Уставни суд РСОсновни актиСудска праксаНовости и саопштењаПословање
Број предмета: U- / Кључна ријеч:
Година подношења иницијативе: Период окончања поступка: -
Садржани појмови:
 
У поља 'Број предмета' подаци се уносе у формату xxx/yy, гдје је xxx број предмета, а yy година подношења иницијативе.
У поље 'Кључна ријеч' уноси се једна или више ријечи на тренутно изабраном језику и у одговарајућем писму (ћирилица или латиница), како би се пронашле све одлуке које у тексту садрже те ријечи.
Није неопходно попунити сва поља. Кликом на дугме 'Прикажи' добићете све одлуке које задовољавају горње критеријуме.
   ||

Ustavni sud Republike Srpske, na osnovu člana 115. Ustava Republike Srpske i člana 40. stav 5. i 60. stav 1. tačka b) Zakona o Ustavnom sudu Republike Srpske (''Službeni glasnik Republike Srpske'' br. 104/11 i 92/12), na sjednici održanoj 7. septembra 2016. godine, d o n i o  je

 

O D L U K U

 

       Utvrđuje se da član 48a. Pravilnika o načinu osnivanja i održavanja katastra nepokretnosti Republike Srpske („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 11/14, 25/14 i 31/15) nije u saglasnosti sa Ustavom Republike Srpske, Zakonom o premjeru i katastru Republike Srpske („Službeni glasnik Republike Srpske” broj 6/12) i Zakonom o republičkoj upravi („Službeni glasnik Republike Srpske” br. 118/08, 11/09, 74/10, 86/10, 24/12, 121/12, 15/16 i 57/16).

 

O b r a z l o ž e nj e

 

        Mile Golijan iz Han Pijeska dao je Ustavnom sudu Republike Srpske (u daljem tekstu: Sud) inicijativu za pokretanje postupka za ocjenjivanje ustavnosti i zakonitosti člana 48a. Pravilnika o načinu osnivanja i održavanja katastra nepokretnosti Republike Srpske („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 11/14, 25/14 i 31/15), koji je donio direktor Republičke uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove. U inicijativi se navodi da osporeni član 48a. predmetnog pravilnika nije u saglasnosti sa članom 129. Zakona o opštem upravnom postupku, te članom 75. stav 1. i čl. 79, 80, 83, 86. i 87. Zakona o premjeru i katastru Republike Srpske. Davalac inicijative smatra da donosilac pravilnika nije bio ovlašćen da unaprijed propisuje slučajeve u kojima će Komisija sprovoditi skraćeni upravni postupak, jer je intencija člana 129. Zakona o opštem upravnom postupku da postupajući organ u svakom pojedinačnom slučaju cijeni da li postoje uslovi da se stvar riješi u skraćenom postupku, te dodaje da ovakvo ovlašćenje donosioca ne proizlazi ni iz stava 3. ovog člana Zakona. Osporena odredba omogućuje donošenje rješenja o utvrđivanju prava na nepokretnostima bez izlaganja na javni uvid podataka o istima, što je suprotno propisivanju iz člana 75. stav 1, kao i čl. 79, 81, 83, 85. i 86.  Zakona o premjeru i katastru Republike Srpske. Pored toga, ističe se da je normiranje prema kome se žalba na rješenje Komisije doneseno u skraćenom postupku, može izjaviti Komisiji, umjesto Republičkoj upravi za geodetske i imovinsko-pravne poslove,  suprotno članu 87. istog zakona. Nadalje, osporenim propisivanjem spriječena su treća lica da učestvuju u postupku uspostave, jer ukoliko lica upisana u privremeni list nepokretnosti ne izjave žalbu, postupak izlaganja podataka na javni uvid se neće ni provoditi.

    U odgovoru na inicijativu koji je u ime Republičke uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove dostavio v.d. zamjenik direktora, pojašnjava se da se rješavanje po skraćenom postupku provodi ukoliko se stanje stvari može ustanoviti na osnovu službenih podataka kojima organ raspolaže, a da pri tom nije potrebno saslušavanje stranaka radi zaštite njihovih prava i pravnih interesa, kao i da se u ovom slučajevima, po pravilu, radi o postupcima pokrenutim po službenoj dužnosti u kojima se ne rješavaju sporni imovinsko-pravni odnosi i u kojima se rješava u korist stranke. Nadalje se ističe da je supsidijarna primjena člana 129. Zakona o opštem upravnom postupku zasnovana kako na Zakonu o premjeru i katastru Republike Srpske, tako i na  članovima 171. i 189. te Zakonu o republičkoj upravi kojim je utvrđena nadležnost Republičke uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove za vođenje javih evidencija o nepokretnostima, pravima na nepokretnostima i nosiocima tih prava, zbog čega podaci iz istih imaju karakter službenih. Takođe se navodi da se javno oglašavanje vrši i u slučaju provođenja skraćenog postupka te sva treća lica koja imaju pravni interes, mogu uzeti učešće u postupku. S ozirom na izloženo predlaže se da Sud obustavi predmetni postupak.

