Уставни суд РСОсновни актиСудска праксаНовости и саопштењаПословање
Број предмета: U- / Кључна ријеч:
Година подношења иницијативе: Период окончања поступка: -
Садржани појмови:
 
У поља 'Број предмета' подаци се уносе у формату xxx/yy, гдје је xxx број предмета, а yy година подношења иницијативе.
У поље 'Кључна ријеч' уноси се једна или више ријечи на тренутно изабраном језику и у одговарајућем писму (ћирилица или латиница), како би се пронашле све одлуке које у тексту садрже те ријечи.
Није неопходно попунити сва поља. Кликом на дугме 'Прикажи' добићете све одлуке које задовољавају горње критеријуме.
   ||

Ustavni sud Republike Srpske, na osnovu člana 115. Ustava Republike Srpske, člana 40. stav 5. i člana 61. stav 1. tačka g) Zakona o Ustavnom sudu Republike Srpske („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 104/11 i 92/12), na sjednici održanoj 30. marta 2016. godine, d o n i o  j e

 

R J E Š E Nj E

 

Ne prihvata se inicijativa za ocjenu ustavnosti čl. 27. i 66. stav 3. Zakona o srednjem obrazovanju i vaspitanju („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 74/08, 106/09, 104/11 i 33/14).    

               

O b r a z l o ž e nj e  

 

Dragana Jurošević iz Bijeljine dala je Ustavnom sudu Republike Srpske (u daljem tekstu: Sud) inicijativu za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti čl. 27. i 66. stav 3. Zakona o srednjem obrazovanju i vaspitanju („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 74/08, 106/09, 104/11 i 33/14), koja je naknadno precizirana. Davalac inicijative smatra da osporene zakonske odredbe dovode u neravnopravan položaj učenike stručne škole u trogodišnjem trajanju u odnosu na učenike stručne tehničke škole u četvorogodišnjem trajanju i koji se mogu dalje školovati, kao i Konvencije o pravima djeteta, bez navođenja odredbe koja je povrijeđena, čime je povrijeđen član 10. Ustava Republike Srpske. U obrazloženju ovih tvrdnji, uz dostavljenu dokumentaciju, davalac inicijative ukazuje na član 5. stav 1. Zakona kojim je propisano da se u srednjem obrazovanju ne može vršiti diskriminacija djece u pristupu obrazovanju po bilo kom osnovu. S tim u vezi, ističe primjer brata, čiji je staratelj, koji je upisan u treći razred JU Tehnička škola "Mihajlo Pupin" Bijeljina, zanimanje instalater, kojem je molba za prelazak u odjeljenje učenika stručne tehničke škole u četvorogodišnjem trajanju, Odlukom Nastavničkog vijeća škole broj: 2045-4/14 od 9. septembra 2014. godine, odbijena uz obrazloženje da ne ispunjava uslove iz osporenog člana 66. stav 3. Zakona o srednjem obrazovanju i vaspitanju, te da je ista Odlukom Školskog odbora broj: 2474/14 od 4. novembra 2014. godine potvrđena. Međutim, nakon dobijanja saglasnosti Ministarstva prosvjete i kulture Republike Srpske broj: 07.04/059-5960/14 od 18. novembra 2014. godine, Školski odbor je, s obzirom na činjenicu da je dijete bez oba roditelja, postignuti uspjeh i vladanje učenika tokom školovanja, kao i želju da završi četvorogodišnju školu, donio novu Odluku kojom se ovaj učenik III-10 odjeljenja, treći stepen-zanimanje instalater, prebacuje u odjeljenje III-7, četvrti stepen-zanimanje mašinski tehničar u školskoj 2014/2015 godini. Predlaže se da Sud utvrdi da osporene zakonske odredbe nisu u saglasnosti sa Ustavom Republike Srpske.   

Narodna skupština Republike Srpske nije dostavila odgovor na navode iz date inicijative.           

Osporenim članom 27. Zakona o srednjem obrazovanju i vaspitanju („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 74/08, 106/09, 104/11 i 33/14) propisano je da: u zavisnosti od vrste nastavnog plana i programa škola može biti osnovana i registrovana kao: a) gimnazija, b) umjetnička škola, v) stručna tehnička škola, g) stručna škola, d) vjerska škola, đ) škola za učenike sa posebnim potrebama (stav 1) i da škola može biti organizovana i kao centar srednjih škola u čijem sastavu se nalazi više škola sa više smjerova, struka i zanimanja (stav 2), te da centar srednjih škola iz stava 2. ovog člana u svom sastavu može da ima gimnaziju i najviše tri struke, a ako nema u svom sastavu gimnaziju, može imati najviše četiri struke (stav 3).

 Osporenom odredbom člana 66. stav 3. istog zakona je propisano da učenik poslije završenog prvog, odnosno drugog razreda može da pređe u istoj školi u drugu struku, odnosno zanimanje ili u istoj struci u drugo zanimanje, ako je u prethodnim razredima imao najmanje vrlo dobar uspjeh i primjerno vladanje i ako mu to odobri nastavničko vijeće. 

