Уставни суд РСОсновни актиСудска праксаНовости и саопштењаПословање
Број предмета: U- / Кључна ријеч:
Година подношења иницијативе: Период окончања поступка: -
Садржани појмови:
 
У поља 'Број предмета' подаци се уносе у формату xxx/yy, гдје је xxx број предмета, а yy година подношења иницијативе.
У поље 'Кључна ријеч' уноси се једна или више ријечи на тренутно изабраном језику и у одговарајућем писму (ћирилица или латиница), како би се пронашле све одлуке које у тексту садрже те ријечи.
Није неопходно попунити сва поља. Кликом на дугме 'Прикажи' добићете све одлуке које задовољавају горње критеријуме.
   ||

  Ustavni sud Republike Srpske, na osnovu člana 115. Ustava Republike Srpske, člana 40. stav 5. i člana 61. stav 1. tačka g) Zakona o Ustavnom sudu Republike Srpske (''Službeni glasnik Republike Srpske'' br. 104/11 i 92/12), na sjednici održanoj 28. decembra 2016. godine,  d o n i o  je

 

R J E Š E Nj E

 

     Ne prihvata se inicijativa za ocjenjivanje ustavnosti člana 3. st. 2. i 3. i člana 10. stav 1. Zakona o Fondu solidarnosti za obnovu Republike Srpske („Službeni glasnik Republike Srpske“ broj 52/14) i člana 2. st. 1. i 3, člana 3. i člana 5. Uredbe o jedinstvenom registru šteta („Službeni glasnik Republike Srpske" broj 59/14).

 

O b r a z l o ž e nj e

 

             "Centar za humanu politiku" Doboj dao je Ustavnom sudu Republike Srpske (u daljem tekstu: Sud) inicijativu za pokretanje postupka za ocjenjivanje ustavnosti člana 3. st. 2. i 3. i člana 10. stav 1. Zakona o Fondu solidarnosti za obnovu Republike Srpske („Službeni glasnik Republike Srpske“ broj 52/14) i člana 2. st. 1. i 3, člana 3. i člana 5. Uredbe o jedinstvenom registru šteta  („Službeni glasnik Republike Srpske" broj 59/14), koju je donijela Vlada Republike Srpske. U inicijativi se navodi da osporene odredbe predmetnog zakona i uredbe nisu u saglasnosti sa načelom ravnopravnosti i jednakosti građana pred zakonom iz člana 10. Ustava Republike Srpske, jer diskriminišu, odnosno dovode u neravnopravan položaj građane koji su pretrpjeli štetu na automobilima ili eventualno nekoj drugoj imovini tokom poplava koje su zadesile Republiku Srpsku 2014. godine, u odnosu na građane kod kojih je šteta nastala na stambenim i drugim objektima, mehanizaciji, stočnom fondu i usjevima. Naime, kako ističe davalac inicijative, šteta koja je prilikom poplava nastala na automobilima građana nije obuhvaćena osporenim zakonom i uredbom, dakle nije predviđeno pravo ili mogućnost za korišćenje sredstava za obnovu i sanaciju ove vrste štete, za razliku od materijalne štete na stambenim i drugim objektima, opremi, mehanizaciji i sl. čija je sanacija ovim zakonom i uredbom predviđena iz sredstava Fonda solidarnosti za obnovu Republike Srpske. Ovakvo propisivanje, po mišljenju davaoca inicijative, dovodi do neravnopravnosti i nejednakosti građana pred zakonom, jer se dijele na osnovu imovnog stanja ili nekog drugog ličnog svojstva.  

  U odgovoru koji je na inicijativu dostavila Narodna skupština Republike Srpske navodi se, prije svega, da davalac inicijative pogrešno i nepotpuno tumači ustavnu odredbu na koju se poziva u konkretnom slučaju. Donosilac predmetnog zakona ističe da je razlog donošenja ovog zakona sadržan u potrebi obnove Republike Srpske, sa karakterom solidarnosti i sa ciljem pomoći ugroženom stanovništvu čiji su stambeni objekti uništeni u poplavama, a mogućnost koja je predviđena osporenim zakonskim odredbama predstavlja način obezbjeđivanja sredstava za osnovne egzistencijalne potrebe građana sa područja zahvaćenih poplavama. Pored toga, u odgovoru se navodi da se osporene norme odnose na sve adresate jednako i ravnopravno, jer sva lica koja su pretrpjela štetu na način regulisan ovim zakonom imaju isti status i ista prava po osnovu sanacije.

