Na osnovu Amandmana LXXXII tačka b) st. 5. i 6. na Ustav Republike Srpske, člana 115. Ustava Republike Srpske i člana 60. stav 2. Zakona o Ustavnom sudu Republike Srpske („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 104/11 i 92/12), Vijeće za zaštitu vitalnog interesa Ustavnog suda Republike Srpske, na sjednici održanoj 3. oktobra 2025. godine, d o n i j e l o j e
O D L U K U
Utvrđuje se da Zakonom o izmjeni i dopuni Zakona o referendumu i građanskoj inicijativi broj: 02/1-021-1014/25 i Odlukom o prijevremenom stupanju na snagu Zakona o izmjeni i dopuni Zakona o referendumu i građanskoj inicijativi, broj: 02/1-021-1013/25, koje je Narodna skupština Republike Srpske izglasala na 24. posebnoj sjednici, održanoj 22. avgusta 2025. godine, nije povrijeđen vitalni nacionalni interes konstitutivnog bošnjačkog naroda.
O b r a z l o ž e nj e
Predsjedavajuća Vijeća naroda Republike Srpske dostavila je 8. septembra 2025. godine Ustavnom sudu Republike Srpske – Vijeću za zaštitu vitalnog interesa (u daljem tekstu: Vijeće) akt broj: 03.1/1-011-390/25 od 5. septembra 2025. godine kojim se, saglasno zahtjevu Kluba delegata bošnjačkog naroda u Vijeću naroda Republike Srpske, traži utvrđivanje povrede vitalnog nacionalnog interesa bošnjačkog naroda u Odluci o prijevremenom stupanju na snagu Zakona o izmjeni i dopuni Zakona o referendumu i građanskoj inicijativi, broj: 02/1-021-1013/25, koju je Narodna skupština Republike Srpske izglasala na 24. posebnoj sjednici, održanoj 22. avgusta 2025. godine. Istog dana, Vijeću je dostavljen akt predsjedavajuće Vijeća naroda Republike Srpske broj: 03/1-011-391/25 od 5. septembra 2025. godine, kojim se, saglasno zahtjevu Kluba delegata bošnjačkog naroda u Vijeću naroda Republike Srpske traži utvrđivanje povrede vitalnog nacionalnog interesa bošnjačkog naroda u Zakona o izmjeni i dopuni Zakona o referendumu i građanskoj inicijativi, broj: 02/1-021-1014/25, koji je Narodna skupština Republike Srpske izglasala na 24. posebnoj sjednici, održanoj 22. avgusta 2025. godine. Uz navedene akte dostavljeni su predmetni zakon i odluka, zatim Odluka o pokretanju postupka zaštite vitalnog nacionalnog interesa bošnjačkog naroda broj: 03/8.02-3-020-29/25 od 1. septembra 2025. godine, sa obrazloženjem. U aktima predsjedavajuće Vijeća naroda se navodi da je Narodna skupština Republike Srpske na 24. posebnoj sjednici, održanoj 22. avgusta 2025. godine izglasala Zakon o izmjeni i dopuni Zakona o referendumu i građanskoj inicijativi, broj: 02/1-021-1014/25 i Odluku o prijevremenom stupanju na snagu Zakona o izmjeni i dopuni Zakona o referendumu i građanskoj inicijativi, broj: 02/1-021-1013/25, te su, saglasno Amandmanu LXXXII na Ustav Republike Srpske, predmetni zakon i odluka dostavljeni na razmatranje Vijeću naroda Republike Srpske. Klub delegata bošnjačkog naroda je pomenutim aktom odlučio da pokrene proceduru zaštite vitalnog nacionalnog interesa bošnjačkog naroda, jer smatra da je navedenim zakonom i odlukom povrijeđen vitalni nacionalni interes bošnjačkog naroda. S obzirom na to da Vijeće naroda Republike Srpske nije postiglo saglasnost svih klubova povodom predmetnog zakona i odluke, kao ni Zajednička komisija Narodne skupštine i Vijeća naroda, pitanje je proslijeđeno Ustavnom sudu Republike Srpske – Vijeću za zaštitu vitalnog interesa da odluči da li je Zakonom o izmjeni i dopuni Zakona o referendumu i građanskoj inicijativi broj: 02/1-021-1014/25 i Odlukom o prijevremenom stupanju na snagu Zakona o izmjeni i dopuni Zakona o referendumu i građanskoj inicijativi, broj: 02/1-021-1013/25, koje je Narodna skupština Republike Srpske izglasala na 24. posebnoj sjednici, održanoj 22. avgusta 2025. godine, povrijeđen vitalni nacionalni interes bošnjačkog naroda.