 U postupku ocjenjivanja ustavnosti osporenih zakonskih odredbi Sud je imao u vidu da je Ustavom Republike Srpske utvrđeno da se zakonom uređuje funkcionisanje javnih službi (član 61) i da Republika uređuje i obezbjeđuje, između ostalog, sistem javnih službi i obrazovanje (tačka 11. i 12. Amandmana XXXII na Ustav Republike Srpske, kojim je mijenjan član 68. Ustava). 

Takođe, Sud je imao u vidu da je odredbom Ustava Republike Srpske, u odnosu na koju davalac inicijative osporava navedene zakonske odredbe, utvrđeno: da su građani Republike ravnopravni u slobodama, pravima i dužnostima, jednaki su pred zakonom i uživaju istu pravnu zaštitu bez obzira na rasu, pol, jezik, nacionalnu pripadnost, vjeroispovijest, socijalno porijeklo, rođenje, obrazovanje, imovno stanje, političko i drugo uvjerenje, društveni položaj ili drugo lično svojstvo (član 10).

Na osnovu citiranih ustavnih ovlašćenja Zakonom o srednjem obrazovanju i vaspitanju („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 74/08, 106/09, 104/11 i 33/14), uređena je djelatnost srednjeg obrazovanja i vaspitanja kao dio jedinstvenog sistema obrazovanja od opšteg društvenog interesa, koju obavljaju škole kao javne i privatne ustanove, a koje obuhvata različite vrste i oblike obrazovanja kojim se nakon završene osnovne škole stiču znanja i sposobnosti potrebni za rad u struci i za dalje obrazovanje pojedinca, te osnivanje i prestanak rada srednje škole, status učenika, nastavnika, stručnih saradnika i ostalih radnika, rukovođenje i upravljanje školom, nadzor nad radom škola i druga pitanja od značaja za srednje obrazovanje. Članom 2. ovog zakona srednje obrazovanje je dostupno svima pod jednakim uslovima, u skladu sa ovim zakonom i sposobnostima pojedinca, i nije obavezno, dok se prema članu 5. stav 1. u srednjem obrazovanju ne može vršiti diskriminacija u pristupu obrazovanju djece na osnovu rase, boje, pola, jezika, religije, političkog ili drugog mišljenja, nacionalnog ili socijalnog porijekla, na osnovu invalidnosti ili na bilo kojoj drugoj osnovi.

Odredbama člana 28. st. 4. i 5. propisano je da se u stručnoj tehničkoj školi ostvaruje odgovarajući opšteobrazovni program, stručno-teorijski i praktični program u četvorogodišnjem trajanju, čijim završavanjem učenik stiče srednju spremu odgovarajuće struke i zanimanja, kao i da se u stručnoj školi ostvaruje odgovarajući opšteobrazovni, stručno-teorijski i praktični program u trogodišnjem trajanju, čijim završavanjem učenik stiče srednju spremu odgovarajuće struke i zanimanja. Članovima 29. i 30. Zakona predviđeno je da se rad u školi u toku školske godine realizuje na osnovu godišnjeg programa rada škole, koji, na prijedlog nastavničkog vijeća, usvaja školski odbor i dostavlja najkasnije do 30. septembra ministarstvu, republičkom pedagoškom zavodu, skupštini jedinice lokalne samouprave i osnivaču ako je u pitanju privatna škola.

Usvojeni Program srednjeg obrazovanja se, prema članu 31. Zakona, ostvaruje na osnovu nastavnog plana i programa (stav 1), a osnov za donošenje nastavnog plana i programa za sve vrste škola je zanimanje (stav 2), koje u smislu ovog zakona obuhvata opšte i stručne sadržaje zasnovane na dostignućima nauke, tehnologije, kulture i umjetnosti neophodne za obavljanje poslova određenog stepena složenosti u okviru područja rada, odnosno za dalje školovanje (stav 3), dok ministar pravilnikom utvrđuje nastavni plan i program za gimnaziju, umjetničku školu, stručnu tehničku školu, stručnu školu i školu za učenike sa posebnim potrebama na prijedlog republičkog pedagoškog zavoda, a nastavni plan i program za vjerske škole donosi na prijedlog odgovarajuće vjerske zajednice (stav 8). 

Odredbama člana 43. st. 1. i 3. Zakona propisano je da se u prvi razred škole upisuje lice koje je završilo osnovnu školu, koje ne može biti starije od 17 godina, na osnovu javnog konkursa, dok se prema članu 51. upis u drugi, treći i četvrti razred vrši svake godine prije početka školske godine. Pored citirane odredbe člana 66. stav 3. Zakona, prema odredbama st. 9. i 13. ovog člana učenik koji završi srednju stručnu školu u trogodišnjem trajanju može se upisati u četvrti razred srednje tehničke škole iste struke, ako je aritmetička sredina opšteg uspjeha za sva tri razreda u srednjoj stručnoj školi ocjena vrlo dobar, ima primjerno vladanje i ako mu to odobri nastavničko vijeće, kao i da su prava utvrđena ovim članom jednaka za sve učenike sa područja Bosne i Hercegovine. 

