Уставни суд РСОсновни актиСудска праксаНовости и саопштењаПословање
Број предмета: U- / Кључна ријеч:
Година подношења иницијативе: Период окончања поступка: -
Садржани појмови:
 
У поља 'Број предмета' подаци се уносе у формату xxx/yy, гдје је xxx број предмета, а yy година подношења иницијативе.
У поље 'Кључна ријеч' уноси се једна или више ријечи на тренутно изабраном језику и у одговарајућем писму (ћирилица или латиница), како би се пронашле све одлуке које у тексту садрже те ријечи.
Није неопходно попунити сва поља. Кликом на дугме 'Прикажи' добићете све одлуке које задовољавају горње критеријуме.
   ||

Ustavni sud Republike Srpske, na osnovu člana 115. Ustava Republike Srpske, člana 40. stav 5. i člana 61. stav 1. tačka g)  Zakona o Ustavnom sudu Republike Srpske (“Službeni glasnik Republike Srpske” br. 104/11 i 92/12), na sjednici održanoj 29. marta 2017. godine,  d o n i o  j e

 

R J E Š E Nj E

 

           Ne prihvata se inicijativa za ocjenjivanje ustavnosti člana 33. stav 2. Zakona o pravima boraca, vojnih invalida i porodica poginulih boraca odbrambeno-otadžbinskog rata Republike Srpske („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 134/11, 9/12 i 40/12).

 

O b r a z l o ž e nj e

 

Slaven Marić iz Srpca dao je Ustavnom sudu Republike Srpske inicijativu  za pokretanje postupka za ocjenjivanje ustavnosti člana 33. stav 2. Zakona o pravima boraca, vojnih invalida i porodica poginulih boraca odbrambeno-otadžbinskog rata Republike Srpske („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 134/11, 9/12 i 40/12) (u daljem tekstu: Zakon). U inicijativi se, između ostalog, navodi da osporeni član Zakona nije u saglasnosti sa članom 10. Ustava Republike Srpske zbog različitog načina tretiranja građana koji su bili u istim ili sličnim okolnostima, odnosno da ne postoji osnov za različito postupanje prema borcima odlikovanim za hrabrost prije, i boraca odlikovanih nakon nastanka Republike Srpske i njenih oružanih snaga. Davalac inicijative, naime, smatra da iz osporenog člana Zakona proizlazi da lice odlikovano zlatnom ili srebrnom medaljom za hrabrost  u skladu sa Zakonom o odlikovanjima i priznanjima Republike Srpske ima pravo na novčanu naknadu, dok lice odlikovano oredenom za hrabrost u skladu sa Zakonom o odlikovanjima SFRJ, to pravo nema, te da je zbog toga nužna izmjena odredaba zakona koji regulišu ova primanja. Takođe, navodi da je i on, kao i ostali odlikovani borci JNA, osporenom odredbom zakona nepravedno zapostavljen i neravnopravno tretiran, te da je opravdano pitanje zašto odlikovanja SFRJ dodijeljena za ličnu hrabrost borcima kojima se kao vrijeme provedeno u borbi računalo vrijeme prije 18. maja 1992. godine, nisu nagrađena novčanom naknadom kao odlikovanja Republike Srpske, pa čak i ona koja imaju niži status od ordena. U vezi s tim iznosi stav da bi odlikovanim borcima trebalo omogućiti da za ispoljenu ličnu hrabrost dobiju novčanu naknadu na godišnjem nivou. Pored toga što smatra da su osporenom zakonskom odredbom različito tretirani borci i pripadnici JNA koji su, kako je navedeno, bili u istim ili sličnim okolnostima borbe za ljudske živote i materijalna dobra, davalac inicijative ističe da su ovom odredbom pogrešno navedena odlikovanja bivše SFRJ, odnosno da su navedena odlikovanja koja nisu ni postojala. Predlaže da Sud, zbog različitog tretiranja građana koji su se nalazili u istim i sličnim situacijama, neustavnim proglasi osporeni član 33. stav 2. Zakona.

