Уставни суд РСОсновни актиСудска праксаНовости и саопштењаПословање
Број предмета: U- / Кључна ријеч:
Година подношења иницијативе: Период окончања поступка: -
Садржани појмови:
 
У поља 'Број предмета' подаци се уносе у формату xxx/yy, гдје је xxx број предмета, а yy година подношења иницијативе.
У поље 'Кључна ријеч' уноси се једна или више ријечи на тренутно изабраном језику и у одговарајућем писму (ћирилица или латиница), како би се пронашле све одлуке које у тексту садрже те ријечи.
Није неопходно попунити сва поља. Кликом на дугме 'Прикажи' добићете све одлуке које задовољавају горње критеријуме.
   ||

           

Ustavni sud Republike Srpske na osnovu člana 115. Ustava Republike Srpske, člana 40. stav 5, 42. stav 1. i člana 61. stav 1. tačka g) Zakona o Ustavnom sudu Republike Srpske („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 104/11 i 92/12), na sjednici održanoj 20. maja 2020. godine, donio je

 

 

R J E Š E Nj E

 

Ne prihvata se inicijativa za ocjenjivanje ustavnosti člana 9. stav 1. tačka 2. podtačka 3. i tačka 3. podtačka 2. Zakona o platama zaposlenih u osnovnim i srednjim školama i đačkim domovima u Republici Srpskoj („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 11/19 i 105/19). 

 

O b r a z l o ž e nj e

 

Rado Ignjatović, Zdenka Lukić, Rado Bosić, Kosa Mitrović, Mara Đokić, Nedeljko Radić, Mara Gunjević svi iz Šamca, koje zastupaju Nada Milić i Miloš Đurić – Zajednička advokatska kancelarija iz Gradačca, dali su Ustavnom sudu Republike Srpske (u daljem tekstu: Sud) inicijativu za pokretanje postupka za ocjenjivanje ustavnosti člana 9. stav 1. tačka 2. podtačka 3. i tačka 3. podtačka 2. Zakona o platama zaposlenih u osnovnim i srednjim školama i đačkim domovima u Republici Srpskoj („Službeni glasnik Republike Srpske“, broj 11/19). U suštini, davaoci inicijative smatraju da su, propisivanjem iz osporenih zakonskih odredaba, nastavnici sa višom školskom spremom dovedeni u neravnopravan položaj u odnosu na nastavnike sa visokom školskom spremom kojima je određen viši platni koeficijent, iako i jedni i drugi obavljaju isti rad, te imaju istu vrstu odgovornosti. Ističe se da, saglasno članu 104. stav 1. Zakona o osnovnom vaspitanju i obrazovanju, u vezi sa članom 4. stav 1. tačka 21. istog zakona, za obavljanje poslova nastavnika nije potreban studijski program sa ostvarenih 240 ECTS bodova, zbog čega je, suprotno navedenim zakonskim odredbama, osporenim propisivanjem uspostavljena kategorija nastavnika koju Zakon o osnovnom vaspitanju i obrazovanju ne poznaje. Utvrđivanjem većih platnih koeficijenata za nastavnike sa visokom školskom spremom se, prema mišljenju davalaca inicijative, ugrožavaju stečena prava nastavnika sa višom školskom spremom, jer su se oni obrazovali prije 2006. godine kada nije bio propisan četverogodišnji studijski program kao uslov za rad u osnovnim školama. Različito vrednovanje istog rada u suprotnosti je i sa članom 120. stav 2. Zakona o radu. Uzimajući u obzir izloženo, davaoci inicijative smatraju da osporene odredbe Zakona Sud treba cijeniti u odnosu na čl. 10, 39. stav 5, čl. 49. i 108. Ustava Republike Srpske.

