Уставни суд РСОсновни актиСудска праксаНовости и саопштењаПословање
Број предмета: U- / Кључна ријеч:
Година подношења иницијативе: Период окончања поступка: -
Садржани појмови:
 
У поља 'Број предмета' подаци се уносе у формату xxx/yy, гдје је xxx број предмета, а yy година подношења иницијативе.
У поље 'Кључна ријеч' уноси се једна или више ријечи на тренутно изабраном језику и у одговарајућем писму (ћирилица или латиница), како би се пронашле све одлуке које у тексту садрже те ријечи.
Није неопходно попунити сва поља. Кликом на дугме 'Прикажи' добићете све одлуке које задовољавају горње критеријуме.
   ||

            Ustavni sud Republike Srpske, na osnovu člana 115. Ustava Republike Srpske, člana 37. stav 1. tačka a), člana 60. stav 1. tačka d) i člana 61. stav 1. tačka d) Zakona o Ustavnom sudu Republike Srpske (''Službeni glasnik Republike Srpske'' br. 104/11 i 92/12), na sjednici održanoj 29. juna 2022. godine, d o n i o  je

 

O D L U K U

 

            Odbija se prijedlog za utvrđivanje neustavnosti člana 43. stav 1. Zakona o igrama na sreću ("Službeni glasnik Republike Srpske" br. 22/19 i 131/20).

            Odbacuje se prijedlog za ocjenjivanje saglasnosti člana 43. stav 1. Zakona o igrama na sreću ("Službeni glasnik Republike Srpske" br. 22/19 i 131/20) sa Zakonom o poreskom sistemu („Službeni glasnik Republike Srpske“ broj 62/17).

 

O b r a z l o ž e nj e

 

            Udruženje priređivača igara na sreću u Republici Srpskoj podnijelo je Ustavnom sudu Republike Srpske prijedlog za ocjenjivanje ustavnosti člana 43. stav 1. Zakona o igrama na sreću ("Službeni glasnik Republike Srpske" broj 22/19). U prijedlogu se navodi da osporena zakonska odredba nije u saglasnosti sa čl. 50. i 54. Ustava Republike Srpske, koji garantuju ravnopravnost svih oblika svojine i slobodno privređivanje, te izjednačavaju sve ekonomske i privredne subjekte. Predlagač smatra da predmetna norma ovog zakona dovodi do neravnopravnog položaja između priređivača igara na sreću koji priređuju različite igre na sreću, jer se za priređivače klasične tombole određuje osnovica na osnovu ukupnih uplata, a za druge priređivače igara na sreću osnovica se određuje na osnovu uplata umanjenih za isplate, čime je njihova finansijska obaveza manja. Pored navedenog, predlagač je mišljenja da je osporeno propisivanje u suprotnosti sa članom 6. stav 1. Zakona o poreskom sistemu, jer se primjenom osporene norme vrši dvostruka naplata po osnovu javnih prihoda, odnosno dvostruko oporezivanje. U vezi sa ovima navodima, u prijedlogu se ističe da priređivač igara na sreću plaća naknadu budžetu Republike Srpske i za dobitke od ove igre na sreću, jer vrijednost dobitaka nije isključena iz obračuna osnovice. Slijedom navedenog, predlaže se da Sud, nakon sprovedenog postupka, utvrdi da osporena zakonska norma nije u saglasnosti sa Ustavom Republike Srpske i Zakonom o poreskom sistemu.      