Pored navedenog, u prilogu akata predsjedavajuće Vijeća naroda Republike Srpske dostavljen je izvod iz stenograma sa 24. posebne sjednice Narodne skupštine Republike Srpske održane 22. avgusta 2025. godine, izvod iz stenograma sa Petnaeste redovne sjednice Vijeća naroda Republike Srpske održane 4. septembra 2025. godine, te stenogram sa Dvanaeste sjednice Zajedničke komisije Narodne skupštine Republike Srpske i Vijeća naroda Republike Srpske, održane 4. septembra 2025. godine.
S obzirom na činjenicu da je u konkretnim ustavnopravnim stvarima podneseno više zahtjeva za pokretanje postupka zaštite vitalnog nacionalnog interesa u pogledu akata istog donosioca i sa istim obrazloženjem o povredi Ustava Republike Srpske, te da su se time ispunili uslovi za spajanje ovih zahtjeva i vođenje jedinstvenog postupka, Vijeće je saglasno članu 9. st. 2. i 3. Poslovnika o radu Ustavnog suda Republike Srpske („Službeni glasnik Republike Srpske“, br.114/12, 29/13 i 90/14), rješenjem broj: UV-5/25 od 15. septembra 2025. godine, odlučilo da spoji postupke po zahtjevima broj: UV-5/25 i broj: UV-6/25, te da vodi jedinstven postupak pod brojem UV-5/25.
Odlučujući o prihvatljivosti zahtjeva, Vijeće je na sjednici održanoj 15. septembra 2025. godine donijelo Rješenje broj: UV-5/25 kojim je utvrđeno da je prihvatljiv zahtjev Kluba delegata bošnjačkog naroda u Vijeću naroda Republike Srpske za utvrđivanje povrede vitalnog nacionalnog interesa bošnjačkog naroda u Zakonu o izmjeni i dopuni Zakona o referendumu i građanskoj inicijativi broj: 02/1-021-1014/25 i u Odluci o prijevremenom stupanju na snagu Zakona o izmjeni i dopuni Zakona o referendumu i građanskoj inicijativi, broj: 02/1-021-1013/25, koje je Narodna skupština Republike Srpske izglasala na 24. posebnoj sjednici, održanoj 22. avgusta 2025. godine.
Saglasno članu 50. st. 2. i 3. Poslovnika o radu Ustavnog suda Republike Srpske (“Službeni glasnik Republike Srpske” br. 114/12, 29/13 i 90/14), Vijeće je 15. septembra 2025. godine, Klubu delegata srpskog naroda u Vijeću naroda Republike Srpske, Klubu delegata hrvatskog naroda u Vijeću naroda Republike Srpske i Narodnoj skupštini Republike Srpske dostavilo na odgovor pomenuto rješenje o prihvatljivosti zahtjeva Kluba delegata bošnjačkog naroda.
Klub delegata srpskog naroda i Klub delegata hrvatskog naroda u Vijeću naroda Republike Srpske nisu dali odgovor na rješenje o prihvatljivosti zahtjeva.
U odgovoru koji je na rješenje o prihvatljivosti zahtjeva Kluba delegata bošnjačkog naroda u Vijeću naroda Republike Srpske dostavila Narodna skupština Republike Srpske, navodi se da predmetni zahtjev ni sa formalnog, ni sa materijalno-pravnog aspekta nije utemeljen na Ustavu Republike Srpske, da Klub Bošnjaka u Vijeću naroda Republike Srpske nije formulisao svoj prijedlog amandmana na predmetni zakon pa Zajednička komisija Narodne skupštine Republike Srpske i Vijeća naroda Republike Srpske, faktički, nije ni imala predmet o kome bi se usaglašavala. Dalje se navodi da konkretan zahtjev Kluba delegata bošnjačkog naroda predstavlja zloupotrebu instituta zaštite vitalnog nacionalnog interesa, jer se odnosi na ocjenu ustavnosti osporenog zakona u cjelini, te pokušaj stvaranja prakse da Vijeće za zaštitu vitalnog interesa odlučuje o pitanjima usklađenosti zakona sa Ustavom Republike Srpske. U odgovoru se ističe da ovakav način formulisanja zahtjeva onemogućava Zajedničku komisiju u ispunjavanju njene ustavnopravne uloge, kao i da se ovakvim zahtjevom Kluba delegata bošnjačkog naroda nameće u potpunosti neustavna praksa da zakonodavac u postupku pred Vijećem za zaštitu vitalnog interesa Ustavnog suda, faktički, brani ustavnu osnovanost svojih akata, te da je očito, da se zahtjev Kluba delegata iz reda bošnjačkog naroda odnosi na eventualnu ocjenu ustavnosti osporenih akata, ali i na nezadovoljstvo zakonskim rješenjem, što ne može biti predmet odlučivanja u postupku pred Vijećem za zaštitu vitalnog interesa.
