Уставни суд РСОсновни актиСудска праксаНовости и саопштењаПословање
Број предмета: U- / Кључна ријеч:
Година подношења иницијативе: Период окончања поступка: -
Садржани појмови:
 
У поља 'Број предмета' подаци се уносе у формату xxx/yy, гдје је xxx број предмета, а yy година подношења иницијативе.
У поље 'Кључна ријеч' уноси се једна или више ријечи на тренутно изабраном језику и у одговарајућем писму (ћирилица или латиница), како би се пронашле све одлуке које у тексту садрже те ријечи.
Није неопходно попунити сва поља. Кликом на дугме 'Прикажи' добићете све одлуке које задовољавају горње критеријуме.
   ||

Ustavni sud Republike Srpske, na osnovu člana 115. Ustava Republike Srpske, člana 40. stav 5.  i  člana 61. stav 1. tačka g) Zakona o Ustavnom sudu Republike Srpske („Službeni glasnik Republike Srpske“ br.  104/11 i 92/12), na sjednici održanoj 25. novembra 2020. godine,   

d o n i o   j e

 

RJEŠENjE

 

        Ne prihvata se inicijativa za ocjenjivanje ustavnosti i zakonitosti člana 10. Odluke o kućnom redu u stambenim zgradama na području opštine Milići ("Službeni glasnik Opštine Milići" br. 2/17 i 9/17).

 

O b r a z l o ž e nj e

 

         Todor Bošković iz Milića dao je Ustavnom sudu Republike Srpske inicijativu za pokretanje postupka za ocjenjivanje ustavnosti i zakonitosti člana 10. Odluke o kućnom redu u stambenim zgradama na području opštine Milići ("Službeni glasnik Opštine Milići" br. 2/17 i 9/17). Davalac inicijative navodi da osporena odredba Odluke kojom se ne dozvoljava sušenje rublja na otvorenim dijelovima zgrade (prozori, terase, balkoni i lođe) koji su vidljivi sa ulice ili druge javne površine preko nivoa visine balkona, terase ili lođe, u zgradama u kojima ne postoji zajednička prostorija za sušenje veša, nije u saglasnosti sa članom 2. Zakona o stvarnim pravima ("Službeni glasnik Republike Srpske" br. 124/08, 3/09, 58/09, 95/11 i 60/15), te čl. 18. i 20. stav 1. Zakona o održavanju zgrada ("Službeni glasnik Republike Srpske" broj 101/11), a samim tim ni sa članom 108. Ustava Republike Srpske. Uz to, davalac inicijative navodi  da je osporenim propisivanjem povrijeđeno i pravo na mirno uživanje imovine koje je garantovano članom 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda. Obrazlažući navedeno davalac inicijative iznosi mišljenje da  za osporeno propisivanje,  kojim se etažni vlasnici ograničavaju u načinu korišćenja svojih balkona, terasa i lođa, odnosno kojim se vlasnicima stanova ograničava njihovo pravo svojine, ne postoji zakonski osnov, a ni opravdan javni interes budući da se radi o rudarskom mjestu u kome nije razvijen turizam kao u nekim drugim gradovima, pa da bi rublje na otvorenim dijelovima zgrade kao što su prozori, terase, balkoni i lođe narušavalo  estetski  izgled zgrade i samog grada, zbog čega predlaže Sudu da utvrdi da osporena odredba Odluke  nije u saglasnosti sa Ustavom i zakonom.

        U odgovoru Skupštine Opštine Milići osporeni su navodi iz inicijative kao neosnovani te je, između ostalog, navedeno da je osnov za donošenje Odluke o kućnom redu u stambenim zgradama na području opštine Milići sadržan u članu 20. tačka 1. i članu 39. Zakona o lokalnoj samoupravi ("Službeni glasnik Republike Srpske" br. 97/16 i 36/19), te relevantnim  odredbama ranije važećeg  Statuta Opštine  Milići ("Službeni glasnik Opštine Milići" broj 4/14) odnosno važećeg Statuta Opštine Milići ("Službeni glasnik Opštine Milići" broj 5/17). Osporavajući navode iz inicijative, u odgovoru se ističe da je predmetna odluka donesena u skladu sa procedurom koja je propisana Zakonom  o lokalnoj samoupravi, kao i da davalac inicijative samo paušalno ukazuje na povrede člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju i  navedenih zakonskih odredbi, te predlaže da Sud inicijativu ne prihvati.

