Уставни суд РСОсновни актиСудска праксаНовости и саопштењаПословање
Број предмета: U- / Кључна ријеч:
Година подношења иницијативе: Период окончања поступка: -
Садржани појмови:
 
У поља 'Број предмета' подаци се уносе у формату xxx/yy, гдје је xxx број предмета, а yy година подношења иницијативе.
У поље 'Кључна ријеч' уноси се једна или више ријечи на тренутно изабраном језику и у одговарајућем писму (ћирилица или латиница), како би се пронашле све одлуке које у тексту садрже те ријечи.
Није неопходно попунити сва поља. Кликом на дугме 'Прикажи' добићете све одлуке које задовољавају горње критеријуме.
   ||

Ustavni sud Republike Srpske, na osnovu člana 115. Ustava Republike Srpske,  člana 40. stav 5. i člana 61. stav 1. tačka g) Zakona o Ustavnom sudu Republike Srpske („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 104/11 i 92/12), na sjednici održanoj 22. februara 2017. godine, d o n i o  j e

 

R J E Š E Nj E

 

Ne prihvata se inicijativa za ocjenjivanje ustavnosti odredbe člana 29. stav 3. Zakona o održavanju zgrada ("Službeni glasnik Republike Srpske" broj 101/11). 

 

O b r a z l o ž e nj e  

 

Mile Čajević, advokat iz Foče, dao je Ustavnom sudu Republike Srpske inicijativu za pokretanje postupka za ocjenjivanje ustavnosti odredbe člana 29. stav 3. Zakona o održavanju zgrada ("Službeni glasnik Republike Srpske" broj 101/11) u odnosu na čl. 48, 49, 54, 56, 111. i 113. Ustava Republike Srpske i član 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda. Ovakvim zakonskim rješenjem se etažnim vlasnicima, kako navodi davalac inicijative, oduzima pravo svojine na nedjeljivom dijelu zgrade, bez utvrđivanja opšteg interesa, prilikom ustupanja istog radi izgradnje jedne ili više stambenih jedinica, koje investitor može, radi ličnog interesa, prodati. Pored toga, osporena zakonska odredba je, po mišljenju davaoca inicijative, nejasna i neodređena u pogledu podnošenja zahtjeva, postupka i nadležnosti suda, zaštite imovinskog prava etažnog vlasnika i pravičnog obeštećenja ukoliko nije dao saglasnost za odluku skupštine, koja prelazi okvire redovnog upravljanja zgradom. 

 Narodna skupština Republike Srpske dostavila je odgovor u kome se navodi da je inicijativa neosnovana, kao i da je prisutno nepotpuno i nepravilno tumačenje odredbi Ustava, kao i osporene odredbe Zakona. Uz to, navodi se predmet regulisanja Zakona o održavanju zgrada, te da su, između ostalog, definisani posebni i zajednički dijelovi zgrade i propisane obaveze njihovog održavanja i finansiranja, dok je članom 29. st. 1. i 2. Zakona propisan način donošenja odluka koje se odnose na poslove redovnog upravljanja zgradom i one koje prelaze te okvire određujući potrebnu saglasnost za njihovo donošenje. Pitanje raspolaganja zajedničkim dijelovima zgrade, tj. sticanja i oduzimanja prava svojine, kako se navodi, uređuje se Zakonom o stvarnim pravima, dok se ovim zakonom reguliše pitanje upravljanja zgradom. Smatraju da navodi davaoca inicijative u pogledu nejasnoće i neodređenosti osporene zakonske odredbe nemaju ustavnopravi karakter, te da to može biti, eventualo, pitanje izmjene i dopune ovog zakona. Predlaže se da Sud datu inicijativu ne prihvati. 

Osporenom odredbom člana 29. stav 3. Zakona o održavanju zgrada ("Službeni glasnik Republike Srpske" broj 101/11)  propisano je da, ako se ne postigne saglasnost etažnih vlasnika i odluka ne donese u skladu sa st. 1. ili 2. ovog člana, kad za preuzimanje poslova postoje naročito opravdani razlozi, svaki etažni vlasnik može tražiti da o tome odluči sud.

Odredbama Ustava Republike Srpske u odnosu na koje davalac inicijative osporava pomenutu zakonsku odredbu utvrđeno je: da se prava i slobode zajemčene ovim ustavom ne mogu oduzeti ni ograničiti (član 48. stav 1), da se slobode i prava ostvaruju, a dužnosti ispunjavaju neposredno na osnovu ustava, osim kada je Ustavom predviđeno da se uslovi za ostvarivanje pojedinih od njih utvrđuju zakonom, te da se zakonom može propisati način ostvarivanja pojedinih prava i obaveza samo kada je to neophodno za njihovo ostvarivanje (član 49. stavovi 1. i 2), da svi oblici svojine imaju jednaku pravnu zaštitu (član 54), da se zakonom može ograničiti ili oduzeti pravo svojine, uz pravičnu naknadu (član 56), da državni organi i organizacije koje vrše javna ovlašćenja mogu u pojedinačnim stvarima rješavati o pravima i obavezama građana ili primjenjivati mjere prinude i ograničenja samo u zakonom propisanom postupku u kome je svakome data mogućnost da brani svoja prava i interese i da protiv donesenog akta izjavi žalbu, odnosno upotrijebi drugo zakonom predviđeno pravno sredstvo (član 111) i da se protiv pojedinačnih akata sudova, upravnih i drugih državnih organa, kao i organizacija koje vrše javna ovlašćenja, donesenih u prvom stepenu, može izjaviti žalba nadležnom organu, te da o zakonitosti ovih akata odlučuje sud u upravnom sporu, ako za određenu stvar nije zakonom predviđena druga sudska zaštita (član 113).  