Narodna skupština Republike Srpske dostavila je Sudu odgovor kojim su navodi iz inicijative ocijenjeni kao neosnovani, te zasnovani na pogrešnom tumačenju Ustava. Ističe se da se osporene zakonske odredbe jednako odnose na subjekte u istim situacijama, te da je ovakvim normiranjem, cijeneći razloge cjelishodnosti i javnog interesa, zakonodavac uspostavio balans između zakonske mjere i cilja koji se želi postići, zbog čega je osporeno propisivanje u saglasnosti sa čl. 10. i 39. Ustava. Navodi se da je u nadležnosti zakonodavca da propisuje platne koeficijente za pojedina radna mjesta, dok nije u nadležnosti Ustavnog suda da o tome odlučuje. Takođe, nije u nadležnosti Suda da cijeni usklađanost osporenog propisivanja sa Zakonom o radu.

Članom 9. Zakona o platama zaposlenih u osnovnim i srednjim školama i đačkim domovima u Republici Srpskoj („Službeni glasnik Republike Srpske“, broj 11/19) zaposleni u navedenim ustanovama su razvrstani u platne grupe i podgrupe, te su osporenom tačkom 2. podtačka 3. ovog člana u drugu platnu grupu, treće platne podgrupe, razvrstani nastavnik, bibliotekar, sekretar, računovođa (visoka stručna sprema) sa platnim koeficijentom 11,23, dok su osporenom tačkom 3. podtačka 2. istog člana Zakona u treću platnu grupu, druge platne podgrupe, razvrstani nastavnik, učitelj (sa završenom učiteljskom školom i stručni učitelj muzičke i likovne kulture), (viša stručna sprema) sa platnim koeficijentom 10,04.

Sud je, prije svega, utvrdio da je, nakon podnošenja inicijative, osporeni član 9. tačka 2. podtačka 3. i tačka 3. podtačka 2. Zakona o platama zaposlenih u osnovnim i srednjim školama i đačkim domovima u Republici Srpskoj prestao da važi stupanjem na snagu Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o platama zaposlenih u osnovnim i srednjim školama i đačkim domovima u Republici Srpskoj („Službeni glasnik Republike Srpske“ broj 105/19), tako što je odredbom člana 1. Zakona o izmjeni i dopuni Zakona osporeni član 9. Zakona izmijenjen, između ostalog, i u osporenom dijelu, i to u pogledu visine koeficijenata.

Važeći član 9. tačka 2. podtačka 3. i tačka 3. podtačka 2. Zakona o platama zaposlenih u osnovnim i srednjim školama i đačkim domovima u Republici Srpskoj („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 11/19 i 105/19) na suštinski jednak način uređuje predmetnu materiju, te su tako u drugu platnu grupu, treće platne podgrupe razvrstani nastavnik, bibliotekar, sekretar, računovođa (visoka stručna sprema) sa platnim koeficijentom 12,05 (tačka 2. podtačka 3), dok su u treću platnu grupu, druge platne podgrupe razvrstani nastavnik, učitelj (sa završenom učiteljskom školom i stručni učitelj muzičke i likovne kulture), (viša stručna sprema) sa platnim koeficijentom 11,05.

Polazeći od navedenog Sud je, na osnovu člana 42. stav 1. Zakona o Ustavnom sudu Republike Srpske („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 104/11 i 92/12), proširio postupak ocjenjivanja ustavnosti i na izmjene osporenih odredaba člana 9. Zakona o platama zaposlenih u osnovnim i srednjim školama i đačkim domovima u Republici Srpskoj koje su objavljene u „Službenom glasniku Republike Srpske“ broj 105/19.