U odgovoru Narodne skupština Republike Srpske, pored ostalog, navedeno je da davalac inicijative na pogrešan način tumači odredbe Ustava na čije se kršenje poziva, odnosno da se ustavni osnov za osporeni zakon nalazi u  tački 12. Amandmana XXXII na Ustav Republike Srpske, kojim je zamijenjen član 68. Ustava Republike Srpske i  da  je zakonodavac, imajući u vidu ovo ustavno ovlašćenje, uredio pitanja boračke zaštite i propisao prava boraca, predvidio uslove za ostvarivanje navedenih prava, te odredio broj i vrstu odlikovanja za koje borac može ostvariti pravo na novčanu naknadu. Takođe, navode da u konkretnom slučaju ne postoji različit tretman lica koja se nalaze u istim i sličnim okolnostima, odnosno da borci koji su odlikovani odlikovanjima za koje je utvrđena novčana naknada jednako ostvaruju ova prava u skladu sa zakonom, te da nema osnova za ocjenjivanje usklađenosti osporenih zakonskih odredaba sa članom 10. Ustava Republike Srpske. Ističu da vidljivo nezadovoljstvo određenim zakonskim rješenjima davaoca inicijative može biti samo predmet zakonodavne procedure, a ne predmet ocjene ustavnosti, te da drugačije uređenje predmetne materije nije ustavnopravno relevantno, s obzirom na to da ne podrazumijeva da je pozitivno zakonodavstvo u nesaglasnosti sa Ustavom. Predlažu da Sud, imajući u vidu iznesene argumente, predmetnu inicijativu ne prihvati.

Osporenim članom 33. stav 2. Zakona propisano je da se odlikovanjima u smislu stava 1. ovog člana smatraju odlikovanja utvrđena posebnim propisima Republike Srpske: Orden Nemanjića, Orden Karađorđeva zvijezda Republike Srpske i Orden Miloša Obilića, Medalja majora Milana Tepića, Medalja zasluga za narod, Zlatna medalja za hrabrost i Srebrna medalja za hrabrost, kao i odlikovanja utvrđena propisima bivše SFRJ: Orden Karađorđeva zvijezda sa mačevima, Orden belog orla sa mačevima, Orden narodnog heroja, Zlatna medalja Obilića, te Partizanska spomenica 1941.  

U postupku ocjenjivanja osporene odredbe Zakona Sud je imao u vidu  da je odredbom tačke 12. Amandmana XXXII na Ustav Republike Srpske, kojim je zamijenjen član 68. Ustava, utvrđeno da Republika uređuje i obezbjeđuje, između ostalog, boračku i invalidsku zaštitu. Takođe, Sud je imao u vidu i član 49. Ustava, prema kome se slobode i prava ostvaruju, a dužnosti ispunjavaju neposredno na osnovu Ustava, osim kada je Ustavom predviđeno da se uslovi za ostvarivanje pojedinih od njih utvrđuju zakonom, kao i garancije iz člana 10. Ustava, kojim je utvrđeno da su građani ravnopravni u slobodama, pravima i dužnostima, jednaki pred zakonom, i da uživaju istu pravnu zaštitu, bez obzira na rasu, pol, jezik, nacionalnu pripadnost, vjeroispovijest, socijalno porijeklo, rođenje, obrazovanje, imovno stanje, političko i drugo uvjerenje, društveni položaj ili drugo lično svojstvo.