Pravilnik o načinu osnivanja i održavanja katastra nepokretnosti Republike Srpske („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 11/14, 25/14 i 31/14) donesen je na osnovu člana 179. tačka ž) Zakona o premjeru i katastru Republike Srpske („Službeni glasnik Republike Srpske” broj 6/12) i člana 89. stav 2. Zakona o republičkoj upravi ("Službeni glasnik Republike Srpske" br. 118/08, 11/09, 74/10, 86/10, 24/12 i 121/12).

Osporenim članom 48a. ovog pravilnika propisano je da Komisija sprovodi skraćeni postupak u skladu sa Zakonom o opštem upravnom postupku u slučaju da se u postupku izlaganja utvrdi: da su podaci o nepokretnostima upisani u zemljišnoj knjizi preuzeti iz katastarskog operata, a u katastarskom operatu su utvrđeni u postupku osnivanja katastra nekretnina u skladu sa odredbama Zakona o premjeru ikatastru nekretnina („Službeni glasnik Republike Srpske” br. 19/96 i 15/00) i Zakona o premjeru i katastru nekretnina („Službeni list SR BiH” br. 22/84, 12/87, 26/90 i 36/90); da su podaci u zemljišnoj knjizi i katastarskom operatu identični, i to podaci o brojevima parcela, površinama parcela i nosiocima prava svojine u zemljišnoj knjizi i posjednicima u katastarskom operatu; da su podaci u zemljišnoj knjizi i katastarskom operatu identični, osim podataka o brojevima parcela u slučaju kada parcela po novom premjeru odgovara u cijelosti po površini i obliku parceli po starom premjeru, bez obzira na to što su brojevi parcela različiti; da za određene nepokretnosti ne postoji zemljišna knjiga, a postoji katastar nepokretnosti uspostavljen na osnovu premjera u Gaus–Krigerovoj projekciji i gdje je posjednik upisan u skladu sa valjanim pravnim osnovom ili da je nepokretnost upisana u knjigu uloženih ugovora (stav 1. tač. a), b), v), g), d). Komisija donosi rješenje i dostavlja ga licima upisanim u privremeni list nepokretnosti, koji je sastavni dio tog rješenja, dok je u slučaju iz stava 1. tačka g) ovog člana, Komisija obavezna da rješenje dostavi Pravobranilaštvu Republike Srpske (st. 2. i 3). Protiv rješenja iz stava 2. ovog člana može se izjaviti žalba Komisiji u roku od 15 dana od dana dostavljanja, dok u slučaju iz stava 4. ovog člana, Komisija obavezno sprovodi poseban ispitni postupak u skladu sa odredbama Zakona o premjeru i katastru Republike Srpske („Službeni glasnik Republike Srpske” broj 6/12) i odredbama ovog pravilnika, te na osnovu utvrđenog činjeničnog stanja u tom postupku donosi novo rješenje (st. 4. i 5).

    U postupku ocjenjivanja ustavnosti i zakonitosti osporene odrebe Pravilnika Sud je imao u vidu odredbe Ustava Republike Srpske kojima je utvrđeno: da se ustavno uređenje Republike temelji, između ostalog, na vladavini prava, te na parlamentarnoj demokratiji i podjeli vlasti (član 5. stav 1. alineje 4. i 7); da  Republika uređuje i obezbjeđuje, pored ostalog, svojinske i obligacione odnose i zaštitu svih oblika svojine, korišćenje prostora i politiku i mjere za usmjeravanje razvoja, kao i druge odnose od interesa za Republiku, u skladu sa Ustavom (tač. 6, 8. i 18. Amandmana XXXII na Ustav, kojim je zamijenjen član 68. Ustava); da se državna vlast u Republici organizuje na načelu podjele vlasti (član 69. stav 1); da zakoni, statuti, drugi propisi i opšti akti moraju biti u saglasnosti sa Ustavom, odnosno da propisi i drugi opšti akti moraju biti u saglasnosti sa zakonom (član 108).

