Уставни суд РСОсновни актиСудска праксаНовости и саопштењаПословање
Број предмета: U- / Кључна ријеч:
Година подношења иницијативе: Период окончања поступка: -
Садржани појмови:
 
У поља 'Број предмета' подаци се уносе у формату xxx/yy, гдје је xxx број предмета, а yy година подношења иницијативе.
У поље 'Кључна ријеч' уноси се једна или више ријечи на тренутно изабраном језику и у одговарајућем писму (ћирилица или латиница), како би се пронашле све одлуке које у тексту садрже те ријечи.
Није неопходно попунити сва поља. Кликом на дугме 'Прикажи' добићете све одлуке које задовољавају горње критеријуме.
   ||

      Ustavni sud Republike Srpske, na osnovu člana 115. Ustava Republike Srpske, člana 40. stav 5. i člana 61. stav 1. tačka g) Zakona o Ustavnom sudu Republike Srpske (''Službeni glasnik Republike Srpske'' br. 104/11 i 92/12), na sjednici održanoj 28. oktobra 2020. godine, d o n i o  je

 

R J E Š E Nj E

 

        Ne prihvata se inicijativa za ocjenjivanje ustavnosti člana 5. tač. 1. i 2. Zakona o doprinosima ("Službeni glasnik Republike Srpske" br. 114/17 i 112/19).

 

O b r a z l o ž e nj e

 

           Dragan Savić iz Gradiške dao je Ustavnom sudu Republike Srpske inicijativu za pokretanje postupka za ocjenjivanje ustavnosti člana 5. tač. 1. i 2. Zakona o doprinosima ("Službeni glasnik Republike Srpske" br. 114/17 i 112/19). U inicijativi se navodi da osporene zakonske odredbe nisu u saglasnosti sa članom 37. Ustava, kojim je starim licima garantovano pravo na zdravstvenu zaštitu iz javnih prihoda. Davalac inicijative, naime, ističe da prema osporenim zakonskim normama, lica koja su obavezno osigurana kao zemljoradnici, iako su starija od 65 godina života, moraju uplaćivati  doprinose za zdravstveno osiguranje, što je u suprotnosti sa ustavnom garancijom da ova kategorija građana ima obezbijeđenu zdravstvenu zaštitu iz javnih prihoda. Slijedom navedenog, predlaže da Sud, nakon provedenog postupka, utvrdi da osporene norme Zakona o doprinosima nisu u saglasnosti sa Ustavom Republike Srpske.

       U odgovoru na inicijativu koji je dostavila Narodna skupština Republike Srpske navodi se da je predmetnim zakonom uređen sistem obaveznih doprinosa, te između ostalog, i doprinosa za finansiranje zdravstvenog osiguranja. U konkretnom slučaju, osporenim odredbama ovog zakona definisani su obveznici doprinosa  ‒ lica koja obavljaju poljoprivrednu djelatnost, uz uslov da su upisani u Registar poljoprivrednih gazdinstava. Ovim zakonom, kako se dalje navodi, nisu propisani posebni uslovi koje lice treba da ispunjava da bi bilo upisano u ovaj registar, s obzirom na godine života i druge posebne uslove. To je, kako se u odgovoru ističe, predmet regulisanja posebnih zakona kojima se propisuje nadležnost organa koji upisuju u Registar i uslove koje treba lice da ispunjava da bi bilo upisano u Registar. Osporenim propisivanjem, po mišljenju Narodne skupštine, nosioci komercijalnih i nekomercijalnih poljoprivrednih gazdinstava nisu diskriminisani ni na koji način, jer je obaveza uplate doprinosa za zdravstveno osiguranje vezana za određeni status, a ne za godine života ili druge posebne uslove. Lica koja su navršila 65 godina života, a još uvijek su u radnom odnosu u skladu sa posebnim propisom, obveznici su uplate doprinosa za zdravstveno osiguranje bez obzira na navršene godine života, sve dok im se taj status ne promijeni. U vezi s tim, u odgovoru se iznosi stav da odredbe člana 5. tač. 1. i 2. osporenog zakona nisu suprotne članu 37. stav 3. Ustava, jer ne uskraćuju pravo na zdravstvenu zaštitu starim licima iz javnih prihoda, već se ovim odredbama propisuje da su ta lica obveznici dok su upisana u Registar poljoprivrednih gazdinstava, odnosno dok obavljaju poljoprivrednu djelatnost.

     Osporenim odredbama člana 5. Zakona o doprinosima ("Službeni glasnik Republike Srpske" br. 114/17 i 112/19) propisano je da je obveznik doprinosa za zdravstveno osiguranje fizičko lice-rezident Republike: koje obavlja poljoprivrednu djelatnost, upisano je u Registar poljoprivrednih gazdinstava kao nosilac komercijalnog porodičnog poljoprivrednog gazdinstva i koje nije osiguranik poljoprivrednik u skladu sa zakonom kojim se uređuje penzijsko i invalidsko osiguranje (tačka 1), te koje obavlja poljoprivrednu djelatnost i upisano je u Registar poljoprivednih gazdinstava kao nosilac nekomercijalnog porodičnog poljoprivrednog gazdinstva (tačka 2).   