Pored toga, Sud je imao u vidu da je članom 2. stav 1. Zakona o sistemu javnih službi („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 68/07 i 109/12) propisano da se javnom službom, u smislu ovog zakona, smatraju ustanove, preduzeća i drugi oblici organizovanja utvrđeni zakonom, koji obavljaju djelatnosti od opšteg interesa kojim se obezbjeđuje ostvarivanje prava i dužnosti fizičkih i pravnih lica, kao i ostvarivanje drugog zakonom utvrđenog interesa.

Na osnovu navedenih ustavnih i zakonskih odredbi Sud je ocijenio da su osporene zakonske odredbe donesene u okviru ovlašćenja zakonodavca da uređuje sistem javnih službi i obrazovanja, te da se zakonom utvrđuju uslovi i način obavljanja djelatnosti, odnosno poslova za koje se obrazuju javne službe i njihovo funkcionisanje, što podrazumijeva i uslove u pogledu načina i postupka prelaska učenika iz trogodišnjeg u četvorogodišnje školovanje iste struke. Stoga se, po ocjeni Suda, zakonodavac kretao u okviru svojih ustavnih ovlašćenja kada je čl. 27. i 66. stav 3. Zakona o srednjem obrazovanju i vaspitanju uredio i pitanje uslova i načina prelaska učenika koji završi srednju stručnu školu u trogodišnjem trajanju u četvrti razred srednje tehničke škole iste struke u odnosnoj vaspitno-obrazovnoj ustanovi. Propisivanje uslova aritmetičke sredine opšteg uspjeha za sva tri razreda u srednjoj stručnoj školi, tj. ocjene vrlo dobar, primjerno vladanje i odobrenje nastavničkog vijeća, po ocjeni Suda, u okviru je nadležnosti za uređivanje određenog prava, u konkretnom slučaju prava učenika za prelazak sa trogodišnjeg školovanja na četvorogodišnje školovanje iste struke. Dakle, osporenim propisivanjem se, po ocijeni Suda, ne ugrožava Ustavom zajemčena ravnopravnost građana u slobodama, pravima i dužnostima iz člana 10. Ustava Republike Srpske, već se, saglasno Ustavu, prava utvrđena predmetnim zakonom jednako odnose na sva zainteresovana lica, odnosno učenike. Cjelishodnost, opravdanost, pravičnost i primjenu pojedinih zakonskih rješenja, saglasno članu 115. Ustava Republike Srpske, Sud nije nadležan da ocjenjuje.

Kako je u toku prethodnog postupka pravno stanje potpuno utvrđeno i prikupljeni podaci pružaju pouzdan osnov za odlučivanje, Sud je, na osnovu člana 40. stav 5. Zakona o Ustavnom sudu Republike Srpske („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 104/11 i 92/12), odlučio bez donošenja rješenja o pokretanju postupka.

Na osnovu izloženog Sud je odlučio kao u dispozitivu ovog rješenja.

Ovo rješenje Ustavni sud je donio u sastavu: predsjednik Suda mr Džerard Selman i sudije: Milenko Arapović, Vojin Bojanić, Amor Bukić, prof. dr Duško Medić,  Irena Mojović, prof. dr Marko Rajčević i akademik prof. dr Snežana Savić. 

Broj: U-94/14

30. mart 2016. godine 

 

PREDSJEDNIK

USTAVNOG SUDA

Mr Džerard Selman, s.r.

 

 

 

Актуелно
27.3.2024.
IN MEMORIAM - Преминуо је бивши предсједник Уставног суда Републике Српске

27.3.2024.
Саопштење за јавност са 310. сједнице Уставног суда Републике Српске

26.3.2024.
Дневни ред 310. сједнице Уставног суда Републике Српске

15.3.2024.
Извјештај о реализацији плана јавних набавки за 2023. годину

8.3.2024.
Извјештај о раду Уставног суда Републике Српске за 2023. годину

28.2.2024.
Саопштење за јавност са 309. сједнице Уставног суда Републике српске

27.2.2024.
Дневни ред за 309. сједницу Уставног суда Републике Српске

22.2.2024.
Одлука о прихватању јавне набавке услуга чишћења пословних просторија (редовног чишћења и одржавања хигијене) у објекту Уставног суда Републике Срспке

22.2.2024.
О Д Л У К А О ПРИХВАТАЊУ ПОНУДЕ ЗА ЈАВНУ НАБАВКУ УСЛУГА ФИЗИЧКО-ТЕХНИЧКОГ ОБЕЗБЈЕЂЕЊА ОБЈЕКТА

Претраживање


Објашњење: унијети једну или више ријечи, на тренутно изабраном језику и у одговарајућем писму (ћирилица или латиница)
Уставни суд Републике Српске, Драшка Божића 2, 78000 Бањалука, Република Српска, Босна и Xерцеговина
Радно вријеме: 8 до 16 часова (понедјељак – петак). Пријем поднесака у писарници и давање доступних обавјештења: 11 до 14 часова (понедјељак – петак)
 
© 2009-2023. Уставни суд Републике Српске. Сва права задржана. | Политика приватности | Услови коришћења
html>