Sud je, pored sadržaja osporene odredbe, u konkretnom slučaju, imao u vidu i član 1. Zakona, kojim je utvrđeno da se ovim zakonom uređuju uslovi, način i postupak za utvrđivanje statusa i prava boraca, vojnih invalida i članova porodica poginulih boraca i umrlih vojnih invalida i članova porodica lica stradalih u vršenju vojne službe ili u vršenju aktivnosti u vezi sa tom službom, način obezbjeđivanja novčanih sredstava, te druga pitanja od značaja za ostvarivanje prava propisanih ovim zakonom. Takođe, za ocjenjivanje ustavnosti osporene zakonske odredbe, po ocjeni Suda, relevantne su i odredbe člana 2. st. 1, 2. i 4. Zakona kojim je propisano da je (1) borac u smislu ovog zakona lice koje je: a) učestvovalo u oružanim akcijama, odnosno oružanoj borbi na teritoriji bivše Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije u sastavu oružanih snaga i snaga državne bezbjednosti SFRJ i vojnih formacija pod komandom tih snaga, u periodu od 17. avgusta 1990. do 18. maja 1992. godine, za odbranu SFRJ, odnosno Republike Srpske; b) u ratu u bivšoj SFRJ, odnosno Bosni i Hercegovini u periodu od 19. maja 1992. godine do 19. juna 1996. godine, kao pripadnik oružanih snaga Republike Srpske vršilo vojne i druge dužnosti za odbranu Republike Srpske; (2) da je borac u smislu ovog zakona i lice koje je kao dobrovoljac poslije 18. maja 1992. godine  bio pripadnik oružanih snaga Republike Srpske i kao takav vršio vojne i druge dužnosti za odbranu Republike Srpske, i (4) da je borac u smislu ovog zakona i lice koje je učestvovalo u antifašističkoj i oslobodilačkoj borbi tokom 20. vijeka kao pripadnik Srpske, Crnogorske ili Jugoslovenske vojske ili kao borac Narodnooslobodilačkog rata. Pored navedenih, Sud je uzeo u obzir i sadržaj odredbe člana 33. stav 1. Zakona, kojom je propisano da borci iz člana 2. st. 1, 2. i  4. ovog zakona odlikovani najvećim odlikovanjima za vojne zasluge u oružanoj borbi imaju pravo na novčanu naknadu.

Na osnovu izloženog Sud je ocijenio da su Zakonom, saglasno navedenim ustavnim ovlašćenjima, regulisani uslovi, način i postupak za utvrđivanje statusa i prava boraca, vojnih invalida i članova porodica poginulih boraca i umrlih vojnih invalida i članova porodica lica stradalih u vršenju vojne službe ili u vršenju aktivnosti u vezi sa tom službom, način  obezbjeđivanja novčanih sredstava, i da je, u okviru toga, osporenom odredbom člana 33. stav 2. ovog zakona, regulisano i pravo na novčanu naknadu borcima odlikovanim najvećim odlikovanjima za vojne zasluge u oružanoj borbi. Konkretno, ocjenjujući način na koji su osporenom zakonskom odredbom propisana odlikovanja koja se smatraju odlikovanjima utvrđenim posebnim propisima Republike Srpske i odlikovanja utvrđena propisima bivše SFRJ, Sud je utvrdio da ovakvo propisivanje predstavlja odraz zakonodavne politike uređivanja predmetnih pravnih odnosa, odnosno cjelishodne procjene zakonodavca da uredi koja se odlikovanja mogu smatrati odlikovanjima za koje borci odlikovani najvećim odlikovanjima za vojne zasluge u oružanoj borbi iz člana 2. st. 1, 2. i  4. Zakona imaju pravo na novčanu naknadu. Pored navedenog, Sud je ocijenio da se ovakvim propisivanjem ne povređuje ni ustavno načelo ravnopravnosti građana iz člana 10. Ustava, jer je očigledno da se osporenom odredbom ne dovode u neravnopravan položaj ostali građani u odnosu na lica koja  imaju status borca, propisan članom 2. st. 1, 2. i  4. Zakona, jer se radi o subjektima koji se ne nalaze u istim pravnim situacijama. Naime, osporena odredba Zakona se podjednako odnosi na sva lica koja imaju status borca iz člana 2. st. 1, 2. i  4. ovog zakona, koji su  odlikovani najvećim odlikovanjima za vojne zasluge u oružanoj borbi, zbog čega su, po ocjeni Suda,  neosnovani navodi iz inicijative da osporena zakonska odredba omogućava različito postupanje prema borcima odlikovanim za hrabrost prije, i boraca odlikovanih nakon nastanka Republike Srpske i njenih oružanih snaga.

