Ustavni sud RSOsnovni aktiSudska praksaNovosti i saopštenjaPoslovanje
Broj predmeta: U- / Ključna riječ:
Godina podnošenja inicijative: Period okončanja postupka: -
Sadržani pojmovi:
 
U polja 'Broj predmeta' podaci se unose u formatu xxx/yy, gdje je xxx broj predmeta, a yy godina podnošenja inicijative.
U polje 'Ključna riječ' unosi se jedna ili više riječi na trenutno izabranom jeziku i u odgovarajućem pismu (ćirilica ili latinica), kako bi se pronašle sve odluke koje u tekstu sadrže te riječi.
Nije neophodno popuniti sva polja. Klikom na dugme 'Prikaži' dobićete sve odluke koje zadovoljavaju gornje kriterijume.
   ||

      Ustavni sud Republike Srpske, na osnovu člana 115. Ustava Republike Srpske i člana 60. stav 1. tačka g) Zakona o Ustavnom sudu Republike Srpske („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 104/11 i 92/12), na sjednici održanoj 17. jula 2019. godine,   d o n i o   j e

 

                                                              O D L U K U

 

        Odbija se prijedlog za utvrđivanje neustavnosti i nezakonitosti člana 14. stav 2. Statuta Boračke organizacije Republike Srpske broj: I-01/I-04-287-O-10/16 od 27. juna 2016. godine.

 

                                                      O b r a z l o ž e nj e

 

         Organizacija starješina Vojske Republike Srpske podnijela je Ustavnom sudu Republike Srpske prijedlog za utvrđivanje neustavnosti člana 14. stav 2. Statuta Boračke organizacije Republike Srpske broj: I-01/I-04-287-O-10/16 od 27. juna 2016. godine zbog, kako se navodi, nesaglasnosti sa Ustavom Republike Srpske i Evropskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda. Obrazlažući navedeno, predlagač citira odredbe tačke 3. Amandmana LVII na Ustav Republike Srpske kojom je dopunjen član 49. Ustava, te član 11. Evropske konvencije i s tim u vezi  navodi da osporena odredba Statuta, kojom je propisano da član Boračke organizacije Republike Srpske (u daljem tekstu: Boračka organizacija) ne može biti istovremeno član neke druge organizacije ili udruženja koje okuplja demobilisane borce, ratne vojne invalide i porodice poginulih boraca, izuzev članova organizacija i udruženja koji su kolektivni članovi Boračke organizacije Republike Srpske, ograničava članovima drugih organizacija proisteklih iz odbrambeno-otadžbinskog rata da učestvuju u radu Boračke organizacije, ili pak članovima Boračke organizacije da učestvuju u radu Organizacije starješina Vojske Republike Srpske, Udruženja porodica poginulih, Udruženja invalida i drugih. Imajući u vidu da je osporenim propisivanjem onemogućeno djelovanje pojedinih kategorija boraca u okviru Boračke organizacije, a koji su članovi drugih organizacija proisteklih iz Odbrambeno-otadžbinskog rata na teritoriji Republike Srpske, predlagač traži  da Sud utvrdi da osporena odredba Statuta nije u saglasnosti sa Ustavom.

         U odgovoru na prijedlog koji je dostavila Boračka organizacija Republike Srpske osporeni su navodi predlagača kao neosnovani te je, između ostalog, ukazano na pojedine odredbe Statuta, kao i Zakona o udruženjima i fondacijama Republike Srpske ("Službeni glasnik Republike Srpske" br. 52/01 i 42/05), te naglašeno da svako ima pravo da samostalno i dobrovoljno odluči da li će biti član jednog ili drugog udruženja, kao i da li će se udruživati sa istim ili sličnim udruženjima, bez postavljanja ikakvih ograničenja ili zabrana. Nadalje, u odgovoru je ukazano i na programske ciljeve i zadatke Boračke organizacije koji se, kako se navodi, razlikuju od stavova i interesa koje zastupa podnosilac prijedloga odnosno koji zastupa stavove i interese samo starješina Odbrambeno-otadžbinskog rata. U odgovoru su, takođe, osporeni i navodi iz prijedloga koji se odnose na povredu člana 11. Evropske konvencije navodeći da odredbama Statuta Boračke organizacije nijedno lice nije dovedeno u neravnopravan položaj u odnosu na druga lica, već se garantuje jednak tretman za sve koji se nalaze u istim ili istovrsnim pravnim sutuacijama prilikom ostvarivanja prava i sloboda. S obzirom na to da osporenom odredbom Statuta, kako se navodi,  nije povrijeđeno bilo čije Ustavom i zakonom zagarantovano pravo, u odgovoru je predloženo da se prijedlog odbije kao neosnovan.