         Odluku o kućnom redu u stambenim zgradama na području opštine Milići ("Službeni glasnik Opštine Milići" br. 2/17 i 9/17) donijela je Skupština Opštine Milići na osnovu člana 39. stav 2. alineja 2. Zakona o lokalnoj samoupravi ("Službeni glasnik Republike Srpske" broj 97/16), člana 2. Zakona o održavanju zgrada ("Službeni glasnik Republike Srpske" broj 101/11) i člana 38. stav 2. tačka 2.  Statuta Opštine Milići ("Službeni glasnik Opštine Milići" broj 5/17). Odlukom se propisuje kućni red u stambenim i stambeno-poslovnim zgradama na području opštine Milići, pod kojim se podrazumijevaju prava i obaveze zajednice etažnih vlasnika zgrade u cilju omogućavanja nesmetanog stanovanja i pravilnog korišćenja stambenog, stambeno-poslovnog prostora u zgradi, zajedničkih prostorija, zajedničkih dijelova zgrade, zajedničkog prostora koji pripada zgradi, instalacija, uređaja i opreme zgrade u pogledu njihove upotrebe, čuvanja od oštećenja, i održavanje čistoće, reda i mira u zgradi, te zemljišta koje služi redovnoj upotrebi zgrada na području opštine Milići (član 1). Prema osporenom članu 10. navedene odluke nije dozvoljeno sušenje rublja na otvorenim dijelovima zgrade (prozori, terase, balkoni i lođe) koji su vidljivi sa ulice ili druge javne površine, preko nivoa visine balkona, terase ili lođe, što bi narušavalo estetski izgled zgrade u zgradama u kojima ne postoji zajednička prostorija za sušenje veša.

        Prilikom razmatranja navoda iz inicijative Sud je prevashodno imao u vidu da je ocjena zakonitosti osporene odredbe Odluke tražena u odnosu na član 2. Zakona o stvarnim pravima ("Službeni glasnik Republike Srpske" br. 124/08, 3/09, 58/09, 95/11, 60/15 i 107/19) kojim je propisano da se pravo svojine i druga stvarna prava mogu protiv vlasnikove volje oduzeti ili ograničiti samo u javnom interesu i pod uslovima predviđenim zakonom, u skladu s principima međunarodnog prava (stav 1), te da se zakonom, u javnom interesu, a naročito radi zaštite prirodnih bogatstava, životne sredine, zdravlja ljudi, kulturno-istorijske baštine i drugog, može ograničiti ili posebno urediti način korišćenja i raspolaganja određenim stvarima (stav 2).

        Takođe, Sud je imao u vidu  odredbe Zakona o održavanju zgrada ("Službeni glasnik Republike Srpske" broj 101/11) na koje ukazuje davalac inicijative i to: član  18. kojim je propisano  da zgradom upravlja zajednica (stav 1), da su etažni vlasnici dužni da učestvuju u upravljanju nepokretnošću po opštim pravilima o upravljanju suvlasničkom stvari, te da odrede lice koje će obavljati poslove zajedničkog upravnika i da osnuju zajedničku rezervu (stav 2), i da se upravljanjem zgradom, u smislu ovog zakona, smatra odlučivanje o korišćenju i održavanju zajedničkih dijelova zgrade, o obezbjeđivanju i korišćenju finansijskih sredstava za održavanje zajedničkih dijelova zgrade i  o drugim opštim pitanjima od zanačaja za korišćenje i održavanje zgrade (stav 3) i član 20. stav 1. prema kojem se ugovorom o osnivanju zajednice uređuju međusobna prava i obaveze etažnih vlasnika u pogledu upravljanja zgradom, te u pogledu obima, načina korišćenja i održavanja posebnih dijelova zgrade i dijelova zgrade koji služe zgradi kao cjelini ili nekim njenim posebnim dijelovima.