U skladu sa navedenim ustavnim ovlašćenjima, Zakonom o premjeru i katastru Republike Srpske su uređeni upravni i stručni poslovi koji se odnose na premjer Republike Srpske, katastar nepokretnosti, kao javni registar o nepokretnostima i stvarnim pravima na njima, zatim katastar vodova, osnovne geodetske radove, adresni registar, topografsko-geografsku djelatnost, Geoinformacioni sistem Republičke uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove Republike Srpske i druga pitanja od značaja za uređenje ove oblasti. Tako je, pored ostalog, ovim zakonom uređeno izlaganje na javni uvid podataka o nepokretnostima i utvrđivanje prava na nepokretnostima (čl. 75. do 89), kao i upis u katastar nepokrenosti (čl. 90. do 108). Prema članu 93. stav 1. tačka a) ovog zakona, na nepokretnostima se upisuje pravo svojine, dok je članom 94. propisano da se prava na nepokretnostima iz člana 94. uspostavljaju na način i u postupku regulisanim ovim zakonom. Pored toga, članom 7. istog zakona je određeno da se za rješavanje pojedinih pitanja upisa stvarnih prava koja nisu uređena ovim zakonom primjenjuju odredbe zakona kojim se uređuju svojina i druga stvarna prava, a da se za rješavanje pitanja postupka koja nisu uređena ovim zakonom primjenjuju odredbe zakona kojim se uređuje parnični, vanparnički postupak, opšti upravni postupak i upravni spor. Uređujući pitanje donošenja podzakonskih akata za provođenje ovog zakona, zakonodavac je dao ovlašćenje direktoru Republičke uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove da propisuje tehničke normative, metode i način rada kod osnivanja, obnove i održavanja katastra nepokrenosti i drugih katastarskih evidencija o nepokretnostima (član 179. tačka ž)), koji je i označen kao pravni osnov za donošenje osporenog pravilnika.  

  Prilikom razmatranja osporene odredbe Sud je, takođe, uzeo u obzir da je u glavi IX Zakona o opštem upravnom postupku („Službeni glasnik Republike Srpske” br. 13/02, 87/07 i 50/10) regulisan postupak do donošenja rješenja, te je, između ostalog, utvrđeno: da se prije donošenja rešenja utvrđuju sve odlučne činjenice i okolnosti koje su od značaja za donošenje rješenja i strankama omogućuje da ostvare i zaštite svoja prava i pravne interese, kao i da se činjenice i okolnosti iz stava 1. ovog člana utvrđuju u skraćenom postupku (član 129.) ili u posebnom ispitnom postupku (član 130.) (član 123); da organ može po skraćenom postupku rješiti stvar: ako je stranka u svom zahtjevu navela činjenice ili podnijela dokaze na osnovu kojih se može utvrditi stanje stvari, ili ako se to stanje može utvrditi na osnovu opštepoznatih činjenica ili činjenica koje su organu poznate; ako se stanje stvari može utvrditi na osnovu službenih podataka kojima organ raspolaže a nije potrebno posebno saslušanje stranke radi zaštite njenih prava, odnosno pravnih interesa; ako je propisom predviđeno da se upravna stvar može rješiti na podlozi činjenica ili okolnosti koje nisu potpuno utvrđene ili se dokazima samo posredno utvrđuju, pa su činjenice ili okolnosti učinjene vjerovatnim, a iz svih okolnosti proizlazi da se zahtjevu stranke ima udovoljiti; ako se radi o preduzimanju hitnih mjera u javnom interesu koje se ne mogu odlagati, a činjenice na kojima rješenje treba da bude zasnovano su utvrđene ili bar učinjene vjerovatnim (član 129); da se poseban ispitni postupak sprovodi kad je to potrebno radi utvrđivanja činjenica i okolnosti koje su značajne za rješavanje stvari ili radi davanja strankama mogućnosti da ostvare i zaštite svoja prava i pravne interese, dok tok ispitnog postupka određuje, prema okolnostima pojedinog slučaja službeno lice, u skladu sa odredabama ovog zakona i drugih propisa koji se odnose na upravnu stvar o kojoj se radi (st. 1. i 2); u granicama iz stava 1. i 2. ovog člana službeno lice: određuje koje radnje u postupku treba izvršiti i izdaje naređenja za njihovo izvršenje, određuje red kojim će se pojedine radnje izvršiti i rokove u kojima će se izvršiti ako nisu propisani zakonom, određuje usmenu raspravu i saslušanja, kao i sve što je potrebno za njihovo održavanje, odlučuje koji će se dokazi izvesti, kojim dokaznim sredstvima, te o svim predlozima i izjavama, te službeno lice odlučuje da li će se raspravljanje i dokazivanje vršiti odvojeno o pojedinim pitanjima ili zajedno za sva pitanja (član 130).