Vlada Republike Srpske u odgovoru na navode inicijative u pogledu osporene Uredbe o jedinstvenom registru šteta ukazuje na to da Republika, shodno Ustavu, donosi ekonomske i socijalne mjere koje za cilj imaju unapređenje i razvoj Republike. U vezi s tim ističe da je cilj Zakona o Fondu solidarnosti za obnovu Republike Srpske i Uredbe o jedinstvenom registru šteta obnova, koja se osvaruje, između ostalog, i pružanjem prioritetne pomoći građanima u sanaciji stambenih prostora pogođenih poplavama 2014. godine, s tim da se pomoć odnosi prioritetno na objekte koji služe za stanovanje, a ne odnosi se na imovinu koja ne služi zadovoljavanju osnovnih životnih potreba, kao što su vikend kuće, automobili, pomoćni objekti i sl. U odgovoru se iznosi stav da su svi građani koji su u poplavama 2104. godine pretrpjeli štetu na imovini koja je obuhvaćena predmetnom uredbom potpuno ravnopravni i nalaze se u istom položaju prilikom ostvarivanja priznatih prava.   

      Osporenim odredbama Zakona o Fondu solidarnosti za obnovu Republike Srpske („Službeni glasnik Republike Srpske“ broj 52/14) propisnao je: da se štetom, u smislu ovog zakona, smatra direktna materijalna šteta na stambenim objektima, privrednim objektima, energetskim objektima, poljoprivrednim objektima, opremi, mehanizaciji, usjevima i zasadima, stočnom fondu, saobraćajnoj infrastrukturi, objektima vodosnabdijevanja i kanalizacije, objektima vodozaštite i hidromelioracionim objektima i objektima javnih institucija, izazvana poplavama u Republici u maju 2014. godine (član 3. stav 2), da se ovim zakonom uspostavlja Jedinstveni registar šteta, koji podrazumijeva pregled pojedinačnih šteta na stambenim objektima, privrednim objektima, energetskim objektima, poljoprivrednim objektima, opremi, mehanizaciji, usjevima i zasadima, stočnom fondu, saobraćajnoj infrastrukturi, objektima vodosnabdijevanja i kanalizacije, objektima vodozaštite i hidromelioracionim objektima i objektima javnih institucija, kao i pregled odobrenih sredstava, koji uspostavlja i vodi Fond solidarnosti za obnovu Republike Srpske. (član 3. stav 3.), da se sredstva iz člana 8. ovog zakona koriste za obnovu Republike, odnosno sanaciju štete izazvane poplavama u maju 2014. godine nastale na: stambenim objektima, privrednim objektima, energetskim objektima uključujući i pomoć potrošačima električne energije, poljoprivrednim objektima, opremi, mehanizaciji, usjevima i zasadima, stočnom fondu, saobraćajnoj infrastrukturi, objektima vodosnabdijevanja i kanalizacije, objektima vodozaštite i hidromelioracionim objektima i objektima javnih institucija (član 10. stav 1).

