Ustavni sud RSOsnovni aktiSudska praksaNovosti i saopštenjaPoslovanje
Broj predmeta: U- / Ključna riječ:
Godina podnošenja inicijative: Period okončanja postupka: -
Sadržani pojmovi:
 
U polja 'Broj predmeta' podaci se unose u formatu xxx/yy, gdje je xxx broj predmeta, a yy godina podnošenja inicijative.
U polje 'Ključna riječ' unosi se jedna ili više riječi na trenutno izabranom jeziku i u odgovarajućem pismu (ćirilica ili latinica), kako bi se pronašle sve odluke koje u tekstu sadrže te riječi.
Nije neophodno popuniti sva polja. Klikom na dugme 'Prikaži' dobićete sve odluke koje zadovoljavaju gornje kriterijume.
   ||

Ustavni sud Republike Srpske, na osnovu člana 115. Ustava Republike Srpske,  člana 40. stav 5. i člana 61. stav 1. tačka g) Zakona o Ustavnom sudu Republike Srpske (“Službeni glasnik Republike Srpske” br. 104/11 i 92/12), na sjednici održanoj 17. jula 2019. godine, d o n i o  j e

 

R J E Š E Nj E

 

Ne prihvata se inicijativa za ocjenjivanje ustavnosti člana 91. stav 1. i 2. Zakona o socijalnoj zaštiti („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 37/12 i 90/16), člana 105. stav 3. Zakona o srednjem obrazovanju i vaspitanju („Službeni glasnik Republike Srpske“ broj 41/18) i člana 104. stav 4. Zakona o osnovnom vaspitanju i obrazovanju („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 44/17 i 31/18).  

 

O b r a z l o ž e nj e

 

Ornela Novaković iz Prijedora dala je Ustavnom sudu Republike Srpske inicijativu za pokretanje postupka za ocjenjivanje ustavnosti člana 91. stav 1. i 2. Zakona o socijalnoj zaštiti („Službeni glasnik Republike Srpske“ broj 37/12), člana 105. stav 3. Zakona o srednjem obrazovanju i vaspitanju („Službeni glasnik Republike Srpske“ broj 41/18) i člana 104. stav 4. Zakona o osnovnom vaspitanju i obrazovanju („Službeni glasnik Republike Srpske“ broj 44/17), u odnosu na član 39. stav 1. Ustava Republike Srpske. Ona smatra da pomenute zakonske odredbe nisu u saglasnosti sa članom 6. stav 4. Zakona o visokom obrazovanju („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 73/10, 104/11, 84/12, 108/13, 44/15, 90/16, 31/18 i 26/19). Davalac inicijative, pored ostalog, ističe da je propisivanjem kao u osporenim odredbama zakona licima sa završenim drugim ciklusom studija, ukoliko nemaju završen prvi ciklus studija, istog smjera, na istom fakultetu, uskraćeno pravo na rad, da je visokoškolska ustanova nadležna da cijeni ko može da upiše drugi ciklus studija, te navodi lični primjer u pogledu stepena obrazovanja i zaključuje da se ovakvim propisivanjem, kako je navedeno, poništava zvanje koje je odobrila visokoškolska ustanova.   

Narodna skupština Republike Srpske nije dostavila odgovor na navode iz inicijative.  

Osporenim odredbama člana 91. stav 1. i 2. Zakona o socijalnoj zaštiti („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 37/12 i 90/16) propisano je da su stručni radnici prema ovom zakonu lica koja su stekla obrazovanje prvog ciklusa u trajanju od najmanje tri, a najviše četiri godine i vrednuju se sa najmanje 180, odnosno 240 ECTS bodova, odnosno da imaju stručnu spremu stečenu prema zakonu koji reguliše visoko obrazovanje, odgovarajućeg usmjerenja, te da su stručni radnici u Centru radnici sljedećih zanimanja: diplomirani socijalni radnik, diplomirani pravnik, diplomirani psiholog, diplomirani sociolog, menadžer socijalne politike  i socijalne zaštite, diplomirani pedagog, diplomirani specijalni pedagog i diplomirani defektolog (diplomirani specijalni edukator i rehabilitator).

Prema osporenoj odredbi člana 105. stav 3. Zakona o srednjem obrazovanju i vaspitanju („Službeni glasnik Republike Srpske“ broj 41/18) lica iz stava 1. ovog člana koja imaju završen drugi ciklus studija, obavezno moraju imati završen prvi ciklus studija iz određene oblasti iz stava 2. tačka 1. ovog člana.