Nadalje, Sud imao u vidu da je članom 2. Zakona o republičkoj upravi („Službeni glasnik Republike Srpske” br. 118/08, 11/09, 74/10, 86/10, 24/12, 121/12, 15/16 i 57/16) propisano da je Republička uprava dio izvršne vlasti Republike Srpske koja vrši poslove u okviru prava i dužnosti Republike, dok je njegovim članom 12. utvrđeno da poslove uprave obavljaju ministarstva, republičke uprave i republičke upravne organizacije. Pored ovoga, u članu 33. ovog zakona, utvrđeno je da Republička uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove, između ostalog, obavlja upravne i stručne poslove koji se odnose na: poslove premjera, osnivanje i obnovu katastra nepokretnosti, praćenje i obezbjeđivanje ažurnosti katastra nepokretnosti, svojinskopravne i druge stvarnopravne odnose na nepokretnostima u svojini nosilaca javnog prava, imovinsko-pravne odnose na zemljištu i zgradama, te vođenje evidencija o nepokretnostima i pravima na nepokretnostima. Takođe, članom 69. st. 1. i 2. istog zakona propisano da organi uprave donose pravilnike, naredbe, uputstva i druge opšte akte, a da se pravilnikom razrađuju pojedine odredbe zakona ili propisa Vlade, te da prema članu 89. stav 2. istog zakona, direktor samostalne uprave donosi propise iz njenog djelokruga uz saglasnost Vlade.

Sud je konstatovao da se termin Komisija, u kontekstu osporenog akta, odnosi na Komisiju za izlaganje na javni uvid podataka o nepokretnostima i utvrđivanje prava na nepokretnostima.

 Uzimajući u obzir navedene zakonske odredbe Sud je utvrdio da je direktor Republičke uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove bio ovlašćen da donese osporeni pravilnik kojim su, sa ciljem provođenja Zakona o katastru i premjeru Republike Srpske, razrađene odredbe ovog zakona koje se odnose na način i metode osnivanja, obnove i održavanja katastra nepokrenosti. Međutim, prema ocjeni Suda, propisivanjem kao u osporenoj odredbi člana 48a. predmetnog pravilnika, donosilac je izašao van svojih zakonskih i ustavnih okvira, jer je regulisao oblast legislativne materije. Nije sporno da je u članu 7. Zakona o premjeru i katastru Republike Srpske predviđena mogućnost primjene, između ostalog, i odredaba zakona kojim se uređuje opšti upravni postupak, ali samo za rješavanje pitanja postupka koja nisu uređena ovim zakonom. Takvo zakonsko određenje ima podlogu u odredbi člana 3. Zakona o opštem upravnom postupku („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 13/02, 87/07 i 50/10) kojom se propisuje da se u pravnim oblastima za koje je zakonom propisan poseban postupak, postupa po odredbama tog zakona, uz uslov da te odredbe moraju biti u saglasnosti sa osnovnim načelima utvrđenim u Zakonu o opštem upravnom postupku. Po mišljenju Suda, Zakon o premjeru i katastru Republike Srpske, kao poseban zakon, na nedvosmislen način normirao je sve segmente procedura neophodnih za osnivanje katastra nepokretnosti. Zakonom utvrđeni postupak uspostave katastra nepokretnosti rezultat je zakonodavne politike koja je, s obzirom na društveni značaj predmetnih evidencija, predvidjela provođenje posebnog upravnog postupka cijeneći da je određni kvantum procesnih radnji najbolji jemac optimalne zaštite privatnog i javnog interesa. Kako u konkretnom slučaju Zakon propisuje složene procedure za uspostavu katastra nepokretnosti, to je, prema ocjeni Suda, propisivanjem da je predmetni katastar moguće uspostaviti i u različitom, skraćenom upravnom postupku, donosilac osporenog akta postupao suprotno članu 7. Zakona o premjeru  i katastru Republike Srpske, kao i suprotno ovlašćenjima koja su mu povjerena članom 179. tačka ž) ovog zakona. Osporenim članom 48a. Pravilnika o načinu osnivanja i održavanja katastra nepokretnosti Republike Srpske („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 11/14, 25/14 i 31/15) ne razrađuju se pojedine odredbe zakona u skladu sa  članom 69. stav 2. Zakona o Republičkoj upravi, zbog čega, suprotno principu ustavnosti i zakonitosti, isti nema osnov u relevantnim zakonskim propisima. S obzirom da osporeno propisivanje ne proizlazi iz normi sadržanih u višem pravnom aktu tj. nije u funkciji izvršenja zakonske materije već u istu interveniše, Sud je utvrdio da je normirajući kao u članu 48a. Pravilnika, direktor Republičke uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove postupao suprotno zajemčenom načelu vladavine prava iz člana 5. stav 1. alineja 4. Ustava, načelu podjele vlasti iz člana 5. stav 1. alineja 7. Ustava i člana 69. Ustava, kao i načelu ustavnosti i zakonitosti iz člana 108. Ustava.