            U odgovoru koji je na prijedlog dostavio Odbor za ustavna pitanja Narodne skupštine Republike Srpske navodi se da je prijedlog neosnovan, da sadrži nepotpuno tumačenje Ustava Republike Srpske i zakona koji se osporava, te da je u konkretnom slučaju, prije svega, evidentno nezadovoljstvo predlagača osporenim zakonskim rješenjem. Ističe se da je priređivanje igara na sreću djelatnost od javnog interesa i kao takva ima poseban, Zakonom uređen tretman. Iz tog razloga osnovano je Javno preduzeće „Lutrija Republike Srpske“, koja ima zakonsko pravo priređivanja lutrijskih igara na sreću, osim klasične tombole, koju na osnovu odobrenja mogu da priređuju i druga privredna društva. Nadalje, u odgovoru se navodi da je priređivanje lutrijskih igara na sreću, osim klasične tombole, isključivo pravo „Lutrije Republike Srpske“, tako da se u okviru propisivanja naknade za priređivanje igara na sreću ne može raditi o neravnopravnosti u odnosu na privredna društva koja putem licence priređuju posebne igre na sreću, jer se radi o različitim igrama na sreću, tako da „Lutrija Republike Srpske“ ne može biti konkurent drugim privrednim društvima u tom smislu. Saglasno odredbama člana 35. Zakona o igrama na sreću, „Lutrija Republike Srpske“ obračunava i plaća naknadu za priređivanje lutrijskih igara na sreću na identičan način kao i priređivači klasične tombole u skladu sa članom 43. ovog zakona, jer se radi o istoj vrsti igara na sreću. U odgovoru se takođe navodi da su osporenim zakonom naknade za priređivanje igara na sreću utvrđene za svaku igru posebno i u različitim iznosima za većinu igara, tako da normiranjem iz člana 43. stav 1. nije narušeno načelo ravnopravnosti svih oblika svojine i slobode preduzetništva, jer predmetnu naknadu plaćaju svi priređivači klasične tombole, a JP “Lutrija Republike Srpske“ na isti način obračunava i plaća naknadu za priređivanje ostalih lutrijskih igara na sreću kako je to propisano u zemljama u okruženju. Konačno, u odgovoru se iznosi stav da su neosnovani navodi predlagača da osporena norma dovodi do dvostrukog oporezivanja. Naime, prema članu 43. stav 1. ovog zakona, za priređivanje klasične tombole priređivač plaća naknadu u iznosu od 5% na osnovicu koju čini ukupna vrijednost prodatih tombolskih kartica. S druge strane, porez na dobitke od igara na sreću plaća fizičko lice koje ostvari dobitak. Priređivač klasične tombole, u skladu sa odredbama člana 104. Zakona, samo obračunava porez na dobitke i odbija ga od svakog dobitka prije isplate ostatka dobitka dobitniku. Slijedom izloženog, zakonodavac je mišljenja da osporena zakonska odredba znači dosljednu primjenu čl. 50. i 54. Ustava Republike Srpske.

            Osporenim članom 43. stav 1. Zakona o igrama na sreću ("Službeni glasnik Republike Srpske" br. 22/19 i 131/20) propisano je da za priređivanje klasične tombole priređivač plaća naknadu u iznosu od 5% na osnovicu koju čini ukupna vrijednost prodatih tombolskih kartica.

            U postupku ocjenjivanja ustavnosti osporene norme Zakona o igrama na sreću Sud je imao u vidu da je  tačkama  6, 8. i 18. Amandmana XXXII na Ustav Republike Srpske, kojim je zamijenjen član 68. Ustava, utvrđeno da Republika uređuje i obezbjeđuje, između ostalog, pravni položaj preduzeća i drugih organizacija, osnovne ciljeve i pravce privrednog razvoja, kao i druge odnose od interesa za Republiku, u skladu sa Ustavom. Pored toga, prema članu 62. stav 2. Ustava, sredstva budžeta su porezi, takse i drugi zakonom utvrđeni prihodi, a članom 70. Ustava utvrđeno je da Narodna skupština Republike Srpske donosi zakone, druge propise i opšte akte.

            Odredbama Ustava u odnosu na koje je predlagač tražio ocjenu ustavnosti osporene zakonske norme utvrđeno je: da se ekonomsko i socijalno uređenje zasniva na ravnopravnosti svih oblika svojine i slobodnom privređivanju, samostalnosti preduzeća i drugih oblika privređivanja u sticanju i raspodjeli dobiti i slobodnom kretanju robe, rada i kapitala u Republici, kao jedinstvenom privrednom prostoru (član 50), te da svi oblici svojine imaju jednaku pravnu zaštitu (član 54).