            Osporenom odredbom člana 104. stav 4. Zakona o osnovnom vaspitanju i obrazovanju („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 44/17 i 31/18) propisano je da lica iz st. 1. i 2. ovog člana koja imaju završen drugi ciklus studija, obavezno moraju imati završen prvi ciklus studija iz određene oblasti iz stava 1. tačka 1. i stava 3. ovog člana. 

Odredbom Ustava Republike Srpske u odnosu na koju je osporena ustavnost navedenih odredbi Zakona o socijalnoj zaštiti, Zakona o srednjem obrazovanju i vaspitanju i Zakona o osnovnom vaspitanju i obrazovanju utvrđeno je da svako ima pravo na rad i slobodu rada (član 39. sta 1). 

Ustav u odredbama koje su, po ocjeni Suda, od značaja za ocjenu ustavnosti navedenih zakonskih odredbi utvrđuje: da je svako slobodan u izboru zanimanja i zaposlenja i pod jednakim uslovima mu je dostupno radno mjesto i funkcija (član 39. stav 3), da se slobode i prava ostvaruju, a dužnosti ispunjavaju neposredno na osnovu Ustava, osim kada je Ustavom predviđeno da se uslovi za ostvarivanje pojedinih od njih utvrđuju zakonom, te da se zakonom može propisati način ostvarivanja pojedinih prava i sloboda samo kada je to neophodno za njihovo ostvarivanje (član 49. st. 1. i 2), da Republika uređuje i obezbjeđuje, između ostalog, sistem javnih službi, radne odnose, socijalno osiguranje i druge oblike socijalne zaštite, obrazovanje, u skladu sa Ustavom (tač. 11. i 12. Amandmana XXXII na Ustav Republike Srpske, kojim je zamijenjen član 68. Ustava), kao i da zakoni, statuti, drugi propisi i opšti akti moraju biti u saglasnosti sa Ustavom (član 108. stav 1).

Pored toga, Sud je imao u vidu da je članom 2. stav 1. Zakona o sistemu javnih službi („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 68/07 i 109/12) propisano da se javnom službom, u smislu ovog zakona, smatraju ustanove, preduzeća i drugi oblici organizovanja utvrđeni zakonom, koji obavljaju djelatnost od opšteg interesa kojim se obezbjeđuje ostvarivanje prava i dužnosti fizičkih i pravnih lica, kao i ostvarivanje drugog zakonom utvrđenog interesa.  

Zakonom o socijalnoj zaštiti („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 37/12 i 90/16) uređen je sistem socijalne zaštite, nosioci, korisnici i prava korisnika socijalne zaštite, postupak i uslovi za ostvarivanje prava, djelatnost ustanova socijalne zaštite, samostalno obavljanje poslova u oblasti socijalne zaštite, finansiranje, nadzor i druga pitanja od značaja za funkcionisanje i ostvarivanje socijalne zaštite građana. U okviru regulisanja funkcionisanja ustanova socijalne zaštite (čl. 80. do 98) propisano je da poslove socijalne zaštite u ustanovama socijalne zaštite obavljaju stručni saradnici i radnici na ostalim poslovima socijalne zaštite (član 90).

Polazeći od navedenog Sud je ocijenio da osporene odredbe člana 91. stav 1. i 2. Zakona o socijalnoj zaštiti nisu nesaglasne sa članom 39. stav 1. Ustava Republike Srpske, kako to smatra davalac inicijative. Naime, zakonodavac je, po ocjeni Suda, ovlašćen da uređuje sistem u oblasti radnih odnosa i socijalne zaštite, odnosno u konkretnom slučaju uslove i način obavljanja djelatnosti socijalne zaštite, što podrazumijeva i  uslove u pogledu stepena obrazovanja i zanimanja stručnih radnika za rad u oblasti socijalne zaštite, kako je to osporenom odredbom Zakona propisano, bez obzira na to da li su u pitanju zaposleni stručni radnici ili ne. Način na koji je osporenim odredbama Zakona propisana stručna sprema stečena prema zakonu koji reguliše visoko obrazovanje, odgovarajućeg smjera, odnosno potrebna zanimanja za obavljanje poslova socijalne zaštite u ustanovama socijalne zaštite, kao uslov za rad na poslovima stručnog radnika u ustanovama socijalne zaštite, stvar je zakonodavne politike i razloga cjelishodnosti, koje Sud, saglasno članu 115. Ustava Republike Srpske, nije nadležan da ocjenjuje.  