      U postupku ocjenjivanja ustavnosti osporenih odredaba predmetnog zakona Sud je imao u vidu relevantne norme Amandmana XXXII na Ustav Republike Srpske, kojim je zamijenjen član 68. Ustava, a kojima je utvrđeno da Republika uređuje i obezbjeđuje, između ostalog: osnovne ciljeve i pravce socijalnog razvoja, socijalno osiguranje i druge oblike socijalne zaštite, zdravstvo, finansiranje ostvarivanja prava i dužnosti Republike, kao i druge odnose od interesa za Republiku, u skladu sa Ustavom (tačke 8, 12, 17. i 18). Pored toga, prema članu 61. stav 1. Ustava, Republika jemči minimum socijalne sigurnosti građana i obezbjeđuje funkcionisanje javnih službi, u skladu sa zakonom. Članom 70. stav 1. tačka 2. Ustava utvrđeno je da Narodna skupština donosi zakone, druge propise i opšte akte.  

Odredbom člana 37. stav 3. Ustava, u odnosu na koju davalac inicijative traži ocjenu ustavnosti osporenih zakonskih odredaba utvrđeno je da djeca, trudnice i stara lica imaju pravo na zdravstvenu zaštitu iz javnih prihoda, a druga lica pod uslovom utvrđenim zakonom.

Saglasno citiranim ustavnim normama, Zakonom o doprinosima uređen je sistem obaveznih doprinosa za finansiranje penzijskog i invalidskog osiguranja, zdravstvenog osiguranja, osiguranja od nezaposlenosti i dječije zaštite u Republici Srpskoj (član 1), zatim, određeni su osnovica doprinosa, obveznici i uplatioci doprinosa, kao i druga pitanja od značaja za uređenje ove zakonske materije. Između ostalog, propisano je da se sredstva za finanasiranje potreba definisanih članom 1. ovog zakona obezbjeđuju putem doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje, doprinosa za zdravstveno osiguranje, doprinosa za osiguranje od nezaposlenosti i doprinosa za dječiju zaštitu (član 2. stav 1). Osporenim normama člana 5. tač. 1. i 2. ovog zakona uređeno je pitanje obveznika doprinosa za zdravstveno osiguranje lica koja obavljaju poljoprivrednu djelatnost.

  Pored toga, prilikom ocjene osporene zakonske odredbe Sud je uzeo u obzir i relevantne norme Zakona o zdravstvenom osiguranju („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 18/99, 51/01, 70/01, 51/03, 57/03, 17/08, 1/09, 106/09, 110/16, 94/19 i 44/20) kojima je propisano: da je pravo iz zdravstvenog osiguranja, između ostalog, zdravstvena zaštita (član 4. stav 1. alineja 1), da se sredstva za zdravstvenu zaštitu osiguranih lica obezbjeđuju u Fondu zdravstvenog osiguranja uplatom doprinosa osiguranika, drugih obveznika doprinosa i iz drugih izvora utvrđenih zakonom (član 6), da su obavezno osigurana lica, prema ovom zakonu, pored ostalih, lica koja obavljaju poljoprivrednu djelatnost kao nosioci komercijalnog porodičnog poljoprivrednog gazdinstva i lica koja obavljaju poljoprivrednu djelatnost kao nosioci nekomercijalnog porodičnog poljoprivrednog gazdinstva (član 10. stav 1. tač. 7. i 8), da se osiguranicima, u smislu ovog zakona, smatraju, između ostalog, i  lica starija od 65 godina života, ukoliko ne ispunjavaju uslove za sticanje osiguranja iz člana 10. ovog zakona, ili ukoliko prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja ne ostvaruju kao članovi porodice osiguranika (član 10a tačka 3), te da se osiguranim zemljoradnikom smatra lice koje se bavi poljoprivrednom djelatnošću kao jedinim glavnim zanimanjem, ako po osnovu obavljanja te djelatnosti ostvaruje sredstva za život i pod uslovom da nije osiguran po drugom osnovu (član 13). 

