Ustavni sud Republike Srpske, na osnovu člana 115. Ustava Republike Srpske, člana 37. stav 1. tačka a), člana 40. stav 5. i člana 61. stav 1. tač. g) i d) Zakona o Ustavnom sudu Republike Srpske („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 104/11 i 92/12), na sjednici održanoj 26. marta 2025. godine, d o n i o j e
R J E Š E Nj E
Ne prihvata se inicijativa za ocjenjivanje ustavnosti člana 24. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o premjeru i katastru Republike Srpske („Službeni glasnik Republike Srpske“ broj 90/23).
Ne prihvata se inicijativa za pokretanje postupka za ocjenjivanje saglasnosti člana 24. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o premjeru i katastru Republike Srpske („Službeni glasnik Republike Srpske“ broj 90/23) sa Zakonom o lokalnoj samoupravi („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 97/16, 36/19 i 61/21), Zakonom o opštem upravnom postupku („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 13/02, 87/07, 50/10 i 66/18), Zakonom o advokaturi Republike Srpske („Službeni glasnik Republike Srpske“ broj 80/15) i Pravilima za izradu zakona i drugih propisa Republike Srpske („Službeni glasnik Republike Srpske“ broj 24/14).
O b r a z l o ž e nj e
Violeta Popović iz Banjaluke dala je Ustavnom sudu Republike Srpske (u daljem tekstu: Sud) inicijativu za ocjenjivanje ustavnosti, kako se navodi, člana 24. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o premjeru i katastru Republike Srpske (u inicijativi pogrešno navedeno: Zakon o premjeru i katastru) („Službeni glasnik Republike Srpske“ broj 90/23) (u daljem tekstu: Zakon). Davalac inicijative smatra da osporeno propisivanje nije u skladu sa ustavnim načelom vladavine prava, te čl. 10, 16, 45, 68. i 108. Ustava Republike Srpske (u daljem tekstu: Ustav). Istim se, prema navodima iz inicijative, vrijeđaju međunarodni standardi i to pravo građana na najbolju pravnu zaštitu, pravo na pravnu sigurnost i pravo na korišćenje efektivnih pravnih lijekova, jer lica sa nepoznatim prebivalištem, u postupcima izlaganja podataka o nepokretnostima, zastupaju lica koja nisu ovlašćena za obavljanje pravnih poslova za račun i u ime drugih lica, te da ta lica nastupaju u svojstvu nadripisara. Povredu načela vladavine prava, u smislu jemstva podjele vlasti, davalac inicijative nalazi u, kako se navodi, miješanju izvršne u pravosudnu vlast, čiju nezavisnu granu predstavlja advokatski rad. Takođe, u inicijativi se ističe da se osporenim propisivanjem vrijeđa princip jednakosti građana pred zakonom, jer su lica sa nepoznatim prebivalištem diskriminisana u odnosu na ostale građane, budući da se istima u pomenutim postupcima imenuju zastupnici koji nisu ovlašćeni, niti kompetentni za ovu vrstu rada, dok su drugi građani slobodni u izboru zastupnika ili im se zastupnik postavlja shodno Zakonu o opštem upravnom postupku. Ističe se da je osporeno propisivanje u suprotnosti sa Zakonom o lokalnoj samoupravi, jer se osporenim članom Zakona „opterećuju jedinice lokalne samouprave da sprovode procese za koje nisu ovlaštene“ navedenim zakonom, kao i da je suprotno Zakonu o opštem upravnom postupku (čl. 43. i 46. istog), Zakonu o advokaturi Republike Srpske (član 3. st. 4. i 6. istog), te se navodi da nema ni finansijskog opravdanja za