Уставни суд РСОсновни актиСудска праксаНовости и саопштењаПословање
Број предмета: U- / Кључна ријеч:
Година подношења иницијативе: Период окончања поступка: -
Садржани појмови:
 
У поља 'Број предмета' подаци се уносе у формату xxx/yy, гдје је xxx број предмета, а yy година подношења иницијативе.
У поље 'Кључна ријеч' уноси се једна или више ријечи на тренутно изабраном језику и у одговарајућем писму (ћирилица или латиница), како би се пронашле све одлуке које у тексту садрже те ријечи.
Није неопходно попунити сва поља. Кликом на дугме 'Прикажи' добићете све одлуке које задовољавају горње критеријуме.
   ||

                   Ustavni sud Republike Srpske, na osnovu člana 115. Ustava Republike Srpske, člana 40. stav 5. i člana 61. stav 1. tačka g) Zakona o Ustavnom sudu Republike Srpske (''Službeni glasnik Republike Srpske'' br. 104/11 i 92/12), na sjednici održanoj 24. juna 2020. godine, d o n i o  je

 

  R J E Š E Nj E

 

        Ne prihvata se inicijativa za ocjenjivanje ustavnosti člana 2. stav 1. tačka 23) podtačka 1. alineja 1. i člana 269. stav 3. Zakona o bankama Republike Srpske ("Službeni glasnik Republike Srpske " br. 4/17, 19/18 i 54/19).

 

O b r a z l o ž e nj e

 

           Vladimir Cvijanović iz Banje Luke dao je Ustavnom sudu Republike Srpske inicijativu za pokretanje postupka za ocjenjivanje ustavnosti člana 2. stav 1. tačka 23) i člana 269. stav 3. Zakona o bankama Republike Srpske ("Službeni glasnik Republike Srpske " br. 4/17 i 19/18). Međutim, iz sadržaja inicijative i navoda o povredi Ustava nedvosmisleno proizlazi da u pogledu tačke 23) stav 1. člana 2. ovog zakona inicijator u suštini osporava samo odredbu alineje 1. podtačke 1. ove tačke. U inicijativi se navodi da su osporenim propisivanjem narušeni ustavni princip vladavine prava i pravne sigurnosti, kao i garancije iz člana 1. Protokola broj 1. uz Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda. Naime, davalac inicijative smatra da je osporena odredba člana 2. stav 1. tačka 23) podtačka 1. alineja 1. predmetnog zakona neprecizna, te da je termin „posrednog“ učestvovanja u drugom licu, kao osnov povezivanja subjekata, nejasan i ne određuje šta se podrazumijeva pod posrednim učešćem, tako da se ne mogu utvrditi adresati ove zakonske norme. Zbog toga je, po njegovom mišljenju, ovakvo propisivanje suprotno vladavini prava, jer je u sistemu berzanskog poslovanja banaka gotovo nemoguće utvrditi sva posredna učešća i načine povezivanja subjekata. U vezi s navedenim, ovako propisan krug povezanih lica, kako se dalje navodi, dovodi do povrede njihovih imovinskih prava normiranjem iz člana 269.  stav 3. ovog zakona, kojom odredbom su povezanim licima, pored ostalih subjekata, u postupku likvidacije banke suspendovane isplate potraživanja prema banci sve dok se u cijelosti ne namire sva ostala potraživanja, bez obzira na red isplate. Povredu imovinskih prava povezanih lica, u konretnom slučaju, davalac inicijative nalazi u činjenici što je, kako ističe, krug povezanih lica široko postavljen bez postojanja uzročno-posljedične veze i odgovornosti ovih lica za rad i poslovanje banke u likvidaciji.

 

          U odgovoru na inicijativu koji je dostavila Narodna Skupština Republike Srpske navodi se da davalac inicijative nepotpuno tumači relevantne ustavne odredbe, te umjesto da taksativno navede razloge i način na koji je usvajanjem osporenog zakonskog rješenja, po njegovom mišljenju, povrijeđen Ustav, on razloge neustavnosti vidi u navodnim nepreciznim i nejasnim pojmovima koji ne definišu povezana lica. Dalje se ukazuje na to da banke, kao i druge finansijske organizacije, posluju prema načelu javnog interesa, te da je bankarsko poslovanje uređeno Zakonom o bankama Republike Srpske, koji je lex specialis, dok se na sva pitanja koja nisu obuhvaćena ovim zakonom primjenjuju odredbe zakona kojima se reguliše osnivanje i poslovanje privrednih društava. Razlozi za zakonsko propisivanje ograničenja poslovanja sa povezanim licima sadržani su u, kako se ističe, potrebi veće kontrole izlaganja banke prekomjernom riziku u poslovanju i preventivnom djelovanju u pitanjima zloupotrebe uticaja na poslovanje banke od strane povezanih lica. U odgovoru se takođe navodi da je pitanje adekvatnog uređenja postupaka likvidacije i stečaja banke od velikog značaja za ekonomsku stabilnost društva, posebno u pogledu smanjenja sistemskog rizika stečajnog efekta na uredne kreditne dužnike banke. Osporenim članom 269. stav 3. ovog zakona regulisan je redoslijed prioriteta u isplati obaveza banke u postupku likvidacije, tako da se prvo isplaćuju obaveze banke prema osiguranim povjeriocima, zatim dugovi banke po osnovu zajmova koje je dobila, te potraživanja radnika po osnovu neisplaćenih plata i naknada štete za povrede na radu. Suspenzija isplate obaveza banke prema, pored ostalih, i povezanim licima, traje sve dok se u potpunosti ne isplate obaveze prema drugim povjeriocima banke iz viših isplatnih redova. Donosilac osporenog zakona smatra da su neosnovani navodi davaoca inicijative da je ovakvo propisivanje suprotno članu 1. Protokola broj 1. uz Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, jer u konkretnom slučaju ne postoji bespravno lišavanje fizičkog ili pravnog lica njegove imovine, a nije u nadležnosti Ustavnog suda da ocjenjuju cjelishodnost predmetnog zakonskog rješenja, te da li je zakonodavano ovlašćenje trebalo biti iskorićeno na drugačiji način.