Pored toga, zakonodavac navodi da je ustavni osnov za donošenje osporenog zakona sadržan u tački 5. Amandmana XXXII na Ustav, kojim je zamijenjen član 68. Ustava i članu 77. Ustava Republike Srpske, te članu 32. Ustava, kojim je propisano da građani imaju pravo da javno iznose mišljenje o radu državnih i drugih organa i organizacija, da im podnose predstavke, peticije i prijedloge i da na njih dobiju odgovor. Dalje se navodi da je članom 2. predmetnog zakona, kojim se mijenja član 17. Zakona o referendumu i građanskoj inicijativi, propisano da se na rad referendumske komisije, u slučajevima kada je ona osnovana za sprovođenje referenduma, primjenjuju odredbe ovog zakona koje se odnose na rad Republičke (izborne) komisije, kao i da je u članu 76. Zakona o referendumu i građanskoj inicijativi zakonodavac propisao da se za rješavanje drugih pitanja u vezi sa sprovođenjem referenduma, koja nisu uređena ovim zakonom shodno primjenjuju izborni propisi. Takođe se navodi da je analizom izbornih propisa vidljivo da se prilikom formiranja Republičke izborne komisije imenuju lica iz sva tri konstitutivna naroda i reda Ostalih, uz uslov da se obezbijedi zastupljenost najmanje po jednog predstavnika konstitutivnih naroda i Ostalih, te se primjenom izbornih propisa dolazi do zaključka da se navedeno pravilo primjenjuje i na sastav referendumske komisije, čime se poštuje princip zastupljenosti konstitutivnih naroda i pripadnika naroda iz reda Ostalih. Dodatno se ističe da Referendumska komisija nije javna institucija iz člana 97. Ustava Republike Srpske i da se odredbe Zakona podjednako odnose na sve građane, odnosno da ne sadrže odredbe kojima se diskriminiše ili favorizuje bilo koji od konstitutivnih naroda ili pripadnika naroda iz reda Ostalih. Na osnovu navedenog, u odgovoru se zaključuje da zahtjev Kluba delegata bošnjačkog naroda u Vijeću naroda Republike Srpske, kojim se osporavaju predmetni akti, nije utemeljen na Ustavu Republike Srpske i da u konkretnom slučaju nije povrijeđen vitalni nacionalni interes nijednog konstitutivnog naroda, kako je to definisano Amandmanom LXXVII kojim je dopunjen član 70. Ustava Republike Srpske.
Zakonom o izmjeni i dopuni Zakona o referendumu i građanskoj inicijativi broj: 02/1-021-1014/25 (u daljem tekstu: Zakon), propisano je:
Članom 1. da se u Zakonu o referendumu i građanskoj inicijativi („Službeni glasnik Republike Srpske“, broj 61/24) u članu 13. poslije stava 2. dodaje novi stav 3. koji glasi:
„(3) Izuzetno od stava 1. ovog člana, u određenim slučajevima za sprovođenje referenduma, Narodna skupština može osnovati posebnu komisiju za sprovođenje referenduma (u daljem tekstu: Referendumska komisija).
Članom 2. da se član 17. mijenja i glasi:
„(1) Republički referendum sprovode: Republička komisija, Referendumska komisija iz člana 13. stav 3. ovog zakona, gradska odnosno opštinska izborna komisija i glasački odbori.
(2) Lokalni referendum sprovodi gradska odnosno opštinska izborna komisija i glasački odbori.