U postupku ocjenjivanja osporenih odredaba Zakona Sud je imao u vidu odredbe tačaka 12. i 18. Amandmana XXXII na Ustav Republike Srpske, kojim je zamijenjen član 68. Ustava, a prema kojima Republika uređuje i obezbjeđuje, pored ostalog, radne odnose, zapošljavanje, obrazovanje, kao i druge odnose od interesa za Republiku, u skladu sa Ustavom. Takođe, Sud je uzeo u obzir i  odredbe Ustava na čiju povredu se ukazuje inicijativom i to: član 10. Ustava prema kojem su građani Republike ravnopravni u slobodama, pravima i dužnostima, jednaki su pred zakonom i uživaju istu pravnu zaštitu bez obzira na rasu, pol, jezik, nacionalnu pripadnost, vjeroispovijest, socijalno porijeklo, rođenje, obrazovanje, imovno stanje, političko i drugo uvjerenje, društveni položaj ili drugo lično svojstvo, član 39. stav 5. Ustava, prema kojem svako po osnovu rada ima pravo na zaradu u skladu sa zakonom i kolektivnim ugovorom,  član 49. Ustava kojim je utvrđeno da se slobode i prava ostvaruju, a dužnosti ispunjavaju neposredno na osnovu ustava, osim kada je Ustavom predviđeno da se uslovi za ostvarivanje pojedinih od njih utvrđuju zakonom i član 108. Ustava prama kome zakoni, statuti, drugi propisi i opšti akti moraju biti u saglasnosti sa Ustavom, dok propisi i drugi opšti akti moraju biti u saglasnosti sa zakonom.

            Saglasno navedenim ustavnim odredbama, zakonodavac je, po ocjeni Suda,  postupajući u okviru svojih ovlašćenja, Zakonom o platama zaposlenih u osnovnim i srednjim školama i đačkim domovima u Republici Srpskoj, kao posebnim zakonom, uredio način utvrđivanja plata zaposlenih u ovim ustanovama. Tako je članom 5. stav 2. ovog zakona utvrđeno da su način obračuna i isplata plata jedinstveni za zaposlene, a zavise od radnog mjesta, platne grupe i platne podgrupe, te je članom 6. Zakona propisano da se osnovna plata obračunava i iskazuje mjesečno za puno radno vrijeme, prema radnom mjestu i odgovarajućoj platnoj grupi i platnoj podgrupi (stav 1), kao i da je osnovna plata iz stava 1. ovog člana proizvod cijene rada kao izraza vrijednosti za najjednostavniji rad i koeficijenta utvrđenog prema platnoj grupi i platnoj podgrupi (stav 2).

            Kako iz navedenog proizlazi, platni koeficijent je jedan od elemenata na osnovu kojih se utvrđuje visina plate zaposlenih u osnovnim i srednjim školama i đačkim domovima i u zavisnosti je od platne grupe i podgrupe u koju su svrstana zaposlena lica, a pored stručne spreme, odražava i druge različite faktore kao što su složenost poslova, odgovornost, uslove rada i dr. Kao što je već istaknuto, prema Ustavu, Republika uređuje i obezbjeđuje radne odnose i obrazovanje, a Ustav garantuje zaradu po osnovu rada, na osnovu zakona i kolektivnog ugovora, dakle ne određuje obim ovog prava. Iz navedenog proizlazi da je zakonodavcu ostavljeno na dispoziciju da uredi način i elemente za obračun plate zaposlenih građana, zbog čega je ovlašćen da platnim koeficijentima vrednuje poslove i radne zadatke koje obavljaju lica na određenim radnim mjestima. Sud smatra da je stvar cjelishodne procjene i opredjeljenja zakonodavca na koji način će, u okviru Ustavom utvrđenih principa, propisati visinu platnih koeficijenata za pojedine platne grupe i podgrupe zaposlenih, odnosno kako će vrednovati pojedina radna mjesta, a ocjena cjelishodnosti zakonskih rješenja, prema članu 115. Ustava Republike Srpske, nije u domenu ustavnosudske kontrole.   

S obzirom na izloženo Sud je ocijenio da se osporene zakonske odredbe ne mogu dovoditi u pitanje sa aspekta člana 39. stav 5. i člana 49. Ustava, a kako to čine davaoci inicijative.