         Osporenom odredbom člana 14. stav 2. Statuta Boračke organizacije Republike Srpske broj I-01/I-04-287-O-10/16 od 27. juna 2016. godine, koji je Skupština Boračke organizacije Republike Srpske na osnovu člana 16. i 31. Zakona o udruženjima i fondacijama Republike Srpske ("Službeni glasnik Republike Srpske" br. 52/01 i 42/05) i čl. 47, 67. i 68. Statuta Boračke organizacije Republike Srpske utvrdila kao prečišćeni tekst, propisano je da član Boračke organizacije Republike Srpske ne može biti istovremeno član neke druge organizacije ili udruženja koje okuplja demobilisane borce, ratne vojne invalide i porodice poginulih boraca, izuzev članova organizacija i udruženja koji su kolektivni članovi Boračke organizacije Republike Srpske.

         U postupku razmatranja navoda iz prijedloga Sud je imao u vidu da je odredbom Ustava koja je, po mišljenju predlagača, relevantna za ocjenu ustavnosti navedene odredbe Statuta utvrđeno: odredbe članova 13, 22, 23, 24, 25, 26, 28. i 30. Ustava o pravima i slobodama ostvariće se u skladu sa odgovarajućim odredbama članova 8. do 11. Evropske konvencije o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda (tačka 3. Amandmana LVII na Ustav Republike Srpske kojom je dopunjen član 49. Ustava).

         Takođe, Sud je imao u vidu odredbu člana 11. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda u odnosu na koju predlagač traži  ocjenu osporene odredbe Statuta,  kojom je utvrđeno da  svako ima pravo na slobodu mirnog okupljanja i slobodu udruživanja sa drugima, uključujući pravo da osniva sindikat i učlanjuje se u njega radi zaštite svojih interesa i da za vršenje ovog prava se neće postavljati nikakva ograničenja, osim onih koja su propisana zakonom i neophodna u demokratskom društvu u interesu nacionalne bezbednosti ili javne bezbednosti, radi sprečavanja nereda ili kriminala, zaštite zdravlja ili morala, ili radi zaštite prava i sloboda drugih.

        U postupku ocjenjivanja  osporene odredbe Statuta relevantne su, po ocjeni Suda,   odredbe Ustava i to član 31. stav 1. kojim je zajemčena sloboda političkog organizovanja i djelovanja u skladu sa zakonom, član 41. kojim je zajemčena sloboda sindikalnog organizovanja i djelovanja (član 41), kao i tač. 6. i 18. Amandmana XXXII na Ustav Republike Srpske kojim je zamijenjen član 68. Ustava prema kojim Republika uređuje i obezbjeđuje, između ostalog, pravni položaj preduzeća i drugih organizacija, njihovih udruženja i komora, te druge odnose od interesa za Republiku, u skladu sa Ustavom.