     Uredbu o jedinstvenom registru šteta („Službeni glasnik Republike Srpske" broj 59/14) Vlada Republike Srpske je donijela na osnovu člana 3. stav 4. Zakona o Fondu solidarnosti za obnovu Republike Srpske („Službeni glasnik Republike Srpske“ broj 52/14) i člana 43. stav 2. Zakona o Vladi Republike Srpske („Službeni glasnik Republike Srpske" broj 118/08). Osporenim odredbama ove uredbe propisano je: da je jedinstveni registar šteta baza podataka koja obuhvata podatke o pojedinačnim štetama nastalim na stambenim, privrednim, energetskim, i poljoprivrednim objektima; opremi, mehanizaciji, usjevima i zasadima; stočnom fondu; saobraćajnoj infrastrukturi; objektima vodosnabdijevanja i kanalizacije; objektima vodozaštite i hidromelioracionim objektima i objektima javnih institucija, kao i podatke o odobrenim sredstvima iz Fonda solidarnosti za obnovu Republike Srpske (član 2. stav 1), da se u Registar ne upisuju podaci o štetama za koje se ne može ostvariti pravo na sanaciju u skladu sa Zakonom o fondu solidarnosti za obnovu Republike Srpske i podzakonskim aktima donesenim na osnovu tog zakona (član 2. stav 3); da se pod pojmom štete, u smislu ove uredbe, smatra direktna materijalna šteta na stambenim, privrednim, energetskim, i poljoprivrednim objektima; opremi, mehanizaciji, usjevima i zasadima; stočnom fondu; saobraćajnoj infrastrukturi; objektima vodosnabdijevanja i kanalizacije; objektima vodozaštite i hidromelioracionim objektima i objektima javnih institucija, izazvana poplavama u Republici Srpskoj u maju 2014. godine (član 3); da se podaci u Registru klasifikuju prema sljedećim grupama podataka o štetama na: stambenim objektima, privrednim objektima, energetskim objektima, poljoprivrednim objektima, opremi, mehanizaciji, usjevima i zasadima, stočnom fondu, saobraćajnoj infrastrukturi, objektima vodosnabdijevanja i kanalizacije, objektima vodozaštite i hidromelioracionim objektima i objektima javnih institucija (član 5).    

U postupku ocjenjivanja ustavnosti člana 3. st. 2. i 3. i člana 10. stav 1. Zakona o Fondu solidarnosti za obnovu Republike Srpske, Sud je imao u vidu da prema odredbi tačaka 6. i 18. Amandmana XXXII na Ustav Republike Srpske, kojim je zamijenjen član 68. Ustava, Republika uređuje i obezbjeđuje, pored ostalog, svojinske i obligacione odnose i zaštitu svih oblika svojine, kao i druge odnose od interesa za Republiku, u skladu sa Ustavom. Nadalje, prema članu 61. Ustava, Republika jemči minimum socijalne sigurnosti građana i obezbjeđuje funkcionisanje javnih službi, u skladu sa zakonom, dok je članom 46. Ustava utvrđeno da je svako dužan da drugom pruži pomoć u nevolji i da učestvuje u otklanjanju opšte opasnosti. Pored toga, članom 70. stav 2. Ustava propisano je da Narodna skupština donosi zakone, druge propise i opšte akte.

  U skladu sa navedenim ustavnim ovlašćenjima, a sa ciljem obnove i sanacije štete nastale nakon poplava koje su se desile u maju 2014. godine, Zakonom o Fondu solidarnosti za obnovu Republike Srpske uređeno je osnivanje, status, djelatnost i organizacija Fonda solidarnosti za obnovu Republike Srpske, te izvori sredstava, uspostavljanje Jedinstvenog registra šteta, način sanacije štete, kao i vrijeme važenja ovog zakona. Između ostalog, osporenim odredbama predmetnog zakona definisno je šta se smatra štetom u smislu ovog zakona, uspostavljen je Jedinstveni registar šteta koji sadrži pregled pojedinačnih šteta i odobrenih sredstava koji vodi Fond, te su pobrojane vrste objekata i drugih materijalnih dobara za čiju sanaciju se koriste sredstva za finansiranje obnove Republike nakon poplava u maju 2014. godine. 