Nadalje, Sud je utvrdio da u konkretnom slučaju nije došlo do povrede garncija iz člana 10. Ustava jer se osporene odredbe Zakona podjednako odnose na sve zaposlene iz iste platne grupe, odnosno podgrupe. Ustavno načelo ravnopravnosti ne podrazumijeva jednakost u apsolutnom smislu, već garantuje jednak tretman subjekata koji se nalaze u istim ili istovrsnim pravnim situacijama prilikom realizacije određenih prava i obaveza. U konkretnoj pravnoj stvari, davaoci inicijative neosnovano porede lica koja su, na osnovu različitog nivoa stručne spreme, svrstana u različite platne grupe, odnosno podgrupe, čime u odnos uzajamnosti dovode različite kategorije subjekata prava koji se ne nalaze u istim ili istovrsnim pravnim situacijama.

Prema članu 115. Ustava nije u nadležnosti ovog suda da ocjenjuje saglasnost osporenog zakonskog propisivanja sa odredbama Zakona o osnovnom vaspitanju i obrazovanju i Zakona o radu, a kako to predlažu davaoci inicijative, jer se radi o aktima istog donosioca koji imaju istu pravnu snagu.   

Cijeneći da je u toku prethodnog postupka pravno stanje potpuno utvrđeno i da prikupljeni podaci pružaju pouzdan osnov za odlučivanje, Sud je, na osnovu člana 40. stav 5. Zakona o Ustavnom sudu Republike Srpske, u ovom predmetu odlučio bez donošenja rješenja o pokretanju postupka.

Na osnovu izloženog Sud je odlučio kao u izreci ovog rješenja.

Ovo rješenje Ustavni sud je donio u sastavu: predsjednik Suda mr Džerard Selman i sudije: Vojin Bojanić, Amor Bukić, Zlatko Kulenović, prof. dr Duško Medić, Irena Mojović, prof. dr Marko Rajčević i akademik prof. dr Snežana Savić.

 

Broj: U-33/19

20. maja 2020. godine 

 

PREDSJEDNIK

USTAVNOG SUDA

Mr Džerard Selman, s.r.

 

 

 

Актуелно
27.3.2024.
IN MEMORIAM - Преминуо је бивши предсједник Уставног суда Републике Српске

27.3.2024.
Саопштење за јавност са 310. сједнице Уставног суда Републике Српске

26.3.2024.
Дневни ред 310. сједнице Уставног суда Републике Српске

15.3.2024.
Извјештај о реализацији плана јавних набавки за 2023. годину

8.3.2024.
Извјештај о раду Уставног суда Републике Српске за 2023. годину

28.2.2024.
Саопштење за јавност са 309. сједнице Уставног суда Републике српске

27.2.2024.
Дневни ред за 309. сједницу Уставног суда Републике Српске

22.2.2024.
Одлука о прихватању јавне набавке услуга чишћења пословних просторија (редовног чишћења и одржавања хигијене) у објекту Уставног суда Републике Срспке

22.2.2024.
О Д Л У К А О ПРИХВАТАЊУ ПОНУДЕ ЗА ЈАВНУ НАБАВКУ УСЛУГА ФИЗИЧКО-ТЕХНИЧКОГ ОБЕЗБЈЕЂЕЊА ОБЈЕКТА

Претраживање


Објашњење: унијети једну или више ријечи, на тренутно изабраном језику и у одговарајућем писму (ћирилица или латиница)
Уставни суд Републике Српске, Драшка Божића 2, 78000 Бањалука, Република Српска, Босна и Xерцеговина
Радно вријеме: 8 до 16 часова (понедјељак – петак). Пријем поднесака у писарници и давање доступних обавјештења: 11 до 14 часова (понедјељак – петак)
 
© 2009-2023. Уставни суд Републике Српске. Сва права задржана. | Политика приватности | Услови коришћења
html>