(3) Na rad Referendumske komisije u slučajevima kada je osnovana za sprovođenje referenduma primjenjuju se odredbe ovog zakona koje se odnose na rad Republičke komisije.“
Članom 3. propisano je da ovaj zakon stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u „Službenom glasniku Republike Srpske“.
U Odluci o prijevremenom stupanju na snagu Zakona o izmjeni i dopuni Zakona o referendumu i građanskoj inicijativi broj: 02/1-021-1013/25 (u daljem tekstu: Odluka), propisano je da je u postupku donošenja Zakonu o izmjeni i dopuni Zakona o referendumu i građanskoj inicijativi utvrđeno da postoje naročito opravdani razlozi da navedeni zakon stupi na snagu narednog dana od dana objavljivanja (tačka 1), te da ova odluka stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u „Službenom glasniku Republike Srpske“ (tačka 2).
U postupku odlučivanja da li je osporenim Zakonom o izmjeni i dopuni Zakona o referendumu i građanskoj inicijativi došlo do povrede vitalnog nacionalnog interesa bošnjačkog naroda, Vijeće je imalo u vidu da je Ustavom Republike Srpske utvrđeno da Republika uređuje i obezbjeđuje, pored ostalog, ostvarivanje i zaštitu ljudskih prava i sloboda (tačka 5. Amandmana XXXII kojim je zamijenjen član 68. Ustava), da Narodna skupština može odlučiti da o pojedinim pitanjima iz svoje nadležnosti donese odluku nakon prethodnog izjašnjavanja građana na referendumu (član 77), da građani imaju pravo da javno iznose mišljenje o radu državnih i drugih organa i organizacija, da im podnose predstavke, peticije i prijedloge i da na njih dobiju odgovor (član 32. stav 1).
Vijeće je takođe imalo u vidu stav 4. Amandmana LXVII na Ustav, kojim je zamijenjen Amandman XLIV na Ustav, a koji je zamijenio Amandman XXVII na Ustav kojim je zamijenjen član 1. Ustava kojim je utvrđeno da Srbi, Bošnjaci i Hrvati, kao konstitutivni narodi, Ostali i građani, ravnopravno i bez diskriminacije učestvuju u vršenju vlasti u Republici Srpskoj, kao i član 70. Ustava koji je dopunjen Amandmanom LXXVII na Ustav Republike Srpske u kojem su vitalni nacionalni interesi konstitutivnih naroda definisani kao ostvarivanje prava konstitutivnih naroda da budu adekvatno zastupljeni u zakonodavnim, izvršnim i pravosudnim organima vlasti, identitet jednog konstitutivnog naroda, ustavni amandmani, organizacija organa javne vlasti, jednaka prava konstitutivnih naroda u procesu donošenja odluka, obrazovanje, vjeroispovijest, jezik, njegovanje kulture, tradicije i kulturno nasljeđe, teritorijalna organizacija, sistem javnog informisanja i druga pitanja koja bi se tretirala kao pitanja od vitalnog nacionalnog interesa ukoliko tako smatra 2/3 jednog od klubova delegata konstitutivnih naroda u Vijeću naroda.
Uz to, Vijeće je imalo u vidu da je članom 97. Ustava, koji je dopunjen Amandmanom LXXXV, utvrđeno: „Konstitutivni narodi i grupa Ostalih će biti proporcionalno zastupljeni u javnim institucijama u Republici Srpskoj. Kao ustavni princip, takva proporcionalna zastupljenost će se bazirati na popisu iz 1991. godine, dok se Aneks 7. u potpunosti ne sprovede, u skladu sa Zakonom o državnoj službi Bosne i Hercegovine. Ovaj opšti princip će se precizirati entitetskim zakonima. Ti zakoni će utvrditi konkretne rokove i regulisaće gore pomenuti princip u skladu sa regionalnom etničkom strukturom entiteta.