 

        Osporenim odredbama Zakona o bankama Republike Srpske ("Službeni glasnik Republike Srpske " br. 4/17, 19/18 i 54/19) propisano je: da su povezana lica fizička i pravna lica koja su međusobno povezana vlasništvom nad kapitalom ili upravljanjem kapitalom sa 20% ili više glasačkih prava ili kapitala ili na drugi način povezana radi postizanja zajedničkih poslovnih ciljeva, tako da poslovanje i rezultati poslovanja jednog lica mogu značajno uticati na poslovanje, odnosno rezultate poslovanja drugog lica, a povezanim licima smatraju se i lica koja su međusobno povezana tako da jedno lice, odnosno lica koja se smatraju povezanim licima u skladu sa ovom tačkom, zajedno, posredno ili neposredno, učestvuju u drugom licu (član 2. tačka 23) podtačka 1. alineja 1), da se u postupku likvidacije banke isplata bilo kakvih obaveza banke prema članovima organa upravljanja banke, odbora za reviziju, akcionarima banke koji učestvuju sa najmanje 5% u glasačkim pravima, odnosno u vlasništvu nad kapitalom, povezanim licima i povezanim bankama suspenduje sve dok u potpunosti ne budu isplaćene obaveze prema drugim povjeriocima banke (član 269. stav 3). 

       U postupku ocjenjivanja ustavnosti osporenih odredaba Zakona o bankama Republike Srpske Sud je imao u vidu da je tač. 6, 7, 9. i 18. Amandmana XXXII na Ustav Republike Srpske, kojim je zamijenjen član 68. Ustava, utvrđeno da Republika uređuje i obezbjeđuje, između ostalog, svojinske i obligacione odnose i zaštitu svih oblika svojine, bankarski sistem, kontrolu zakonitosti raspolaganja sredstvima pravnih lica i druge odnose od interesa za Republiku, u skladu sa Ustavom. Pored toga, prema članu 5. alineja 4. Ustava, ustavno uređenje Republike temelji se na vladavini prava.

 

Članom 1. Protokola broj 1. uz Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, u odnosu na koji davalac inicijative traži ocjenu osporenih zakonskih normi, propisano je da svako fizičko ili pravno lice ima pravo na mirno uživanje svoje imovine, da niko ne smije biti lišen svoje imovine, osim u javnom interesu, i to samo pod uslovom predviđenim zakonom i opštim načelima međunarodnog prava (stav 1), a da prethodne odredbe ni na koji način ne umanjuju pravo države da primijeni zakone koje smatra potrebnim da bi uredila upotrebu imovine u skladu sa opštim interesom ili za osiguranje plaćanja poreza, drugih doprinosa ili kazni (stav 2).

 

    Saglasno Ustavom utvrđenim ovlašćenjima, Zakonom o bankama Republike Srpske uređeni su osnivanje, upravljanje, nadzor, restrukturiranje i prestanak rada banaka u Republici Srpskoj, kao i zaštita korisnika bankarskih usluga. Tako su, između ostalog, osporenom normom člana 2. tačka 23) podtačka 1. alineja 1. ovog zakona definisana fizička i pravna lica koja se u skladu sa ovom tačkom smatraju povezanim licima u slučaju kada zajedno, posredno ili neposredno, učestvuju u drugom licu. Uređujući postupak likvidacije banke, zakonodavac je članom 269. propisao prioritete isplate u ovom postupku, te osporenim stavom 3. ovog člana odredio subjekte kojima se suspenduju isplate od strane banke dok u potpunosti ne budu islaćene obaveze prema drugim povjeriocima.