derogiranje načela jednake važnosti zakona, kao i da uređivanje materije zastupanja u okviru Zakona o premjeru i katastru Republike Srpske nije ustavno utemeljeno, a da je ova oblast uređena različitim procesnim zakonima. Osporenim propisivanjem su, kako se navodi, povrijeđena i Pravila za izradu zakona i drugih propisa Republike Srpske. Dodatno, davalac inicijative smatra da su osporenom zakonskom odredbom povrijeđena jemstva iz člana 16. Ustava, te u ovom smislu izražava svoju zapitanost za zaštitu prava zastupanih lica u postupcima po eventualnim pravnim lijekovima ili za slučaj neopravdanog prekida zastupanja, kada bi ova lica imala pravo na naknadu štete u smislu člana 17. stav 1. Ustava. Isto tako, u inicijativi se navodi da se osporenim propisivanjem diskriminišu i advokati kao stručna lica koja imaju pravo na plaćen rad, u skladu sa propisanim iznosima Tarife advokata Republike Srpske, kao i da se osporenim propisivanjem vrši pritisak na iste, jer svoj rad, ukoliko prihvate i ako budu izabrani, mogu da naplate 15 KM, čime se oni omalovažavaju, te prisiljavaju na obavljanje prinudnog rada. Navodeći da je svako dužan da se pridržava Ustava, davalac inicijative konstatuje da je osporenim propisivanjem povrijeđen i član 45. Ustava (u suštini član 45. stav 1. Ustava), kao i da Republika nije obezbijedila postupanje prema odredbama tač. 4), 5) i 18) Amandmana XXXII Ustava kojim je zamijenjen član 68. Ustava (u inicijativi pogrešno navedeno član 68. 4), 5) i 18). S obzirom na navedeno, ističe se da je osporenim zakonskim normiranjem povrijeđen član 108. Ustava.
Narodna skupština Republike Srpske nije dostavila odgovor na navode iz inicijative.
Osporenim članom 24. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o premjeru i katastru Republike Srpske („Službeni glasnik Republike Srpske“ broj 90/23) je propisano: da se licu čije je prebivalište, odnosno boravište nepoznato komisija za izlaganje po službenoj dužnosti, a na prijedlog jedinice lokalne samouprave, za privremenog zastupnika postavlja lice iz reda diplomiranih pravnika sa položenim stručnim ispitom za rad u organima uprave zaposlenih u organima jedinice lokalne samouprave na čijoj teritoriji se izlažu podaci o nepokretnostima i utvrđuju prava na tim nepokretnostima (stav 1), da je načelnik ili gradonačelnik jedinice lokalne samouprave dužan u roku od osam dana od dana dostavljanja obavještenja o početku izlaganja katastarske opštine dostaviti podatke za lica iz reda zaposlenih diplomiranih pravnika koji će biti postavljeni za privremene zastupnike u postupku osnivanja katastra nepokretnosti (stav 2), da u slučaju da načelnik ili gradonačelnik jedinice lokalne samouprave ne dostavi podatke o licima koja će biti postavljena za privremene zastupnike, kao i u slučaju kada je jedinica lokalne samouprave stranka u postupku, privremeni zastupnik se postavlja iz reda advokata ili poslovno sposobnih lica (stav 3), da se za lica koja se postavljaju za privremenog zastupnika iz stava 3. ovog člana određuje naknada u iznosu od 15 KM po predmetu u kome su određeni (stav 4), da troškove privremenog zastupnika iz stava 4. ovog člana snosi jedinica lokalne samouprave na čijoj teritoriji se izlažu podaci o nepokretnostima i utvrđuju prava na tim nepokretnostima (stav 5).