Zakonom o srednjem obrazovanju i vaspitanju („Službeni glasnik Republike Srpske“ broj 41/18) uređena je djelatnost srednjeg obrazovanja i vaspitanja kao dio jedinstvenog sistema obrazovanja od opšteg društvenog interesa, koju obavljaju škole kao javne i privatne ustanove, a koje obuhvata različite vrste i oblike obrazovanja kojim se nakon završene osnovne škole stiču različite kompetencije potrebne za rad u struci i za dalje obrazovanje pojedinaca, te osnivanje i prestanak rada škole, status učenika, nastavnika, stručnih saradnika i ostalih radnika, rukovođenje i upravljanje školom, nadzor nad radom škole i druga pitanja od značaja za srednje obrazovanje. Članom 105. propisano je da stručne poslove u školi obavljaju radnici stručne službe škole/stručni saradnici: pedagog, psiholog socijalni radnik i bibliotekar (stav 1), da lica iz stava 1. ovog člana, pored opštih uslova utvrđenih opštim propisom o radu, moraju imati: 1) završen prvi ciklus studijskog programa u trajanju od najmanje četiri godine i ostvarenih najmanje 240 ECTS bodova ili ekvivalent, 2) položen stručni ispit za rad u obrazovno-vaspitnom procesu, 3) ljekarsko uvjerenje o psihofizičkoj sposobnosti za rad sa učenicima (stav 2), te da lica iz stava 1. ovog člana koja imaju završen drugi ciklus studija, obavezno moraju imati završen prvi ciklus studija iz određene oblasti iz stava 2. tačka 1. ovog člana (stav 3).  

Imajući u vidu navedeno Sud je ocijenio da je osporena odredba člana 105. stav 3. Zakona o srednjem obrazovanju i vaspitanju („Službeni glasnik Republike Srpske“ broj 41/18) donesena u okviru ovlašćenja zakonodavca da uređuje sistem javnih službi i obrazovanja, te da se zakonom uređuju uslovi i način obavljanja djelatnosti, odnosno poslova za koje se obrazuju javne službe i njihovo funkcionisanje, što podrazumijeva i uslov da stručni saradnik sa završenim drugim ciklusom studija, obavezno mora imati završen prvi ciklus studija iz određene oblasti, tj. završen prvi ciklus studijskog programa u trajanju od najmanje četiri godine i ostvarenih najmanje 240 ECTS bodova ili ekvivalent. Propisivanje ovog uslova, po ocjeni Suda, u okviru je nadležnosti za uređivanje uslova i načina obavljanja predmetne djelatnosti, u konkretnom slučaju obavljanja poslova stručnih saradnika u srednjoj školi. Cjelishodnost i opravdanost pojedinih zakonskih rješenja, saglasno članu 115. Ustava Republike Srpske, Sud nije nadležan da ocjenjuje.  

Zakonom o osnovnom vaspitanju i obrazovanju („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 44/17 i 31/18) uređena je djelatnost osnovnog vaspitanja i obrazovanja kao dio jedinstvenog vaspitno-obrazovnog sistema od opšteg društvenog interesa, koju obavljaju osnovne škole, osnovne škole za djecu sa smetnjama u razvoju, osnovne muzičke i baletske škole. Odredbama čl. 103. do 109. Zakona uređen je status nastavnika, stručnih saradnika i ostalih zaposlenih u školi. Tako je relevantnim odredbama člana 104. propisano da poslove nastavnika obavljaju lica koja osim uslova utvrđenih zakonom kojim se uređuju radni odnosi treba da imaju: 1) završen prvi ciklus studijskog programa u određenoj oblasti i ostvarenih najmanje 180 ECTS bodova u trajanju od tri godine ili ekvivalent, 2) položen stručni ispit za rad u vaspitno-obrazovnom procesu, 3) ljekarsko uvjerenje o psihofizičkoj sposobnosti za rad sa učenicima (stav 1), da su stručni saradnici: pedagog, psiholog, defektolog, odnosno specijalni edukator-rehabilitator, socijalni radnik i bibliotekar (stav 2), da lica iz stava 2. ovog člana osim uslova utvrđenih zakonom kojim se uređuju radni odnosi treba da imaju: 1) završen prvi ciklus studijskog programa u trajanju od četiri godine i ostvarenih najmanje 240 ECTS bodova ili ekvivalent, 2) položen stručni ispit za rad u vaspitno-obrazovnom procesu, 3) ljekarsko uvjerenje o psihofizičkoj sposobnosti za rad sa učenicima, 4) da lica iz st. 1. i 2. ovog člana koja imaju završen drugi ciklus studija, obavezno moraju imati završen prvi ciklus studija iz određene oblasti iz stava 1. tačka 1. i stava 3. ovog člana.