„Javne institucije“, kao što je pomenuto u gornjem tekstu, su ministarstva u Vladi Republike Srpske, opštinski organi vlasti, okružni sudovi u Republici Srpskoj, kao i opštinski sudovi u Republici Srpskoj .“
Vijeće je konstatovalo da je u obrazloženju Odluke o pokretanju postupka zaštite vitalnog nacionalnog interesa bošnjačkog naroda navedeno da Klub delegata bošnjačkog naroda smatra da je predmetnim zakonom povrijeđen vitalni nacionalni interes bošnjačkog naroda iz al. 4, 5. i 9. Amandmana LXXVII kojim je dopunjen član 70. Ustava, definisan kao organizacija organa javne vlasti, jednaka prava konstitutivnih naroda u procesu donošenja odluka i druga pitanja koja bi se tretirala kao pitanja od vitalnog nacionalnog interesa ukoliko tako smatra 2/3 jednog od klubova delegata konstitutivnih naroda u Vijeću naroda. U vezi s tim, u obrazloženju Odluke se navodi da sporni zakon uvodi promjene u organizaciju sprovođenja referenduma kroz ustanovljavanje posebne Referendumske komisije, što predstavlja direktnu intervenciju u organizaciju organa javne vlasti iz alineje 4. Amandmana LXXVII kojim je dopunjen član 70. Ustava; da se omogućavanjem Narodnoj skupštini da diskreciono osniva Referendumsku komisiju, bez navođenja u kojim slučajevima se ona osniva i bez propisanog načina imenovanja članova komisije i jasnih kriterijuma i garancija za zastupljenost, omogućava zaobilaženje ustavnih garancija za proporcionalnu zastupljenost konstitutivnih naroda u ovoj komisiji; da sporni zakon nije u saglasnosti sa članom 97. Ustava Republike Srpske, jer ne sadrži mehanizme koji bi garantovali proporcionalnu zastupljenost konstitutivnih naroda u Referendumskoj komisiji, kao ni sa stavom 4. Amandmanom LXVII na Ustav, kojim je zamijenjen član 1. Ustava Republike Srpske, koji propisuje da Srbi, Bošnjaci i Hrvati, kao konstitutivni narodi, Ostali i građani, ravnopravno i bez diskriminacije učestvuju u vršenju vlasti u Republici Srpskoj. Klub delegata bošnjačkog naroda smatra da sporni zakon sadrži normativne praznine koje omogućavaju marginalizaciju interesa bošnjačkog konstitutivnog naroda u procesu sprovođenja referenduma, s čim u vezi se u obrazloženju ukazuje na stav ovog suda u Odluci broj: UV-1/25, u kojoj je, kako se navodi, postavljen standard da se povredom vitalnog nacionalnog interesa smatra nedostatak pravnih mehanizama koji obezbjeđuju zastupljenost konstitutivnih naroda u javnim institucijama. Dodatno se ističe da Zakon i Odluku nije bilo moguće popraviti amandmanskim djelovanjem, zbog čega ih Klub delegata bošnjačkog naroda u cjelosti osporava.
U postupku odlučivanja o meritumu Vijeće je, na prvom mjestu, razmotrilo argumentaciju Narodne skupštine Republike Srpske iznesenu u odgovoru na rješenje o prihvatljivosti predmetnog zahtjeva, a prema kojoj zahtjev sa formalnopravnog aspekta ne sadrži neophodne elemente za razmatranje i odlučivanje. U odnosu na ove navode, Vijeće je utvrdilo da je o pitanjima formalnopravne prirode odlučeno u postupku odlučivanja o prihvatljivosti zahtjeva za utvrđivanje povrede vitalnog nacionalnog interesa bošnjačkog naroda, te da se ova argumentacija ne može razmatrati u postupku donošenja meritorne odluke.
Polazeći od citiranih odredaba Ustava, zatim sadržaja osporenih akata (Zakon i Odluka), te uzimajući u obzir navode iz zahtjeva Kluba delegata bošnjačkog naroda u Vijeću naroda Republike Srpske, kao i odgovor Narodne skupštine Republike Srpske na rješenje o prihvatljivosti zahtjeva, Vijeće je utvrdilo da predmetni akti ne dovode do povrede vitalnih nacionalnih interesa konstitutivnih naroda, definisanih u članu 70. Ustava koji je dopunjen Amandmanom LXXVII na Ustav Republike Srpske.
Naime, Vijeće je prije svega utvrdilo da Referendumska komisija iz osporenog zakona, kao organ za sprovođenje referenduma, nema status javne institucije, niti organa zakonodavne, izvršne ili sudske vlasti, za koje prema članu 97. Ustava, dopunjenog Amandamanom LXXXV na Ustav i članu 70. stav 1. alineja 4. Ustava, koji je dopunjen Amandmanom LXXVII na Ustav Republike Srpske, postoji utvrđena obaveza adekvatne zastupljenosti konstitutivnih naroda, zbog čega se navodi podnosioca zahtjeva o povredi navedenih ustavnih garancija ne mogu dovesti u vezu sa normiranjem iz osporenog zakona.