Prilikom ocjene osporenih odredaba člana 24. Zakona, Sud je imao u vidu da je Ustavom utvrđeno: da se ustavno uređenje Republike temelji na garantovanju i zaštiti ljudskih sloboda i prava u skladu sa međunarodnim standardima i na vladavini prava (član 5. al. 1. i 4), da su građani Republike ravnopravni u slobodama, pravima, dužnostima, jednaki pred zakonom i uživaju istu pravnu zaštitu bez obzira na rasu, pol, jezik, nacionalnu pripadnost, vjeroispovijest, socijalno porijeklo, rođenje, obrazovanje, imovno stanje, političko i drugo uvjerenje, društveni položaj ili drugo lično svojstvo (član 10), da svako ima pravo na jednaku zaštitu svojih prava u postupku pred sudom i drugim državnim organom i organizacijom, te da je svakome zajamčeno pravo na žalbu ili drugo pravno sredstvo protiv odluke kojom se rješava o njegovom pravu ili na zakonom zasnovanom interesu (član 16), da je prinudni rad zabranjen, kao i da svako po osnovu rada ima pravo na zaradu, u skladu sa zakonom i kolektivnim ugovorom (član 39. stav 2. i 5. Ustava), da je svako dužan da se pridržava Ustava i zakona (član 45. stav 1), da Republika uređuje i obezbjeđuje, pored ostalog, ustavnost i zakonitost, ostvarivanje i zaštitu ljudskih prava i sloboda, obligacione odnose i zaštitu svih oblika svojine, organizaciju, nadležnost i rad državnih organa, kao i druge odnose od interesa za Republiku, u skladu sa Ustavom (tač. 4, 5, 6, 10. i 18. Amandmana XXXII na Ustav Republike Srpske, kojim je zamijenjen član 68. Ustava), da Narodna skupština donosi zakone, druge propise i opšte akte (član 70. stav 1. tačka 2), da poslove državne uprave obavljaju ministarstva i drugi republički organi uprave, koji sprovode zakone i druge propise i opšte akte, rješavaju u upravnim stvarima, vrše nadzor i obavljaju druge upravne poslove utvrđene zakonom (član 97. st. 1. i 2), da opština preko svojih organa u skladu sa zakonom izvršava zakone, druge propise i opšte akte Republike čije izvršavanje je povjereno opštini, obezbjeđuje izvršavanje propisa i opštih akata opštine, te obavlja i druge poslove utvrđene Ustavom, zakonom i statutom opštine (član 102. stav 1. tač. 6. i 8), da zakoni, statuti, drugi propisi i opšti akti moraju biti u saglasnosti sa Ustavom, da propisi i drugi opšti akti moraju biti u saglasnosti sa zakonom (član 108), da je advokatura samostalna i nezavisna djelatnost i služba koja pruža pravnu pomoć, te da se organizacija i rad advokature uređuju zakonom (član 131).
Ocjenjujući osnovanost navoda iz inicijative, Sud je imao u vidu da su Zakonom o premjeru i katastru Republike Srpske („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 6/12, 110/16, 22/18 - Odluka Ustavnog suda Republike Srpske, 62/18, 95/19 - Odluka Ustavnog suda Republike Srpske, 90/23 i 96/24 - Odluka Ustavnog suda Republike Srpske) uređeni upravni i stručni poslovi koji se odnose na premjer Republike Srpske, postupak osnivanja katastra nepokretnosti, katastar nepokretnosti, katastar vodova, osnovne geodetske radove, adresni registar, registar cijena nepokretnosti, masovnu procjenu vrijednosti nepokretnosti, digitalni arhiv, topografsko-kartografsku djelatnost, Geoinformacioni sistem Republičke uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove Republike Srpske, infrastrukturu geoprostornih podataka Republike Srpske i geodetski radovi u inženjersko-tehničkim oblastima (član 1). Prema ovom zakonu katastar nepokretnosti je osnovni i javni registar o nepokretnostima i stvarnim pravima na njima, a nepokretnosti koje se, u smislu ovog zakona, upisuju u katastar nepokretnosti jesu zemljište (katastarske parcele poljoprivrednog, šumskog, građevinskog i drugog zemljišta), nadzemni i podzemni građevinski objekti i posebni dijelovi objekata koji čine građevinsku cjelinu (stan, poslovni prostor, garaža i drugi objekti) (član 4. stav 1. i 2). Premjer Republike Srpske i katastar nepokretnosti su, između ostalog, od opšteg interesa za Republiku, dok se za rješavanje pojedinih pitanja upisa stvarnih prava koja nisu uređena ovim zakonom primjenjuju odredbe zakona kojim se uređuju svojina i druga