    Ocjenjujući ustavnost osporenih zakonskih odredaba Sud je utvrdio da ovakvim propisivanjem nisu narušene garancije ranopravnosti i jednakosti pred zakonom iz člana 10. Ustava, kako se to navodi u inicijativi. Zakonodavac je, po ocjeni Suda, u konkretom slučaju, u okviru svojih ustavnih ovlašćenja i obaveza, a s ciljem zaštite ustavnih garancija o socijalnoj sigurnosti građana i u pravcu ublažavanja štete na materijalnim dobrima nastale kao posljedica poplava koje su 2014. godine zadesile Republiku, propisao šta se smatra štetom u smislu ovog zakona, odnosno definisao je vrste objekata i drugih materijalnih dobara za čiju sanaciju će se koristiti sredstva za finansiranje obnove predviđene članom 8. ovog zakona, te je uspostavio Jedinstveni registar šteta koji sadrži pregled pojedinačnih šteta i odobrenih sredstava. Pri tome je osporenim odredbama obuhvaćena prvenstaveno šteta nastala na materijalnim dobrima od kojih zavisi egzistencija građana, odnosno koja su nužna za ostvarivanje njihovih osnovnih egzistencijalnih potreba. Sud je ocijenio da ovakvo normiranje predstavlja odraz cjelishodne procjene zakonodavca i politike u uređivanju predmetnih odnosa, te ne dovodi u pitanje ustavno načelo ravnopravnosti i jednakosti građana. Naime, osporene zakonske odredbe se podjednako odnose na sva lica koja su pretrpjela štetu na materijalnim dobrima koja su definisana ovim zakonom, dakle svi ovi subjekti ravnopravno i pod istim uslovima ostvaruju pravo na sanaciju. Po ocjeni Suda, osporenim propisivanjem ova lica nisu dovedena u privilegovan položaj u odnosu na građane kod kojih je šteta nastala na nekoj drugoj imovini koja nije obuhvaćena ovim zakonom, jer se isti nalaze u objektivno različitim pravnim situacijama. U vezi sa navedenim Sud ukazuje na to da ovaj ustavni princip ne podrazumijeva ravnopravnost i jednakost građana u apsolutnom smislu, već jednak tretman subjekata koji se nalaze u istim ili istovrsnim okolnostima prilikom realizacije određenih prava i obaveza. Činjenica da osporenom normom nisu obuhvaćena još neka materijalna dobra koja inicijator smatra da bi trebala biti, ne čini je neustavnom, jer ocjena cjelishodnosti i opravdanosti pojedinih zakonskih rješenja nije u domenu ustavnosudske kontrole. 

      Ocjenjujući ustavnost osporenih odredaba Uredbe o jedinstvenom registru šteta Sud je imao u vidu da je članom 90. tačka 4. Ustava Republike Srpske utvrđeno da Vlada Republike Srpske donosi uredbe, odluke i druga akta za izvršavanje zakona. Pred toga, prema članu 43. st. 1. i 2. Zakona o Vladi Republike Srpske („Službeni glasnik Republike Srpske" broj 118/08) o pitanjima iz svoje nadležnosti Vlada donosi uredbe, odluke, smjernice, instrukcije, zaključke i druga akta u skladu sa zakonom, a uredbom se bliže uređuju odnosi od značaja za izvršavanje zakona, utvrđuju načela unutrašnje organizacije ministarstava i drugih republičkih organa uprave i formiraju stručne službe Vlade. Nadalje, članom 3. stav 3. Zakona o Fondu solidarnosti za obnovu Republike Srpske („Službeni glasnik Republike Srpske“ broj 52/14) propisano je da se ovim zakonom uspostavlja Jedinstveni registra šteta, koji podrazumijeva pregled pojedinačnih šteta na stambenim, privrednim, energetskim i poljoprivrednim objektima, opremi, mehanizaciji, usjevima, zasadima, saobraćajnoj infrastrukturi i drugim materijalnim dobrima, kao i pregled odobrenih sredstava, koji uspostavlja i vodi Fond solidarnosti za obnovu Republike Srpske. Prema stavu 4. člana 3. ovog zakona, način uspostavljanja i vođenja jedinsvenog registra šteta propisuje Vlada Republike Srpske, na prijedlog Upravnog odbora Fonda solidarnosti za obnovu Republike Srpske.

     Saglasno navedenim ustavnim i zakonskim odredbama, Vlada Republike Srpske je, po ocjeni Suda, u okviru svojih ovlašćenja donijela osporenu uredbu kojom je, s ciljem izvršavanja Zakona o Fondu solidarnosti Republike Srpske, pobliže uredila način uspostavljanja, sadržinu, uslove za upis, kao i način vođenja Jedinstvenog registra šteta izazvanih poplavama u Republici Srpskoj u maju 2014. godine. Pored ostalog, osporenim normama ove uredbe propisano je koje podatke sadrži ovaj registar, definisano koji vidovi materijalne štete su obuhvaćeni pojmom "štete" u smislu ove uredbe, te određena klasifikacija podataka prema pojedinim vrstama nastalih šteta.