Za ocjenu ustavnosti osporene zakonske odredbe od značaja su i odredbe Ustava kojima je utvrđeno da Republika uređuje i obezbjeđuje, pored ostalog, svojinske i obligacione odnose i zaštitu svih oblika svojine, kao i druge odnose od interesa za Republiku (tač. 6. i 18. Amandmana XXXII, kojim je zamijenjen član 68. Ustava) i da fizička i pravna lica ostvaruju svojinska prava na nepokretnostima prema njihovoj prirodi i namjeni, u skladu sa zakonom (član 60. stav 1).

            Odredbama člana 1. Protokola 1 uz Evropsku konvenciju o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda garantovano je pravo na imovinu tako što je predviđeno da svako fizičko i pravno lice ima pravo na neometano uživanje svoje imovine, a da niko ne može biti lišen svoje imovine, osim u javnom interesu i pod uslovima predviđenim zakonom i opštim načelima međunarodnog prava (stav 1), te da prethodne odredbe ni na koji način ne utiču na pravo države da primjenjuje zakone koje smatra potrebnim da bi regulisala korišćenje imovine u skladu s opštim interesima ili da bi obezbijedila naplatu poreza ili drugih dadžbina ili kazni (stav 2).

            Ocjenjujući osnovanost navoda davaoca inicijative Sud je imao u vidu da je Zakonom o održavanju zgrada ("Službeni glasnik Republike Srpske" broj 101/11) uređeno održavanje stambenih zgrada, stambeno-poslovnih zgrada, stambenih zgrada sa garažama i poslovnih zgrada (član 1). Prema članu 2. ovog zakona, održavanje zgrade, u smislu ovog zakona, obuhvata izvođenje radova redovnog i investicionog održavanja stanova, poslovnih prostorija i garaža kao posebnih dijelova zgrade, te radova redovnog i investicionog održavanja zajedničkih dijelova zgrade, čime se obezbjeđuju funkcionalnost i bezbjednost zgrade kao cjeline i njenih zajedničkih dijelova, dok su odredbama čl. 13. do 17. definisani poslovi koji obuhvataju redovno i investiciono održavanje zajedničkih dijelova zgrade, te radovi hitnih intervencija. Zajednički dijelovi zgrade definisani su članom 3. tačka ž) ovog zakona, kao dijelovi i uređaji koji služe zgradi kao cjelini ili posebnim dijelovima zgrade.

Upravljanje zgradom regulisano je odredbama čl. 18. do 32. Zakona, na način da zgradom upravlja zajednica, pri čemu su etažni vlasnici dužni da učestvuju u upravljanju nepokretnošću po opštim pravilima o upravljanju suvlasničkom stvari, odnosno zgradom upravlja skupština etažnih vlasnika, koju čine svi etažni vlasnici sa jednakim pravima i obavezama, bez obzira na to da li su bili potpisnici ugovora o osnivanju zajednice (član 24. stav 1). Skupština etažnih vlasnika, između ostalog, donosi odluku o pretvaranju tavanskih prostorija u stambene prostore ili nadogradnju kosog krova sa stambenim prostorom nad postojećim ravnim krovom zgrade (član 25. tačka j). Skupština etažnih vlasnika donosi odluke koje se odnose na obavljanje poslova redovnog upravljanja zgradom za koje je potrebna natpolovična saglasnost od ukupnog broja etažnih vlasnika, dok je za donošenje odluka skupštine koje prelaze okvire redovnog upravljanja zgradom, kao što je promjena namjene ili izdavanje u zakup zajedničkih prostorija, zasnivanje hipoteke ili službenosti, veće popravke ili prepravke koje nisu redovno održavanje, dogradnja i nadogradnja zgrade, potrebna saglasnost svih etažnih vlasnika (član 29. st. 1. i 2).        