stvarna prava, a za rješavanje pitanja postupka koja nisu uređena ovim zakonom primjenjuju se odredbe zakona kojim se uređuje parnični, vanparnični postupak, opšti upravni postupak i upravni spor, a upravne i stručne poslove u vezi navedenog, pored poslova određenih Zakonom o republičkoj upravi, obavlja Republička uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove (čl. 6, 7. i 10). Članom 71. zakona je, između ostalog, propisano da se katastar nepokretnosti osniva u postupku izlaganja na javni uvid podataka o nepokretnostima i utvrđivanja prava na nepokretnostima, a prema podacima katastarske evidencije, zemljišne knjige, knjige uloženih ugovora o otkupu stambenih zgrada i stanova i knjige uloženih ugovora o prodaji poslovnih zgrada, poslovnih prostorija i garaža i katastarskog ili komasacionog premjera, na osnovu kojih se formira baza podataka katastra nepokretnosti, dok predmetni postupak sprovodi komisija za izlaganje na javni uvid podataka o nepokretnostima i utvrđivanje prava na nepokretnostima. Članom 72. stav 2. ovog zakona propisano je da odluku o katastarskom premjeru i osnivanju katastra nepokretnosti donosi Uprava (član 72. stav 2). Pored navedenog, predmetnim zakonom je određeno: da na osnovu činjenica utvrđenih u postupku izlaganja podataka komisija donosi rješenje, koje sadrži podatke o nepokretnostima, označenje prava na nepokretnosti i nosilaca tih prava, ograničenje vezano za raspolaganje nepokretnostima, nalog za upis podataka o nepokretnostima i nosiocima prava na nepokretnostima (član 86. Zakona), da se protiv rješenja komisije iz člana 86. ovog zakona može izjaviti žalba Republičkoj upravi za geodetske i imovinsko-pravne poslove u roku od 15 dana od dana prijema rješenja, a njome se može pobijati rješenje samo u pogledu utvrđenih podataka premjera i katastarskog klasiranja zemljišta, dok se u pogledu utvrđivanja prava na nepokretnostima može u roku od 30 dana od dana prijema rješenja pokrenuti parnični ili vanparnični postupak kod nadležnog suda, protiv lica kome su utvrđena prava rješenjem iz člana 86. ovog zakona (član 87. st. 1, 2. i 3), da treća lica koja smatraju da su izvršenim upisom prava na nepokretnostima u katastru nepokretnosti povrijeđena njihova prava mogu tužbom kod nadležnog suda osporavati izvršeni upis u roku od tri godine od dana stupanja na snagu katastra nepokretnosti (član 89. stav 1). Sud je konstatovao da pojam Uprava, u smislu predmetnog zakona, označava Republičku upravu za geodetske i imovinsko-pravne poslove (član 5. stav 1).
Pored toga, Sud je imao u vidu odredbe Zakona o opštem upravnom postupku („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 13/02, 87/07, 50/10 i 66/18) kojim je, između ostalog, propisano: da su po ovom zakonu dužni da postupaju republički organi uprave, kad u upravnim stvarima, neposredno primjenjujući propise, rješavaju o pravima, obavezama ili pravnim interesima pojedinca, pravnog lica ili druge stranke, kao i kad obavljaju druge poslove utvrđene ovim zakonom (član 1. stav 1), da se pojedina pitanja postupka zbog specifične prirode upravnih stvari u određenim upravnim oblastima mogu posebnim zakonom urediti drukčije nego što su uređena ovim zakonom, ako je to neophodno (član 2).
Zakonom o advokaturi Republike Srpske („Službeni glasnik Republike Srpske“ broj 80/15) propisano je da je advokatura nezavisna i samostalna služba pružanja pravne pomoći fizičkim i pravnim licima (član 2. stav 1), a da pružanje ove pravne pomoći obuhvata davanje usmenih i pismenih pravnih savjeta i mišljenja, sastavljanje tužbi, prijedloga i drugih inicijalnih podnesaka, zahtjeva, molbi, pravnih lijekova, predstavki i drugih podnesaka, sastavljanje ugovora, zavještanja, poravnanja, izjava, opštih i pojedinačnih akata i drugih isprava, zastupanje i odbranu fizičkih i pravnih lica, posredovanje radi zaključenja pravnog posla ili mirnog rješavanja spora i spornog odnosa i obavljanje i drugih poslova pravne pomoći u ime i za račun domaćeg ili stranog fizičkog ili pravnog lica, na osnovu kojih se ostvaruju prava, štite slobode i drugi interesi (član 3).