        Pored toga, Sud je imao u vidu i Zakon o lokalnoj samoupravi ("Službeni glasnik Republike Srpske" br. 97/16 i 36/19), koji je naznačen kao pravni osnov za donošenje osporene odluke i kojim je, između ostalog, propisano da jedinica lokalne samouprave u oblasti stambeno-komunalne djelatnosti propisuje pravila održavanja reda u zgradama (član 20. tačka 1), kao i da skupština opštine donosi odluke i druga opšta akta i daje njihovo autentično tumačenje (član 39. stav 2. tačka 2).

         Polazeći od izloženog Sud je ocijenio da osporena odredba člana 10. Odluke nije u nesaglasnosti sa ovim zakonima. Prilikom ove ocjene Sud je, prije svega, imao  u vidu da je jedinica lokalne samouprave, u konkretnom slučaju Skupština Opštine Milići, prema Zakonu o lokalnoj samoupravi bila ovlašćena da svojim aktom propiše pravila održavanja reda u stambenim i stambeno-poslovnim zgradama na području opštine Milići. 

       Vlasnik ostvaruje pravo svojine u skladu sa prirodom i namjenom svoje stvari. Savremeni koncept svojine ne može se razumjeti bez njenih ograničenja. Svojina je sveobuhvatno, ali nije potpuno neograničeno pravo. Ograničenja predstavljaju krajnju granicu vlasnikove pravne vlasti. Sadržaj prava svojine podliježe mnogim ograničenjima, posebno u opštem (javnom) interesu koji je garant opstanka i razvitka društva. Obim i vrsta ograničenja zavise od vrste stvari. Interesi društva često dobivaju prevagu nad individualnim interesima pojedinaca. No, bez balansa privatnog i opšteg interesa nema harmonije ni opstanka društvene zajednice. Ograničenja prava svojine u opštem interesu postoje u svim savremenim pravnim sistemima. To ukazuje na značaj socijalne funkcije prava svojine. Svojina danas sve više postaje socijalna kategorija. Moderne države su iz različitih razloga sklone sve češćim intervencijama u privatne odnose. U zavisnosti od zadataka koje država sebi postavlja, svojinski poredak  odražava veća ili manja ograničenja. Ona zavise od obima i vrste mjera kojima država vrši svoju intervenciju. Usklađivanje sadržaja i ograničenja je jedna od osnovnih teškoća prilikom koncipiranja prava svojine. Ograničenja ne smanjuju sadržaj prava svojine i ne ukidaju vlasnička ovlašćenja. Njima se samo ograničava mogućnost punog domašaja tog prava. Ona sprečavaju titulara da se, na neki način, u nekom pravcu, u nekoj mjeri, kroz neko vrijeme ili slično, služi nekim ili svim ovlašćenjima koje mu daje to njegovo pravo.

         U konkretnom slučaju Ustavni sud smatra da osporenim članom nije došlo do povrede prava svojine etažnih vlasnika. Naime, urbano stanovanje i kultura stanovanja zahtijevaju i pridržavanje određenih pravila ponašanja koja zahtijevaju i određena ograničenja vlasnicima etažnih jedinica u stambenim zgradama. Ova složena pravna zajednica uključuje brojna međusobna prava i obaveze vlasnika pojedinih dijelova nepokretnosti. Zajednički život zahtijeva mnogo kompromisa i postizanje ravnoteže u odnosima etažnih vlasnika. Odlukom o kućnom redu određuju se prava i obaveze vlasnika stanova i poslovnih prostora, zakupoprimaca, njihovih članova porodice i posjetilaca. Regulisanje njihovih odnosa je od suštinskog značaja. Delikatnost tog uređenja naglašena je suživotom različitih ljudi koji, po pravilu, nisu povezani lično, a ni u pogledu imovine. Suština uređenja je da se ostvari balans između uslova urbanog stanovanja i ostvarivanja određenih svojinskih prava. Time se artikuliše život u zajednici i stvaraju uslovi za njeno normalno funkcionisanje. Skupština Opštine Milići je smatrala da je cjelishodno da se ograniči sušenje rublja na otvorenim dijelovima zgrade koji su vidljivi sa ulice ili druge javne površine ako u zgradi ne postoji prostorija za sušenje rublja i imala je nadležnost da  propiše takvu odredbu u Odluci o kućnom redu u stambenim zgradama.   