    Na osnovu izloženog Sud je ocijenio da su Zakonom o osnovnom vaspitanju i obrazovanju, saglasno navedenim ustavnim ovlašćenjima, regulisani uslovi i način obavljanja ove djelatnosti, među kojim je i uslov da stručni saradnik sa završenim drugim ciklusom studija obavezno mora imati završen prvi ciklus studija iz određene oblasti, odnosno završen prvi ciklus studijskog programa u trajanju od četiri godine i ostvarenih najmanje 240 ECTS bodova ili ekvivalent. Ocjenjujući način na koji je pomenuti uslov propisan osporenim članom 104. stav 4. Zakona, Sud je utrvdio da ovakvo propisivanje predstavlja odraz zakonodavne politike uređivanja načina i uslova za rad stručnih saradnika u školi osnovnog vaspitanja i obrazovanja. S obzirom na navedeno, Sud je ocijenio da je osporeno propisivanje iz člana 104. stav 4. Zakona o osnovnom vaspitanju i obrazovanju („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 44/17 i 31/18) u saglasnosti sa ustavnim ovlašćenjima zakonodavca utvrđenim tač. 11. i 12. Amandmana XXXII na Ustav Republike Srpske, kojim je zamijenjen član 68. Ustava.    

Navode davaoca inicijative da postoji nesaglasnost osporenih zakonskih rješenja sa odredbama člana 6. stav 4. Zakona o visokom obrazovanju („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 73/10, 104/11, 84/12, 108/13, 44/15, 90/16, 31/18 i 26/19), Sud nije ocjenjivao jer, na osnovu člana 115. Ustava, nije nadležan da ocjenjuje međusobnu saglasnost zakona.  

Kako je u toku prethodnog postupka pravno stanje potpuno utvrđeno i prikupljeni podaci pružaju pouzdan osnov za odlučivanje, Sud je, na osnovu člana 40. stav 5. Zakona o Ustavnom sudu Republike Srpske („Službeni glasnik Republike Srpske“ broj 104/11 i 92/12), u ovom predmetu odlučio bez donošenja rješenja o pokretanju postupka. 

Na osnovu izloženog Sud je odlučio kao u izreci ovog rješenja.

Ovo rješenje Ustavni sud je donio u sastavu: predsjednik Suda mr Džerard Selman i sudije: Milenko Arapović, Vojin Bojanić, Amor Bukić, Zlatko Kulenović, prof. dr Duško Medić, prof. dr Marko Rajčević i akademik prof. dr Snežana Savić.

Broj: U-61/18

17. jula 2019. godine 

 

PREDSJEDNIK

USTAVNOG SUDA

Mr Džerard Selman, s.r.

 

 

 

Aktuelno
27.3.2024.
IN MEMORIAM - Preminuo je bivši predsjednik Ustavnog suda Republike Srpske

27.3.2024.
Saopštenje za javnost sa 310. sjednice Ustavnog suda Republike Srpske

26.3.2024.
Dnevni red 310. sjednice Ustavnog suda Republike Srpske

15.3.2024.
Izvještaj o realizaciji plana javnih nabavki za 2023. godinu

8.3.2024.
Izvještaj o radu Ustavnog suda Republike Srpske za 2023. godinu

28.2.2024.
Saopštenje za javnost sa 309. sjednice Ustavnog suda Republike srpske

27.2.2024.
Dnevni red za 309. sjednicu Ustavnog suda Republike Srpske

22.2.2024.
Odluka o prihvatanju javne nabavke usluga čišćenja poslovnih prostorija (redovnog čišćenja i održavanja higijene) u objektu Ustavnog suda Republike Srspke

22.2.2024.
O D L U K A O PRIHVATANjU PONUDE ZA JAVNU NABAVKU USLUGA FIZIČKO-TEHNIČKOG OBEZBJEĐENjA OBJEKTA

Pretraživanje


Objašnjenje: unijeti jednu ili više riječi, na trenutno izabranom jeziku i u odgovarajućem pismu (ćirilica ili latinica)
Ustavni sud Republike Srpske, Draška Božića 2, 78000 Banjaluka, Republika Srpska, Bosna i Hercegovina
Radno vrijeme: 8 do 16 časova (ponedjeljak – petak). Prijem podnesaka u pisarnici i davanje dostupnih obavještenja: 11 do 14 časova (ponedjeljak – petak)
 
© 2009-2023. Ustavni sud Republike Srpske. Sva prava zadržana. | Politika privatnosti | Uslovi korištenja
html>