Sud je, takođe, imao u vidu i relevantne odredbe Zakona o lokalnoj samoupravi („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 97/16, 36/19 i 61/21), kojim se uređuju sistem lokalne samouprave, jedinice lokalne samouprave, način i uslovi njihovog formiranja, poslovi lokalne samouprave, organi jedinica lokalne samouprave, međusobni odnosi skupštine jedinice lokalne samouprave i gradonačelnika, odnosno načelnika opštine, imovina i finansiranje jedinica lokalne samouprave, akti i javnost rada organa jedinica lokalne samouprave, postupak nadzora nad radom organa jedinica lokalne samouprave, oblici neposrednog učešća građana u lokalnoj samoupravi, saradnja organa jedinica lokalne samouprave, odnos republičkih organa i organa jedinice lokalne samouprave, zaštita prava lokalne samouprave, kao i druga pitanja od značaja za ostvarivanje prava i dužnosti jedinica lokalne samouprave (član 1); samostalni poslovi jedinice lokalne samouprave, odnosno preneseni poslovi jedinice lokalne samouprave (čl. 17 do 35).
Sud je utvrdio da je osporenim zakonom zakonodavac regulisao oblast upravnih i stručnih poslova koji se odnose na premjer Republike Srpske, te postupak osnivanja katastra nepokretnosti, čime je postupao u okviru ovlašćenja iz tač. 6. i 10. Amandmana XXXII na Ustav Republike Srpske, kojim je zamijenjen član 68. Ustava. Pravo zakonodavca da uredi organizaciju, nadležnost i rad državnih organa, u konkretnom slučaju Republičke uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove, po ocjeni Suda, uključuje njegovu nadležnost da Zakonom o premjeru i katastru nepokretnosti Republike Srpske, između ostalog, uredi postupak pred ovom upravom i u smislu zastupanja stranaka u postupku osnivanja katastra nepokretnosti.
Sud je utvrdio da Ustav ne određuje okvir poslova koji obavljaju advokati, odnosno ne opredjeljuje sadržinu pravne pomoći iz člana 131. Ustava, već utvrđuje položaj advokature u pravnom sistemu Republike. U isključivoj je nadležnosti zakonodavca da, na način koji smatra cjelishodnim, uredi pitanja organizacije i rada advokatske djelatnosti, odnosno da odredi konkretne poslove advokata. S tim u vezi, Sud je stanovišta da je zakonodavac bio ovlašćen da osporenim članom 24. Zakona predvidi lica koja će obavljati poslove privremenog zastupanja i to redoslijedom koji smatra cjelishodnim, zbog čega su neosnovani navodi iz inicijative prema kojima se ovim propisivanjem, u smislu jemstva podjele vlasti, vrijeđa ustavno načelo vladavine prava. Imajući u vidu ovlašćenje zakonodavca da osporenim zakonom uredi postupak osnivanja katastra nepokretnosti, pa u tom smislu i materiju zastupanja stranaka u ovom postupku, te uzimajući u obzir supsidijarnost u primjeni odredaba zakona kojima se uređuje parnični i vanparnični postupak, opšti upravni postupak i upravni spor (član 7. Zakona o premjeru i katastru nepokretnosti Republike Srpske), a u vezi sa propisivanjem iz sistemskog Zakona o opštem upravnom postupku prema kojem se pojedina pitanja postupka zbog specifične prirode upravnih stvari u određenim upravnim oblastima mogu posebnim zakonom urediti drukčije nego što su uređena ovim zakonom, ako je to neophodno (član 2. ovog zakona), Sud je ocijenio da nisu osnovani navodi davaoca inicijative prema kojima zakonodavac nije ovlašćen da na osporeni način uredi pitanje privremenog zastupanja lica nepoznatog prebivališta/boravišta u postupcima osnivanja katastra nepokretnosti.
Stručnost privremenog zastupnika koji se postavlja iz reda diplomiranih pravnika sa položenim stručnim ispitom za rad u organima uprave, zaposlenih u organima jedinice lokalne samouprave, saglasno članu 115. Ustava, ne može biti predmet ocjene u postupku apstraktne kontrole ustavnosti. Takođe, pitanje adekvatnosti ovakvog zastupanja, u smislu eventualnih zloupotreba koje u postupku mogu učiniti navedena lica, prema članu 115. Ustava, nije od ustavnopravnog značaja, a može biti predmet ocjene u redovnim sudskim i drugim postupcima.