Imajući u vidu pitanja koja se uređuju predmetnim zakonom, a koja se prvenstveno odnose na održavanje, finansiranje i upravljanje zgradom, to je, po ocjeni Suda, u interesu svih etažnih vlasnika da se obezbijede njihova imovinska prava na zajedničkim dijelovima zgrade, saglasno garancijama prava na imovinu iz člana 56. stav 1. Ustava i člana 1. Protokola 1 uz Evropsku konvenciju. U konkretnom slučaju, Sud je ocijenio da se odluke o promjeni namjene zajedničke nedjeljive svojine mogu donositi pod uslovom da svi etažni vlasnici imaju pravo jednakog odlučivanja o načinu korišćenja zajednikih dijelova zgrade, kao i pravo na djelotvornu zaštitu u slučaju da odlukom skupštine bude izigran cilj zbog koga je pravo na prenamjenu zajedničkih dijelova zgrade predmetnim zakonom ustanovljeno. Ovo iz razloga što se promjenom namjene ne mijenja samo pravo korišćenja, već i sva ostala prava koja čine sadržinu svojine. Naime, Ustav garantuje jednaku pravnu zaštitu svih oblika svojine, dakle i prava svojine etažnih vlasnika na zajedničkim dijelovima zgrade, koja, po ocjeni Suda, nesumnjivo predstavljaju imovinu etažnih vlasnika, u smislu garancija iz čl. 54. i 56. Ustava. Imajući u vidu da građani, Ustavom garantovana prava i slobode, uključujući imovinska prava, ostvaruju neposredno na osnovu Ustava (član 49. stav 1) i da se imovinska i druga prava i slobode zajemčeni ovim Ustavom ne mogu oduzeti niti ograničiti (član 48. stav 1), to je, po ocjeni Suda, osporeno propisivanje saglasno navedenim ustavnim principima. Iz izloženog, Sud je utvrdio da je zakonodavac osporenim propisivanjem, saglasno svojim ustavnim ovlašćenjima iz tač. 6. i 18. Amandmana XXXII, kojim je zamijenjen član 68. Ustava, obezbijedio pravnu zaštitu svojine pojedinih etažnih vlasnika na zajedničkim dijelovima zgrade za slučaj njene povrede. S obzirom na  navedeno, Sud je ocijenio, da je osporena odredba člana 29. stav 3. Zakona o održavanju zgrada u saglasanosti sa ustavnim principima o zaštiti imovinskih prava iz čl. 54. i 56. stav 1. Ustava. Shodno navedenom, ovakvim zakonskim rješenjem nije došlo ni do povrede prava na mirno uživanje imovine koje je garantovano članom 1. Protokola 1 uz Evropsku konvenciju.         

            Pozivanje davaoca inicijative na nesaglasnost osporene zakonske odredbe sa čl. 111. i 113. Ustava Republike Srpske, po ocjeni Suda, nije od uticaja na traženu ocjenu ustavnosti. 

Navodi davaoca inicijative koji se tiču neodređenosti i nejasnoće koju navodno stvara odredba člana 29. stav 3. Zakona, kao i način primjene osporenog zakonskog rješenja, po ocjeni Suda, ne dovode u pitanje saglasnost osporene odredbe ovog Zakona sa Ustavom.   

Kako je u toku prethodnog postupka pravno stanje potpuno utvrđeno i prikupljeni podaci pružaju pouzdan osnov za odlučivanje, Sud je, na osnovu člana 40. stav 5. Zakona o Ustavnom sudu Republike Srpske („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 104/11 i 92/12), odlučio bez donošenja rješenja o pokretanju postupka.          

Na osnovu izloženog Sud je odlučio kao u dispozitivu ovog rješenja.

Ovo rješenje Ustavni sud je donio u sastavu: predsjednik Suda mr Džerard Selman i sudije: Milenko Arapović, Vojin Bojanić, Amor Bukić, Zlatko Kulenović, prof. dr Duško Medić, Irena Mojović i akademik prof. dr Snežana Savić. 

Broj: U-48/16

22. februara 2017. godine 

 

PREDSJEDNIK

USTAVNOG SUDA

Mr Džerard Selman, s.r.

 

 

 

Актуелно
27.3.2024.
IN MEMORIAM - Преминуо је бивши предсједник Уставног суда Републике Српске

27.3.2024.
Саопштење за јавност са 310. сједнице Уставног суда Републике Српске

26.3.2024.
Дневни ред 310. сједнице Уставног суда Републике Српске

15.3.2024.
Извјештај о реализацији плана јавних набавки за 2023. годину

8.3.2024.
Извјештај о раду Уставног суда Републике Српске за 2023. годину

28.2.2024.
Саопштење за јавност са 309. сједнице Уставног суда Републике српске

27.2.2024.
Дневни ред за 309. сједницу Уставног суда Републике Српске

22.2.2024.
Одлука о прихватању јавне набавке услуга чишћења пословних просторија (редовног чишћења и одржавања хигијене) у објекту Уставног суда Републике Срспке

22.2.2024.
О Д Л У К А О ПРИХВАТАЊУ ПОНУДЕ ЗА ЈАВНУ НАБАВКУ УСЛУГА ФИЗИЧКО-ТЕХНИЧКОГ ОБЕЗБЈЕЂЕЊА ОБЈЕКТА

Претраживање


Објашњење: унијети једну или више ријечи, на тренутно изабраном језику и у одговарајућем писму (ћирилица или латиница)
Уставни суд Републике Српске, Драшка Божића 2, 78000 Бањалука, Република Српска, Босна и Xерцеговина
Радно вријеме: 8 до 16 часова (понедјељак – петак). Пријем поднесака у писарници и давање доступних обавјештења: 11 до 14 часова (понедјељак – петак)
 
© 2009-2023. Уставни суд Републике Српске. Сва права задржана. | Политика приватности | Услови коришћења
html>