Prema stanovištu Suda, s obzirom na ranije utvrđene razloge neustavnosti i nezakonitosti osporenog člana 48a, razmatranje navoda inicijatora o nesaglasnosti istog sa članom 75. stav 1, te čl. 79, 81, 83, 85, 86. i 87.  Zakona o premjeru i katastru Republike Srpske i članom 129. Zakona o opštem upravnom postupku, nije od značaja za odlučenje u ovoj ustavnopravnoj stvari.

S obzirom da je u toku prethodnog postupka pravno stanje potpuno utvrđeno, te da prikupljene informacije pružaju pouzdan osnov za odlučivanje, Sud je, na osnovu člana 40. stav 5. Zakona o Ustavnom sudu Republike Srpske („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 104/11 i 92/12), u ovom predmetu donio odluku bez donošenja rješenja o pokretanju postupka.

 

Na osnovu izloženog odlučeno je kao u izreci ove odluke.

Ovu odluku Ustavni sud je donio u sastavu: predsjednik Suda mr Džerard Selman i sudije: Milenko Arapović, Vojin Bojanić, Amor Bukić, Zlatko Kulenović, prof. dr Duško Medić, Irena Mojović, prof. dr Marko Rajčević i akademik prof. dr Snežana Savić.

Broj: U-50/15

7. septembra 2016. godine 

 

PREDSJEDNIK

USTAVNOG SUDA

Mr Džerard Selman, s.r.

 

 

 

Актуелно
27.3.2024.
IN MEMORIAM - Преминуо је бивши предсједник Уставног суда Републике Српске

27.3.2024.
Саопштење за јавност са 310. сједнице Уставног суда Републике Српске

26.3.2024.
Дневни ред 310. сједнице Уставног суда Републике Српске

15.3.2024.
Извјештај о реализацији плана јавних набавки за 2023. годину

8.3.2024.
Извјештај о раду Уставног суда Републике Српске за 2023. годину

28.2.2024.
Саопштење за јавност са 309. сједнице Уставног суда Републике српске

27.2.2024.
Дневни ред за 309. сједницу Уставног суда Републике Српске

22.2.2024.
Одлука о прихватању јавне набавке услуга чишћења пословних просторија (редовног чишћења и одржавања хигијене) у објекту Уставног суда Републике Срспке

22.2.2024.
О Д Л У К А О ПРИХВАТАЊУ ПОНУДЕ ЗА ЈАВНУ НАБАВКУ УСЛУГА ФИЗИЧКО-ТЕХНИЧКОГ ОБЕЗБЈЕЂЕЊА ОБЈЕКТА

Претраживање


Објашњење: унијети једну или више ријечи, на тренутно изабраном језику и у одговарајућем писму (ћирилица или латиница)
Уставни суд Републике Српске, Драшка Божића 2, 78000 Бањалука, Република Српска, Босна и Xерцеговина
Радно вријеме: 8 до 16 часова (понедјељак – петак). Пријем поднесака у писарници и давање доступних обавјештења: 11 до 14 часова (понедјељак – петак)
 
© 2009-2023. Уставни суд Републике Српске. Сва права задржана. | Политика приватности | Услови коришћења
html>