 

 Ocjenjujući osporene zakonske odredbe Sud je utvrdio da ovakvim propisivanjem nije narušeno ustavno načelo vladavine prava, kao ni član 1. Protokola broj 1. uz Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, kako to smatra davalac inicijative. Naime, banke, kao privredna društva koja u svom poslovanju moraju imati u vidu javni interes, obavezne su da u pogledu svih svojih aktivnosti uspostave sveobuhvatan i pouzdan sistem upravljanja rizicima sa ciljem da, između ostalog, zaštite prava i interese korisnika usluga koje banka pruža na finansijskom tržištu. Dakle, definisanje povezanih lica u bankarskom poslovanju je u funkciji efikasnog upravljanja rizicima poslovanja i predstavlja jedan od mehanizama za jačanje zaštite korisnika finansijskih usluga. Po ocjeni Suda, način na koji je ovo pitanje uređeno osporenom normom člana 2. tačka 23) podtačka 1. alineja 1. predmetnog zakona ne dovodi u pitanje ustavno načelo vladavine prava i pravne sigurnosti, kako se to navodi u inicijativi. Sud smatra da ova odredba predstavlja dovoljno određen i jasan normativni okvir na osnovu kojeg banke, u svakom konkretnom slučaju, utvrđuju da li postoje ekonomski povezana lica i mogućnost rizika u određenom pravnom poslu. Pored toga, Sud je mišljenja da ovakvo propisivanje ima i preventivno djelovanje u smislu sprečavanja mogućih zloupotreba uticaja na poslovanje banke od strane subjekata koji su u statusu povezanih lica.

 

   Nadalje, Sud je ocijenio da osporenim članom 269. stav 3. ovog zakona nije narušeno pravo na imovinu garantovano članom 1. Protokola broj 1. uz Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, na koji se ukazuje u inicijativi. Naime, kako iz ove odredbe jasno proizlazi, suspenzija isplate obaveza banke prema povezanim licima ne znači lišavanje njihovih imovinskih prava, kako to pogrešno tumači davalac inicijative, već se isplata ovim licima samo privremeno odlaže do namirenja drugih povjerilaca banke koji su definisani u redoslijedu prioriteta isplate iz člana 269. stav 1. predmetnog zakona. Zakonodavac je, dakle, navedenom normom utvrdio redoslijed namirenja obaveza banke prema njenim povjeriocima u postupku likvidacije, a osporenom odredbom stava 3. člana 269. ovog zakona predvidio suspenziju isplate obaveza prema određenim subjektima koji su bili u obavezi da upravljaju rizicima banke ili su mogli da utiču na njeno poslovanje. Ovakvo propisivanje, po ocjeni Suda, predstavlja odraz cjelishodne procjene zakonodavca i politike u uređivanju postupka likvidacije banaka, te ne dovodi u pitanje imovinska prava garantovana članom 1. Protokola broj 1. uz Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda.

 

       Cijeneći da je u toku prethodnog postupka pravno stanje potpuno utvrđeno i prikupljeni podaci pružaju pouzdan osnov za odlučivanje, Sud je, na osnovu člana 40. stav 5. Zakona o Ustavnom sudu Republike Srpske, o ustavnosti osporenih odredaba Zakona o bankama Republike Srpske odlučio bez donošenja rješenja o pokretanju postupka.

 

      Na osnovu izloženog odlučeno je kao u izreci ovog rješenja.

 

        Ovo rješenje Ustavni sud je donio u sastavu: predsjednik Suda mr Džerard Selman i sudije: Milenko Arapović, Vojin Bojanić, Amor Bukić, Zlatko Kulenović, prof. dr Duško Medić, Irena Mojović i prof. dr Marko Rajčević.

Broj: U-29/19

24. juna 2020. godine 

 

PREDSJEDNIK

USTAVNOG SUDA

Mr Džerard Selman, s.r.

 

 

 

Актуелно
27.3.2024.
IN MEMORIAM - Преминуо је бивши предсједник Уставног суда Републике Српске

27.3.2024.
Саопштење за јавност са 310. сједнице Уставног суда Републике Српске

26.3.2024.
Дневни ред 310. сједнице Уставног суда Републике Српске

15.3.2024.
Извјештај о реализацији плана јавних набавки за 2023. годину

8.3.2024.
Извјештај о раду Уставног суда Републике Српске за 2023. годину

28.2.2024.
Саопштење за јавност са 309. сједнице Уставног суда Републике српске

27.2.2024.
Дневни ред за 309. сједницу Уставног суда Републике Српске

22.2.2024.
Одлука о прихватању јавне набавке услуга чишћења пословних просторија (редовног чишћења и одржавања хигијене) у објекту Уставног суда Републике Срспке

22.2.2024.
О Д Л У К А О ПРИХВАТАЊУ ПОНУДЕ ЗА ЈАВНУ НАБАВКУ УСЛУГА ФИЗИЧКО-ТЕХНИЧКОГ ОБЕЗБЈЕЂЕЊА ОБЈЕКТА

Претраживање


Објашњење: унијети једну или више ријечи, на тренутно изабраном језику и у одговарајућем писму (ћирилица или латиница)
Уставни суд Републике Српске, Драшка Божића 2, 78000 Бањалука, Република Српска, Босна и Xерцеговина
Радно вријеме: 8 до 16 часова (понедјељак – петак). Пријем поднесака у писарници и давање доступних обавјештења: 11 до 14 часова (понедјељак – петак)
 
© 2009-2023. Уставни суд Републике Српске. Сва права задржана. | Политика приватности | Услови коришћења
html>