Pored toga, Vijeće konstatuje da se, prema osporenom zakonu, na rad Referendumske komisije, u slučajevima kada je ona osnovana za sprovođenje referenduma, primjenjuju odredbe Zakona o referendumu i građanskoj inicijativi koje se odnose na rad Republičke komisije, s čim u vezi, Vijeće napominje da se odredbom iz člana 18. Zakona o referendumu i građanskoj inicijativi („Službeni glasnik Republike Srpske“ broj 61/24) vrši upućivanje na Izborni zakon Republike Srpske, u pogledu sastava, organizacije, nadležnosti i drugih pitanja od značaja za rad Republičke komisije i gradske, odnosno opštinske izborne komisije, kao i da odredba člana 76. istog zakona, propisuje da se za rješavanje drugih pitanja u vezi sa sprovođenjem referenduma, koja nisu uređena ovim zakonom shodno primjenjuju izborni propisi. U vezi sa navedenim, Vijeće ukazuje na to da je odredbom člana 12. Izbornog zakona Republike Srpske („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 34/02, 35/03, 24/12, 19/05, 24/12, 94/12-Odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, 109/12, 45/18 i 18/20), pored ostalog, uređen i sastav članova Republičke izborne komisije, te je propisano da se u sastav Republičke izborne komisije imenuju lica iz sva tri konstitutivna naroda i grupe Ostali, uz uslov da se obezbijedi da je zastupljen najmanje po jedan predstavnik konstitutivnih naroda i grupe Ostali. Shodno navedenom, Vijeće je zaključilo da se navedeno pravilo o zastupljenosti konstitutivnih naroda i Ostalih u organima za sprovođenje izbora, odnosno referenduma primjenjuje i na sastav Referendumske komisije iz osporenog zakona, čime se, po ocjeni Vijeća, osporenim zakonom ne stvara bilo koji oblik nejednakih prava konstitutivnih naroda u procesu donošenja odluka iz stava 1. alineje 5. Amandamana LXXVII na Ustav Republike Srpske kojim je dopunjen član 70. Ustava.
Na osnovu izloženog, Vijeće je ocijenilo da se osporenim zakonom ne dovodi u neravnopravan položaj nijedan od konstitutivnih naroda, niti se pravi razlika među njima u pravu na uživanje garancija iz kruga vitalnih nacionalnih interesa definisanih u stavu 1. al. 5. i 9. Amandmana LXXVII kojim je dopunjen član 70. Ustava Republike Srpske, slijedom čega Zakonom o izmjeni i dopuni Zakona o referendumu i građanskoj inicijativi broj: 02/1-021-1014/25 i Odlukom o prijevremenom stupanju na snagu Zakona o izmjeni i dopuni Zakona o referendumu i građanskoj inicijativi, broj: 02/1-021-1013/25, koje je Narodna skupština Republike Srpske izglasala na 24. posebnoj sjednici, održanoj 22. avgusta 2025. godine, nije povrijeđen vitalni nacionalni interes konstitutivnog bošnjačkog naroda.
Po mišljenju Vijeća, u konkretnom slučaju nije relevantno pozivanje podnosioca zahtjeva na Odluku Vijeća za zaštitu vitalnog interesa Ustavnog suda Republike Srpske broj: U-1/25 od 15. maja 2025. godine, jer se radi o zakonu koji je različitog sadržaja u odnosu na predmetni zakon i različitim razlozima osporavanja od strane podnosioca zahtjeva u tom predmetu.
Na osnovu izloženog odlučeno je kao u izreci ove odluke.
Ovu odluku Vijeće za zaštitu vitalnog interesa donijelo je u sastavu: predsjedavajući Vijeća prof. dr Radomir V. Lukić, predsjednik Suda mr Džerard Selman i sudije: Svetlana Brković, Amor Bukić, Zlatko Kulenović, prof. dr Ivanka Marković i akademik prof. dr Snežana Savić.
PREDSJEDAVAJUĆI
Vijeća za zaštitu vitalnog interesa
Ustavnog suda Republike Srpske
Prof. dr Radomir V. Lukić
Broj: UV-5/25
3. oktobra 2025. godine