            Saglasno Ustavom utvrđenim ovlašćenjima, Zakonom o igrama na sreću („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 22/19 i 131/20) uređeni su sistem i uslovi priređivanja igara na sreću, nagradnih i zabavnih igara, vrste igara na sreću, naknade za priređivanje tih igara, porez na dobitke od igara na sreću i zabavnih igara, nagradne i zabavne igre, kao i nadzor nad izvršavanjem obaveza iz ovog zakona, prekršaji i sankcije iz oblasti igara na sreću. Tako je ovim zakonom propisano da se u Republici Srpskoj, u skladu sa odredbama ovog zakona, mogu priređivati igre na sreću, nagradne igre i zabavne igre (član 4. stav 1), da je priređivač igara na sreću JP „Lutrija Republike Srpske“ a.d. Banja Luka, odnosno drugo pravno lice koje na osnovu licence i odobrenja ima pravo priređivanja igara na sreću (član 5. tačka 4)), da se igre na sreću razvrstavaju na lutrijske, elektronske, posebne i internet igre na sreću, te nagradne igre (član 6), da je priređivanje igara na sreću djelatnost od javnog interesa i isključivo je pravo Republike Srpske, ako ovim zakonom nije drugačije određeno (član 7. stav 1), da se igre na sreću mogu priređivati na osnovu ovog zakona, rješenja Vlade o dodjeli koncesije i na osnovu odobrenja Ministarstva finansija (član 7. stav 2), da Republika pravo priređivanja svih igara na sreću iz ovog zakona ostvaruje posredstvom „Lutrije Republike Srpske“ (član 7. stav 3), da pravo priređivanja igara na sreću iz člana 6. stav 1. tač. 3) i 4) ovog zakona i klasične tombole mogu steći i druga privredna društva na osnovu rješenja Vlade ili odobrenja u skladu sa ovim zakonom (član 7. stav 5), da nagradne i zabavne igre mogu priređivati lica na osnovu odobrenja koje donosi direktor Republičke uprave za igre na sreću, u skladu  sa odredbama ovog zakona (član 7. stav 7), da „Lutrija Republike Srpske“ ima pravo priređivanja svih igara na sreću, a ima isključivo pravo priređivanja lutrijskih igara na sreću i elektronskih igara na sreću, osim klasične tombole (član 25. stav 1), da se klasična tombola može priređivati isključivo putem tombolskih kartica koje je evidentirala i odobrila Republička uprava za igre na sreću i po cijeni koja je utvrđena podzakonskim aktom (član 42. stav 2), da je obveznik poreza na dobitak od igara na sreću fizičko lice koje ostvaruje dobitak iz člana 101. ovog zakona (član 102. stav 1), da nadzor nad sprovođenjem odredaba ovog zakona i propisa donesenih na osnovu njega vrše Ministarstvo finansija i Republička uprava za igre na sreću (član 105. stav 1), te da su priređivači igara na sreću dužni da prijave i plate naknade i porez propisane ovim zakonom, u rokovima propisanim ovim zakonom (član 112. stav 1).

            Imajući u vidu navedene ustavne i zakonske odredbe, Sud je ocijenio da propisivanjem iz osporenih normi Zakona o igrama na sreću nisu dovedene u pitanje ustavne garancije na koje se ukazuje u prijedlogu. Prilikom ove ocjene Sud je, prije svega, uzeo u obzir da je priređivanje igara na sreću djelatnost od javnog interesa za Republiku, dakle interesa šire društvene zajednice, zbog čega mora imati poseban tretman. Sud smatra da je u domenu ingerencije zakonodavca da u svakom konkretnom slučaju procijeni postojanje javnog interesa, te da u skladu sa tom procjenom, a shodno svojim ustavnim ovlašćenjima i Ustavom utvrđenim vrijednostima, uredi određenu materiju. U konkretnom slučaju javni interes, po ocjeni Suda, ogleda se u zaštiti finansijskog interesa Republike koji se manifestuje kroz prikupljanje budžetskih prihoda, u koje, u smislu člana 62. stav 2. Ustava, spada i osporena naknada.