        Navode davaoca inicijative iz kojih proizlazi da je osporenim članom 10. predmetne odluke povrijeđen član 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, kojim je utvrđeno da svako fizičko i pravno lice ima pravo na neometano uživanje svoje imovine i da niko ne može biti lišen svoje imovine, osim u javnom interesu i pod uslovima predviđenim zakonom i opštim načelima međunarodnog prava (stav 1), te da prethodne odredbe, međutim, ni na koji način ne utiču na pravo države da primjenjuje zakone koje smatra potrebnim da bi regulisala korišćenje imovine u skladu s opštim interesima ili da bi obezbijedila naplatu poreza ili drugih dažbina ili kazni (stav 2), Sud nije mogao prihvatiti, jer je ovakvo propisivanje legitimno i u javnom interesu, pri čemu se vodilo računa i o zahtjevu proporcionalnosti. 

           Kako je u toku prethodnog postupka pravno stanje potpuno utvrđeno i prikupljeni podaci pružaju pouzdan osnov za odlučivanje, Sud je, na osnovu člana 40. stav 5. Zakona o Ustavnom sudu Republike Srpske („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 104/11 i 92/12), u ovom predmetu odlučio bez donošenja rješenja o pokretanju postupka. 

           Na osnovu izloženog Sud je odlučio kao u izreci ovog rješenja.

           Ovu rješenje Ustavni sud je donio u sastavu: predsjednik  Suda mr  Džerard Selman i sudije: Milenko Arapović, Vojin Bojanić, Amor Bukić, Zlatko Kulenović, prof. dr Duško Medić, Irena Mojović i akademik  prof. dr Snežana Savić.

Broj: U-106/19

25. novembra 2020. godine 

 

PREDSJEDNIK

USTAVNOG SUDA

Mr Džerard Selman, s.r.

 

 

 

Актуелно
27.3.2024.
IN MEMORIAM - Преминуо је бивши предсједник Уставног суда Републике Српске

27.3.2024.
Саопштење за јавност са 310. сједнице Уставног суда Републике Српске

26.3.2024.
Дневни ред 310. сједнице Уставног суда Републике Српске

15.3.2024.
Извјештај о реализацији плана јавних набавки за 2023. годину

8.3.2024.
Извјештај о раду Уставног суда Републике Српске за 2023. годину

28.2.2024.
Саопштење за јавност са 309. сједнице Уставног суда Републике српске

27.2.2024.
Дневни ред за 309. сједницу Уставног суда Републике Српске

22.2.2024.
Одлука о прихватању јавне набавке услуга чишћења пословних просторија (редовног чишћења и одржавања хигијене) у објекту Уставног суда Републике Срспке

22.2.2024.
О Д Л У К А О ПРИХВАТАЊУ ПОНУДЕ ЗА ЈАВНУ НАБАВКУ УСЛУГА ФИЗИЧКО-ТЕХНИЧКОГ ОБЕЗБЈЕЂЕЊА ОБЈЕКТА

Претраживање


Објашњење: унијети једну или више ријечи, на тренутно изабраном језику и у одговарајућем писму (ћирилица или латиница)
Уставни суд Републике Српске, Драшка Божића 2, 78000 Бањалука, Република Српска, Босна и Xерцеговина
Радно вријеме: 8 до 16 часова (понедјељак – петак). Пријем поднесака у писарници и давање доступних обавјештења: 11 до 14 часова (понедјељак – петак)
 
© 2009-2023. Уставни суд Републике Српске. Сва права задржана. | Политика приватности | Услови коришћења
html>