Imajući u vidu izloženo Sud je ocijenio da propisivanjem iz osporenog člana 5. tač. 1. i 2. Zakona o doprinosima nisu narušene garancije iz člana 37. stav 3. Ustava, na koji se ukazuje u inicijativi. Naime, Sud smatra da je u okviru ustavnog ovlašćenja zakonodavca da uredi sva temeljna pitanja koja se odnose na plaćanje obaveznih doprinosa za finansiranje zdravstvenog osiguranja, pa tako i da definiše obveznike ovog doprinosa. Način na koji su osporenim zakonskim normama određeni obveznici doprinosa za zdravstveno osiguranje koji obavljaju poljoprivrednu djelatnost, po ocjeni Suda, ne dovodi do povrede ustavne garancije o pravu starih lica na zdravstvenu zaštitu iz javnih prihoda. Naime, član 5. tač. 1. i 2. predmetnog zakona odnosi se na lica koja obavljaju poljoprivrednu djelatnost i upisana su u Registar poljoprivrednih gazdinstava, iz čega proizlazi da se obaveza plaćanja doprinosa za zdravstveno osiguranje ove kategorije lica vezuje za njihov status, a ne za godine života. S druge strane, Sud smatra da se odredba člana 37. stav 3. Ustava, bez dileme, odnosi prevashodno na subjekte koji se nalaze u specifičnom i vrlo osjetljivom zdravstveno-socijalnom položaju, zbog čega im se garantuje zdravstvena zaštita iz javnih prihoda. Imajući u vidu ovu činjenicu Sud je ocijenio da se adresati osporene zakonske norme ne mogu podvesti pod ustavne garancije iz člana 37. stav 3, jer se radi o licima koji obavljaju poljoprivrednu djelatnost i na taj način ostvaruju sredstva za život, te su po tom osnovu obveznici obaveznog osiguranja, iz čega proizlazi i obaveza plaćanja zakonom propisanih doprinosa za zdravstveno osiguranje, bez obzira na njihove godine života.

Zakonodavac je, dakle, u konkretnom slučaju, u okviru Ustavom utvrđenih ovlašćenja, a shodno svojoj cjelishodnoj procjeni i utvrđenoj politici u uređivanju predmetne zakonske materije, osporenim normama Zakona o doprinosima uredio pitanje plaćanja doprinosa za zdravstveno osiguranje lica koja su osigurana po osnovu obavljanja poljoprivredne djelatnosti kao nosioci komercijalnog ili nekomercijalnog porodičnog poljoprivrednog gazdinstva. Ovakvim propisivanjem, iz naprijed navedenih razloga, nije doveden u pitanje princip iz člana 37. stav 3. Ustava, koji starim licima, pored ostalih, garantuje zdravstvenu zaštitu iz javnih prihoda.

     S obzirom na to da je u toku prethodnog postupka pravno stanje potpuno utvrđeno i prikupljeni podaci pružaju pouzdan osnov za odlučivanje, Sud je, na osnovu člana 40. stav 5. Zakona o Ustavnom sudu Republike Srpske, o ustavnosti osporeniog člana 5. tač. 1. i 2. Zakona o doprinosima odlučio bez donošenja rješenja o pokretanju postupka.

      Na osnovu izloženog odlučeno je kao u izreci ovog rješenja.

      Ovo rješenje Ustavni sud je donio u sastavu: predsjednik Suda mr Džerard Selman i sudije: Milenko Arapović, Vojin Bojanić, Amor Bukić, Zlatko Kulenović, prof. dr Duško Medić, Irena Mojović, prof. dr Marko Rajčević i akademik prof. dr Snežana Savić.

Broj: U-86/19

28. oktobra 2020. godine 

 

PREDSJEDNIK

USTAVNOG SUDA

Mr Džerard Selman, s.r.

 

 

 

Актуелно
27.3.2024.
IN MEMORIAM - Преминуо је бивши предсједник Уставног суда Републике Српске

27.3.2024.
Саопштење за јавност са 310. сједнице Уставног суда Републике Српске

26.3.2024.
Дневни ред 310. сједнице Уставног суда Републике Српске

15.3.2024.
Извјештај о реализацији плана јавних набавки за 2023. годину

8.3.2024.
Извјештај о раду Уставног суда Републике Српске за 2023. годину

28.2.2024.
Саопштење за јавност са 309. сједнице Уставног суда Републике српске

27.2.2024.
Дневни ред за 309. сједницу Уставног суда Републике Српске

22.2.2024.
Одлука о прихватању јавне набавке услуга чишћења пословних просторија (редовног чишћења и одржавања хигијене) у објекту Уставног суда Републике Срспке

22.2.2024.
О Д Л У К А О ПРИХВАТАЊУ ПОНУДЕ ЗА ЈАВНУ НАБАВКУ УСЛУГА ФИЗИЧКО-ТЕХНИЧКОГ ОБЕЗБЈЕЂЕЊА ОБЈЕКТА

Претраживање


Објашњење: унијети једну или више ријечи, на тренутно изабраном језику и у одговарајућем писму (ћирилица или латиница)
Уставни суд Републике Српске, Драшка Божића 2, 78000 Бањалука, Република Српска, Босна и Xерцеговина
Радно вријеме: 8 до 16 часова (понедјељак – петак). Пријем поднесака у писарници и давање доступних обавјештења: 11 до 14 часова (понедјељак – петак)
 
© 2009-2023. Уставни суд Републике Српске. Сва права задржана. | Политика приватности | Услови коришћења
html>