            Polazeći od navedenog, zakonodavac je, shodno svojoj cjelishodnoj procjeni i usvojenoj politici u uređivanju oblasti igara na sreću, osporenom zakonskom normom propisao način utvrđivanja visine naknade koju plaćaju priređivači klasične tombole u Republici Srpskoj. Osporenim propisivanjem, po ocjeni Suda, nisu narušene garancije o ravnopravnosti svih oblika svojine, slobodnom privređivanju i jednakoj zaštiti svih oblika svojine iz čl. 50. i 54. Ustava, odnosno priređivači klasične tombole nisu stavljeni u neravnopravan položaj u odnosu na priređivače drugih igara na sreću, kako to smatra predlagač. Naime, osporenim zakonom su propisane naknade za priređivanje igara na sreću za svaku igru posebno, u različitim iznosima, pri čemu je zakonodavac morao uzeti u obzir specifičnosti i način na koji se priređuju pojedine igre. Prema članu 42. stav 2. Zakona o igrama na sreću, klasična tombola može se priređivati isključivo putem tombolskih kartica koje je evidentirala i odobrila Republička uprava za igre na sreću i po cijeni koja je utvrđena podzakonskim aktom ove uprave. Dakle, zakonodavac je, uzimajući u obzir način na koji je uređeno pitanje priređivanja klasične tombole, propisao i naknadu za priređivanje ove igre na sreću. Predmetnu naknadu plaćaju svi priređivači klasične tombole, te se u tom smislu, po ocjeni Suda, ne mogu dovesti u vezu i porediti sa priređivačima drugih igara na sreću, jer se radi o različitim igrama, koje se priređuju na različit način i pod različitim uslovima. 

            Nadalje, Sud je, primjenom člana 37. stav 1. tačka a) Zakona o Ustavnom sudu Republike Srpske („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 104/11 i 92/12), odlučio da odbaci prijedlog u dijelu koji se odnosi na navode o nesaglasnosti osporene norme sa Zakonom o poreskom sistemu, odnosno dvostrukom oporezivanju koje je, po mišljenju predlagača, posljedica ovakvog propisivanja. Naime, prema članu 115. Ustava, ovaj sud nije nadležan da ocjenjuje međusobnu saglasnost odredaba pojedinih zakona, jer se radi o propisima iste pravne snage usvojenim od strane istog donosioca.

            Istovremeno, Sud smatra potrebnim ukazati na to da nezadovoljstvo predlagača osporenim zakonskim normama, koje nesumnjivo proizlazi iz prijedloga, nije ustavnopravno relevantno, jer ocjena opravdanosti i razloga cjelishodnosti kojima se rukovodio zakonodavac prilikom usvajanja osporenih zakonskih rješenja, prema članu 115. Ustava, nije u okviru nadležnosti Ustavnog suda.

            Na osnovu izloženog odlučeno je kao u izreci ove odluke.

            Ovu odluku Ustavni sud je donio u sastavu: predsjednik Suda mr Džerard Selman i sudije: Vojin Bojanić, Amor Bukić, Zlatko Kulenović, Irena Mojović, prof. dr Marko Rajčević i akademik prof. dr Snežana Savić.

Broj: U-49/21

29. juna 2022. godine 

 

PREDSJEDNIK

USTAVNOG SUDA

Mr Džerard Selman, s.r.

 

 

 

Актуелно
27.3.2024.
IN MEMORIAM - Преминуо је бивши предсједник Уставног суда Републике Српске

27.3.2024.
Саопштење за јавност са 310. сједнице Уставног суда Републике Српске

26.3.2024.
Дневни ред 310. сједнице Уставног суда Републике Српске

15.3.2024.
Извјештај о реализацији плана јавних набавки за 2023. годину

8.3.2024.
Извјештај о раду Уставног суда Републике Српске за 2023. годину

28.2.2024.
Саопштење за јавност са 309. сједнице Уставног суда Републике српске

27.2.2024.
Дневни ред за 309. сједницу Уставног суда Републике Српске

22.2.2024.
Одлука о прихватању јавне набавке услуга чишћења пословних просторија (редовног чишћења и одржавања хигијене) у објекту Уставног суда Републике Срспке

22.2.2024.
О Д Л У К А О ПРИХВАТАЊУ ПОНУДЕ ЗА ЈАВНУ НАБАВКУ УСЛУГА ФИЗИЧКО-ТЕХНИЧКОГ ОБЕЗБЈЕЂЕЊА ОБЈЕКТА

Претраживање


Објашњење: унијети једну или више ријечи, на тренутно изабраном језику и у одговарајућем писму (ћирилица или латиница)
Уставни суд Републике Српске, Драшка Божића 2, 78000 Бањалука, Република Српска, Босна и Xерцеговина
Радно вријеме: 8 до 16 часова (понедјељак – петак). Пријем поднесака у писарници и давање доступних обавјештења: 11 до 14 часова (понедјељак – петак)
 
© 2009-2023. Уставни суд Републике Српске. Сва права задржана. | Политика приватности | Услови коришћења
html>