         Pored navedenih ustavnih odredbi, za razmatranje osnovanosti navoda iz prijedloga od značaja je, po ocjeni Suda, Zakon o udruženjima i fondacijama  Republike Srpske ("Službeni glasnik Republike Srpske" br. 52/01 i 42/05) kojim se uređuje osnivanje, registracija, unutrašnja organizacija i prestanak rada udruženja i fondacija (član 1). Ovim zakonom je, između ostalog, propisano: članom 2. stav 1. da je udruženje u smislu ovog zakona, svaki oblik dobrovoljnog povezivanja više fizičkih ili pravnih lica radi unapređenja ili ostvarivanja nekog zajedničkog ili opšteg interesa ili cilja, u skladu sa Ustavom i zakonom, a čija osnovna svrha nije sticanje dobiti;  članom 12. stav 1. da statut udruženja sadrži: naziv i sjedište udruženja (alineja 1), ciljeve i djelatnost udruženja (alineja 2), postupak prijema i isključenja članova (alineja 3), prava i obaveze članova udruženja (alineja 4), organe udruženja, način njihovog izbora i opoziva, ovlašćenja, kvorum i pravila glasanja, uključujući i specifična pitanja o kojima se odlučuje kvalifikovanom većinom, trajanje njihovog mandata, postupak za sazivanje skupštine (alineja 5), način podnošenja finansijskog izvještaja i izvještaja o radu (alineja 6), pravila koja se primjenjuju za sticanje i raspolaganje sredstvima udruženja i organ ovlašćen za nadzor nad korišćenjem ovih sredstava (alineja 7), postupak za izmjenu i dopunu statuta, ovlašćenje i način donošenja drugih opštih akata (alineja 8), oblik i sadržaj pečata udruženja (alineja 9), zastupanje (alineja 10), uslove i postupak za spajanje, razdvajanje, transformaciju ili prestanak udruženja (alineja 11), te postupak raspodjele preostale imovine u slučaju prestanka rada udruženja (alineja 12), a stavom 2. člana 12. da statut može sadržavati i druge odredbe koje nisu u suprotnosti sa ovim zakonom; članom 14. stav 1. da član udruženja može biti svako fizičko ili pravno lice koje dobrovoljno pristupi udruženju na način propisan statutom; članom 16. da skupština udruženja donosi statut, njegove izmjene i dopune i druge akte određene statutom (alineja 1).

         Uz to, Sud je imao u vidu da je Statutom Boračke organizacije Republike Srpske, između ostalog, propisano članom 3. stav 1. da je Boračka organizacija Republike Srpske jedinstvena društvena organizacija boraca, ratnih vojnih invalida i porodica poginulih i zarobljenih boraca Odbrambeno oslobodilačkih ratova srpskog naroda, članom 14. stav 1. da  se članom Boračke organizacije postaje sticanjem svojstva pojedinačnog ili kolektivnog člana, članom 15. stav 1. da se pojedinačno članstvo Boračke organizacije stiče potpisivanjem pristupnica od strane lica sa utvrđenim statusom porodice poginulog i zarobljenog borca, ratnog vojnog invalida i domobilisanog borca odbrambeno-oslobodilačkih ratova srpskog naroda, članom 16. da kolektivni članovi Boračke organizacije Republike Srpske mogu biti organizacije i udruženja koja okupljaju domobilisane borce, ratne vojne invalide i porodice poginulih boraca, koja su registrovana na republičkom nivou i imaju organizacione dijelove u svim opštinama i gradovima Republike Srpske, pod uslovom da prihvate Statut, programske ciljeve i zadatke BORS (stav 1), te da organizacije i udruženja iz stava 1. ovog člana koja ne ispunjavaju uslove u pogledu nivoa registrovanja i organizacione strukture, mogu biti kolektivni članovi gradskih/opštinskih boračkih organizacija ako prihvate Statut, programske ciljeve i zadatke GBO/OBO (stav 2), članom 46. da je skupština Boračke organizacije Republike Srpske najviši organ Boračke organizacije (stav 1), a članom 67. da je Statut Boračke organizacije osnovni akt organizacije, koji donosi Skupština Boračke organizacije Republike Srpske dvotrećinskom većinom ukupnog broja članova Skupštine.