U odnosu na navode davaoca inicijative  o opravdanosti pitanja zašto odlikovanja SFRJ dodijeljena za ličnu hrabrost borcima kojima se kao vrijeme provedeno u borbi računalo vrijeme prije 18. maja 1992. godine nisu nagrađena novčanom naknadom kao odlikovanja Republike Srpske,  te  da bi odlikovanim borcima trebalo omogućiti da za ispoljenu ličnu hrabrost dobiju novčanu naknadu na godišnjem nivou, Sud je ocijenio da, u smislu člana 115. Ustava Republike Srpske, ocjena istih nije u domenu njegove nadležnosti.

Cijeneći da je u toku prethodnog postupka pravno stanje potpuno utvrđeno i da prikupljeni podaci pružaju pouzdan osnov za odlučivanje, Sud je, na osnovu člana  40. stav 5. Zakona o Ustavnom sudu Republike Srpske (“Službeni glasnik Republike Srpske” br. 104/11 i 92/12), u ovom predmetu odlučio bez donošenja rješenja o pokretanju postupka. 

Na osnovu izloženog Sud je odlučio kao u izreci ovog rješenja.

Ovo rješenje Ustavni sud je donio u sastavu: predsjednik Suda mr Džerard Selman i sudije: Milenko Arapović, Vojin Bojanić, Amor Bukić, Zlatko Kulenović, prof. dr Duško Medić, Irena Mojović, prof. dr Marko Rajčević i akademik prof. dr Snežana Savić.

Broj: U-21/16

29. marta 2017. godine 

 

PREDSJEDNIK

USTAVNOG SUDA

Mr Džerard Selman, s.r.

 

 

 

Актуелно
27.3.2024.
IN MEMORIAM - Преминуо је бивши предсједник Уставног суда Републике Српске

27.3.2024.
Саопштење за јавност са 310. сједнице Уставног суда Републике Српске

26.3.2024.
Дневни ред 310. сједнице Уставног суда Републике Српске

15.3.2024.
Извјештај о реализацији плана јавних набавки за 2023. годину

8.3.2024.
Извјештај о раду Уставног суда Републике Српске за 2023. годину

28.2.2024.
Саопштење за јавност са 309. сједнице Уставног суда Републике српске

27.2.2024.
Дневни ред за 309. сједницу Уставног суда Републике Српске

22.2.2024.
Одлука о прихватању јавне набавке услуга чишћења пословних просторија (редовног чишћења и одржавања хигијене) у објекту Уставног суда Републике Срспке

22.2.2024.
О Д Л У К А О ПРИХВАТАЊУ ПОНУДЕ ЗА ЈАВНУ НАБАВКУ УСЛУГА ФИЗИЧКО-ТЕХНИЧКОГ ОБЕЗБЈЕЂЕЊА ОБЈЕКТА

Претраживање


Објашњење: унијети једну или више ријечи, на тренутно изабраном језику и у одговарајућем писму (ћирилица или латиница)
Уставни суд Републике Српске, Драшка Божића 2, 78000 Бањалука, Република Српска, Босна и Xерцеговина
Радно вријеме: 8 до 16 часова (понедјељак – петак). Пријем поднесака у писарници и давање доступних обавјештења: 11 до 14 часова (понедјељак – петак)
 
© 2009-2023. Уставни суд Републике Српске. Сва права задржана. | Политика приватности | Услови коришћења
html>