      U pogledu načina na koji su osporenim odredbama ove uredbe uređeni predmetni pravni odnosi, Sud je ocijenio da ovakvim normativnim rješenjem nisu narušene garancije ravnopravnosti i jednakosti građana iz člana 10. Ustava, kako to smatra davalac inicijative. Prilikom ove ocjene Sud je uzeo u obzir da je predmetna uredba donesena u funkciji izvršavanja Zakona o Fondu solidarnosti za obnovu Republike Srpske, te da su osporenim odredbama ove uredbe pojam štete, kao i sva druga pitanja u vezi sa objektima i drugim materijalnim dobrima na kojima je nastala šteta, a koja će se evidentirati u bazi podataka Jedinstvenog registra šteta, regulisana na način identičan kao u relevantnim odredbama člana 3. st. 2. i 3. i člana 10. stav 1. navednog zakona. Kada se ima u vidu izloženo, a posebno naprijed iznesena ocjena Suda u pogledu osporenih normi Zakona o Fondu solidarnosti za obnovu Republike Srpske, proizlazi da ni propisivanjem iz člana 2. st. 1. i 3, člana 3. i člana 5. Uredbe o jedinstvenom registru šteta nije došlo do povrede ustavnog načela ravnopravnosti i jednakosti građana. Osporene norme ovog opšteg akta se, dakle, podjednako odnose na sva lica koja su pretrpjela štetu na materijalnim dobrima obuhvaćenim Uredbom, i ne mogu se dovoditi u relaciju sa licima kod kojih je šteta nastala na nekoj drugoj imovini, čija sanacija nije predviđena ovim aktom.

     S obzirom na to da je u toku prethodnog postupka pravno stanje potpuno utrđeno i prikupljeni podaci pružaju pouzdan osnov za odlučivanje, Sud je, na osnovu člana 40. stav 5. Zakona o Ustavnom sudu Republike Srpske ("Službeni glasnik Republike Srpske'' br. 104/11 i 92/12), o ustavnosti osporenih odredaba predmetnog zakona i uredbe odlučio bez donošenja rješenja o pokretanju postupka.

    Ovo rješenje Ustavni sud je donio u sastavu: predsjednik Suda mr Džerard Selman i sudije: Milenko Arapović, Vojin Bojanić, Amor Bukić, Zlatko Kulenović, prof. dr Duško Medić, Irena Mojović, prof. dr Marko Rajčević i akademik prof. dr Snežana Savić.

Broj: U-13/15

28. decembra 2016. godine 

 

PREDSJEDNIK

USTAVNOG SUDA

Mr Džerard Selman, s.r.

 

 

 

Актуелно
27.3.2024.
IN MEMORIAM - Преминуо је бивши предсједник Уставног суда Републике Српске

27.3.2024.
Саопштење за јавност са 310. сједнице Уставног суда Републике Српске

26.3.2024.
Дневни ред 310. сједнице Уставног суда Републике Српске

15.3.2024.
Извјештај о реализацији плана јавних набавки за 2023. годину

8.3.2024.
Извјештај о раду Уставног суда Републике Српске за 2023. годину

28.2.2024.
Саопштење за јавност са 309. сједнице Уставног суда Републике српске

27.2.2024.
Дневни ред за 309. сједницу Уставног суда Републике Српске

22.2.2024.
Одлука о прихватању јавне набавке услуга чишћења пословних просторија (редовног чишћења и одржавања хигијене) у објекту Уставног суда Републике Срспке

22.2.2024.
О Д Л У К А О ПРИХВАТАЊУ ПОНУДЕ ЗА ЈАВНУ НАБАВКУ УСЛУГА ФИЗИЧКО-ТЕХНИЧКОГ ОБЕЗБЈЕЂЕЊА ОБЈЕКТА

Претраживање


Објашњење: унијети једну или више ријечи, на тренутно изабраном језику и у одговарајућем писму (ћирилица или латиница)
Уставни суд Републике Српске, Драшка Божића 2, 78000 Бањалука, Република Српска, Босна и Xерцеговина
Радно вријеме: 8 до 16 часова (понедјељак – петак). Пријем поднесака у писарници и давање доступних обавјештења: 11 до 14 часова (понедјељак – петак)
 
© 2009-2023. Уставни суд Републике Српске. Сва права задржана. | Политика приватности | Услови коришћења
html>