         Polazeći od izloženog Sud je ocijenio da osporena odredba navedenog statuta nije u nesaglasnosti sa Ustavom i zakonom. Prilikom ovakve ocjene Sud je, prije svega, imao u vidu da Ustav jemči slobodu političkog i sindikalnog organizovanja i djelovanja u skladu sa zakonom, ali da Ustavom nije predviđeno udruživanje u druge oblike udruživanja i djelovanja. Takođe,  Sud je imao u vidu da pitanja koja se odnose na unutrašnju organizaciju udruženja te članstvo odnosno na postupak prijema i isključivanja članova, te prava i  obaveze članova nisu predmet zakonskog uređivanja, već je odlučivanje o tim pitanjima prepušteno autonomiji udruženja, koji oni uređuju svojim aktom, odnosno statutom. S obzirom na  navedeno, osporenom odredbom Statuta se, po ocjeni Suda, saglasno ovlašćenjima iz Zakona uređuje jedno od pitanja koje odnosna organizacija kao udruženje samostalno uređuje u ostvarivanju svojih programskih ciljeva i zadataka, i to na način koji je izraz volje članova Skupštine Boračke organizacije koja je iskazana pri donošenju Statuta, čija odredba je osporena.  Način na koji će se ovo pitanje urediti spada u domen cjelishodnosti i opredjeljenja donosioca Statuta i o tome, prema članu 115. Ustava, Ustavni sud nije nadležan da odlučuje.

         Imajući u vidu da pravo na udruživanje ne podrazumijeva  pravo na članstvo u određenoj organizaciji, Sud je ocijenio da osporenom odredbom Statuta kojom je Boračka organizacija, u okviru svog prava da samostalno odlučuje o svojoj unutrašnjoj organizaciji, te prijemu u članstvo, propisala nemogućnost da član Boračke organizacije bude istovremeno i član neke druge organizacije ili udruženja koje okuplja demobilisane borce, ratne vojne invalide i porodice poginulih boraca, nije došlo do povrede  člana 11. Evropske  konvencije.

        Na osnovu izloženog Sud je odlučio kao u izreci ove odluke.

        Ovu odluku  Ustavni sud je donio u sastavu: predsjednik  Suda mr  Džerard Selman i sudije: Milenko Arapović, Vojin Bojanić, Amor Bukić, Zlatko Kulenović, prof. dr Duško Medić, prof. dr Marko Rajčević i akademik  prof. dr Snežana Savić.

Broj: U-27/19

17. jula 2019. godine 

 

PREDSJEDNIK

USTAVNOG SUDA

Mr Džerard Selman, s.r.

 

 

 

Aktuelno
27.3.2024.
IN MEMORIAM - Preminuo je bivši predsjednik Ustavnog suda Republike Srpske

27.3.2024.
Saopštenje za javnost sa 310. sjednice Ustavnog suda Republike Srpske

26.3.2024.
Dnevni red 310. sjednice Ustavnog suda Republike Srpske

15.3.2024.
Izvještaj o realizaciji plana javnih nabavki za 2023. godinu

8.3.2024.
Izvještaj o radu Ustavnog suda Republike Srpske za 2023. godinu

28.2.2024.
Saopštenje za javnost sa 309. sjednice Ustavnog suda Republike srpske

27.2.2024.
Dnevni red za 309. sjednicu Ustavnog suda Republike Srpske

22.2.2024.
Odluka o prihvatanju javne nabavke usluga čišćenja poslovnih prostorija (redovnog čišćenja i održavanja higijene) u objektu Ustavnog suda Republike Srspke

22.2.2024.
O D L U K A O PRIHVATANjU PONUDE ZA JAVNU NABAVKU USLUGA FIZIČKO-TEHNIČKOG OBEZBJEĐENjA OBJEKTA

Pretraživanje


Objašnjenje: unijeti jednu ili više riječi, na trenutno izabranom jeziku i u odgovarajućem pismu (ćirilica ili latinica)
Ustavni sud Republike Srpske, Draška Božića 2, 78000 Banjaluka, Republika Srpska, Bosna i Hercegovina
Radno vrijeme: 8 do 16 časova (ponedjeljak – petak). Prijem podnesaka u pisarnici i davanje dostupnih obavještenja: 11 do 14 časova (ponedjeljak – petak)
 
© 2009-2023. Ustavni sud Republike Srpske. Sva prava zadržana. | Politika privatnosti | Uslovi korištenja
html>