Pitanje neophodnosti da se predmetna materija uredi na osporeni način uslovljeno je potrebama zajednice koje cijeni zakonodavna politika u čijem je domenu da, u okviru Ustavom utvrđenih principa, utvrdi način na koji će biti uređeno pitanje zastupanja u relevantnom postupku. Ocjena cjelishodnosti ovakve procjene i opravdanosti osporenog zakonskog rješenja, odnosno da li je trebalo na drugačiji način urediti krug subjekata koji mogu biti privremeni zastupnici u predmetnom upravnom postupku, prema članu 115. Ustava, ne ulazi u okvir ustavnosudske kontrole.
Nadalje, Sud je utvrdio da nisu osnovani navodi davaoca inicijative prema kojima su osporenim normiranjem povrijeđene garancije iz člana 16. Ustava. Naime, saglasno članu 86. Zakona o premjeru i katastru Republike Srpske, na osnovu činjenica utvrđenih u postupku izlaganja podataka, Komisija donosi rješenje koje sadrži podatke o nepokretnostima, označenje prava na nepokretnosti i nosilaca tih prava, ograničenje vezano za raspolaganje nepokretnostima, nalog za upis podataka o nepokretnostima i nosiocima prava na nepokretnostima, a na predmetno rješenje je, saglasno članu 87. st. 1. i 3. istog zakona, moguće izjaviti žalbu Upravi, odnosno pokrenuti parnični ili vanparnični postupak kod nadležnog suda, dok su potencijalna prava trećih lica na nepokretnostima zaštićena u smislu člana 89. ovog zakona. Uređujući pomenuti postupak i ostvarivanje prava iz imovinsko-pravne oblasti, zakonodavac je, imajući u vidu specifičnost odnosa koje reguliše Zakon o premjeru i katastru Republike Srpske, kao i činjenice koje se u konkretnom slučaju dokazuju, predvidio izjavljivanje žalbe na rješenje Komisije za izlaganje podataka, u roku od 15 dana od prijema istog, isključivo u pogledu utvrđenih podataka premjera i katastarskog klasiranja zemljišta, dok je u pogledu statusnih pitanja imovinskih prava obezbijeđena sudska zaštita u roku od 30 dana. U ovim upravnim i sudskim postupcima će se, kada je riječ, između ostalog, o zastupanju stranaka, primjenjivati odredbe zakona kojim se uređuju parnični i vanparnični postupak, opšti upravni postupak ili upravni spor, zbog čega način na koji je osporenim članom 24. Zakona uređeno privremeno zastupanje nije od značaja u navedenim postupcima, a kako to pogrešno smatra davalac inicijative.
Isto tako, nisu osnovani navodi davaoca inicijative prema kojima su osporenim zakonskim propisivanjem lica nepoznatog prebivališta/boravišta dovedena u neravnopravan položaj u odnosu na lica čije je prebivalište poznato. Ustavno jemstvo jednakosti podrazumijeva ne samo jednak tretman u jednakim situacijama, već i različit tretman nejednakih slučajeva, te, prema ocjeni Suda, davalac inicijative pogrešno poredi prava i obaveze lica čije je prebivalište/boravište nepoznato, sa pravima i obavezama lica poznatog prebivališta/boravišta. Imajući u vidu da će se, saglasno osporenom članu 24. Zakona, svim građanima koji ispunjavaju Zakonom propisane uslove, odnosno čije je prebivalište/boravište nepoznato, te se saglasno tome nalaze u istoj pravnoj situaciji, po službenoj dužnosti, postaviti privremeni zastupnik, Sud je utvrdio da nisu osnovani navodi davaoca inicijative o diskriminatornoj prirodi ovakvog propisivanja. Uređujući ovo pitanje na osporeni način, zakonodavac na isti način štiti interese svih lica nepoznatog prebivališta/boravišta, a određivanje privremenog zastupnika na osporeni način ne dovodi u pitanje sadržinu pravne pomoći koja se obezbjeđuje ovim licima. Kako osporena zakonska odredba ne propisuje različit tretman lica koja se nalaze u jednakoj ili sličnoj pravnoj situaciji, Sud je utvrdio da ista nije u suprotnosti sa garancijama iz člana 10. Ustava, na čiju povredu se ukazuje inicijativom.
