- ostvarivanje prava konstitutivnih naroda da budu adekvatno zastupljeni u zakonodavnim, izvršnim i pravosudnim organima vlasti;
- identitet jednog konstitutivnog naroda;
- ustavni amandmani;
- organizacija organa javne vlasti;
- jednaka prava konstitutivnih naroda u procesu donošenja odluka;
- obrazovanje, vjeroispovijest, jezik, njegovanje kulture, tradicije i kulturno naslijeđe;
- teritorijalna organizacija;
- sistem javnog informisanja;
- i druga pitanja koja bi se tretirala kao pitanja od vitalnog nacionalnog interesa ukoliko tako smatra 2/3 jednog od klubova delegata konstitutivnih naroda u Vijeću naroda."
Član 70 dopunjen je i Amandmanom LXXXII, koji glasi:
"a) Procedura za zakone u vezi s vitalnim interesima kako je definisano u listi iz Amandmana LXXVII.
Zakoni ili drugi propisi ili akti koje izglasa Narodna skupština će se dostaviti i razmatrat će ih Vijeće naroda ako se oni odnose na vitalni interes definisan u Amandmanu LXXVII.
Ukoliko više od jednog predsjedavajućeg ili potpredsjedavajućeg Vijeća naroda smatra da zakon spada u pitanja od vitalnog interesa definisana u Amandmanu LXXVII zakon će biti uvršten u dnevni red Vijeća naroda kao pitanje od vitalnog interesa.
Ako samo jedan predsjedavajući ili potpredsjedavajući tvrdi da zakon spada u pitanja od vitalnog interesa dvotrećinska većina odgovarajućeg kluba može proglasiti da je riječ o pitanju s liste vitalnih interesa. U tom slučaju će se slijediti procedura opisana u stavu "b" u daljem tekstu.
Predsjedavajući i potpredsjedavajući moraju donijeti odluku u roku od jedne sedmice.
Ukoliko većina svakog kluba koji ima delegate u Vijeću naroda glasa za takve zakone ili druge propise ili akte, smatrat će se da su oni usvojeni.
Ukoliko se u Vijeću naroda postigne saglasnost o amandmanima takav zakon, propis ili akt se ponovo podnosi Narodnoj skupštini na odobravanje.
Ukoliko saglasnost nije moguća u Vijeću naroda ili ukoliko se na prijedlog amandmana ne dobije saglasnost formirat će se zajednička komisija od predstavnika Narodne skupštine i Vijeća naroda. Zajednička komisija je sastavljena na paritetnom osnovu i odluke donosi konsenzusom. Zajednička komisija usaglašava tekst zakona.
Ukoliko se tekst zakona usaglasi zakon se smatra usvojenim.
Ukoliko se ne postigne saglasnost, zakon neće biti usvojen, te se on vraća predlagaču na novi postupak. U tom slučaju predlagač ne može ponovo podnijeti isti tekst zakona, propisa ili akta.
b) Procedure za zakone koji se odnose na vitalni nacionalni interes ukoliko je odlučeno 2/3 većinom jednog od klubova konstitutivnih naroda u Vijeću naroda.
U slučaju da 2/3 jednog od klubova konstitutivnih naroda u Vijeću naroda odluči da se zakon, akt ili propis odnosi na vitalni interes, zakon će razmatrati Vijeće naroda.
Ukoliko većina svakog kluba zastupljenog u Vijeću naroda glasa za taj zakon, drugi propis ili akt, on se smatra usvojenim.
Ukoliko se Vijeće naroda usaglasi o amandmanima, zakon, propis ili akt se ponovo dostavlja na odobrenje Narodnoj skupštini.
Ukoliko zajednička komisija iz tačke a ne postigne saglasnost, pitanje se prosljeđuje Ustavnom sudu Republike Srpske da donese konačnu odluku da li se predmetni zakon odnosi na vitalni interes jednog od konstitutivnih naroda.
Vijeće za zaštitu vitalnog interesa pri Ustavnom sudu Republike Srpske odlučuje o prihvatljivosti takvih slučajeva 2/3 većinom u roku od jedne sedmice, a u roku od mjesec dana odlučuje o meritumu slučajeva koji se smatraju prihvatljivim.