Takođe, utvrđujući iznos naknade kao u članu 24. stav 4. osporenog zakona, zakonodavac, saglasno članu 39. stav 5. Ustava, nije adresatima ove zakonske odredbe uskratio pravo na zaradu po osnovu rada. Imajući u vidu navedeno, kao i da Ustav ne pruža garancije u smislu iznosa zarade po osnovu rada, Sud je stanovišta da je propisujući iznos naknade kao u osporenoj odredbi Zakona zakonodavac obezbijedio pretpostavke uravnoteženosti između dostupnosti pravne pomoći, kao opštedruštvene vrijednosti i prava na adekvatno vrednovanje rada privremenog zastupnika. S tim u vezi, nisu osnovani navodi davaoca inicijative prema kojima su ovim propisivanjem advokati dovedeni u diskriminišući položaj, jer im se uskraćuje pravo na plaćen rad. Procjena svrsishodnosti zakonskog rješenja iz člana 24. stav 4. Zakona, sa aspekta njegove ekonomske i socijalne opravdanosti i primjerenosti, predmet je zakonodavne politike, a razmatranje njene cjelishodnosti, kako je već isticano, shodno članu 115. Ustava, nije u nadležnosti ovog suda. Odlučivanje da li su pojedina zakonska rješenja primjerena karakteru advokature nije u domenu nadležnosti Ustavnog suda iz člana 115. Ustava.
S obzirom na izloženo, prema ocjeni Suda, nisu osnovani niti navodi iz inicijative kojima se ukazuje na povredu odredbe člana 45. stav 1. Ustava, kao ni navodi prema kojima Republika nije postupala u okviru ovlašćenja iz tač. 4), 5) i 18) Amandmana XXXII Ustava kojim je zamijenjen član 68. Ustava.
Kako Sud nije utvrdio nesaglasnost osporenih odredba člana 24. Zakona sa Ustavom, ovo zakonsko propisivanje je u skladu i sa članom 108. stav 1. Ustava.
S obzirom na to da apstraktna ustavnosudska kontrola podrazumijeva ocjenu saglasnosti hijerarhijski nižih opštih akata sa hijerarhijski višim opštim aktima, Sud nije nadležan da cijeni navode o nesaglasnosti osporenih odredaba člana 24. Zakona sa Zakonom o lokalnoj samoupravi („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 97/16, 36/19 i 61/21), Zakonom o opštem upravnom postupku („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 13/02, 87/07, 50/10 i 66/18), Zakonom o advokaturi Republike Srpske („Službeni glasnik Republike Srpske“ broj 80/15), kao ni sa Pravilima za izradu zakona i drugih propisa Republike Srpske („Službeni glasnik Republike Srpske“ broj 24/14).
Kako je u toku prethodnog postupka pravno stanje potpuno utvrđeno i prikupljeni podaci pružaju pouzdan osnov za odlučivanje, Sud je, na osnovu člana 40. stav 5. Zakona o Ustavnom sudu Republike Srpske („Službeni glasnik Republike Srpske“ broj 104/11 i 92/12), u ovom predmetu odlučio bez donošenja rješenja o pokretanju postupka.
Na osnovu izloženog Sud je odlučio kao u izreci ovog rješenja.
Ovo rješenje Ustavni sud je donio u sastavu: predsjednik Suda mr Džerard Selman i sudije: Vojin Bojanić, Svetlana Brković, Amor Bukić, Zlatko Kulenović, prof. dr Radomir V. Lukić, prof. dr Ivanka Marković, prof. dr Darko Radić i akademik prof. dr Snežana Savić.
PREDSJEDNIK
USTAVNOG SUDA
Mr Džerard Selman
Broj: U-20/24
26. mart 2025. godine