Уставни суд РСОсновни актиСудска праксаНовости и саопштењаПословање
Број предмета: U- / Кључна ријеч:
Година подношења иницијативе: Период окончања поступка: -
Садржани појмови:
 
У поља 'Број предмета' подаци се уносе у формату xxx/yy, гдје је xxx број предмета, а yy година подношења иницијативе.
У поље 'Кључна ријеч' уноси се једна или више ријечи на тренутно изабраном језику и у одговарајућем писму (ћирилица или латиница), како би се пронашле све одлуке које у тексту садрже те ријечи.
Није неопходно попунити сва поља. Кликом на дугме 'Прикажи' добићете све одлуке које задовољавају горње критеријуме.
   ||

Ustavni sud Republike Srpske, na osnovu člana 115. Ustava Republike Srpske, člana 60. stav 1. tačka d) Zakona o Ustavnom sudu Republike Srpske (''Službeni glasnik Republike Srpske'' br. 104/11 i 92/12), na sjednici održanoj 17. jula  2019. godine,  d o n i o  je

 

 O D L U K U

 

Odbija se prijedlog za utvrđivanje neustavnosti i nezakonitosti čl. 10, 11, 12. i 15. Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta u Sudskoj policiji Republike Srpske ("Službeni glasnik Republike Srpske" broj 73/16).

 

O b r a z l o ž e nj e

 

         Sindikat pravosuđa Republike Srpske ‒ Sindikalna organizacija Sudske policije podnijela je Ustavnom sudu Republike Srpske prijedlog za utvrđivanje neustavnosti i nezakonitosti čl. 10, 11, 12. i 15. Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta u Sudskoj policiji Republike Srpske ("Službeni glasnik Republike Srpske" broj 73/16), koji je donijela predsjednica Vrhovnog suda Republike Srpske, uz pribavljenu saglasnost ministra pravde i Vlade Republike Srpske. U prijedlogu se navodi da osporene odredbe predmetnog pravilnika nisu u saglasnosti sa članom 35. st. 3. i 4. i članom 53. st. 1. i 2. Zakona o Sudskoj policiji Republike Srpske, kojim je propisano da se rukovodna radna mjesta u Sudskoj policiji mogu popuniti iz reda zaposlenih napredovanjem u službi. Osporene norme ovog pravilnika, kako se dalje ističe, onemogućavaju primjenu navedenih zakonskih odredaba, jer ne predviđaju mogućnost popunjavanja rukovodnih radnih mjesta napredovanjem u službi, niti napredovanje po osnovu radnog iskustva. Predlagač smatra da osporeno propisivanje radnike Sudske policije dovodi u diskriminirajući položaj u odnosu na druga lica koja konkurišu na rukovodna mjesta u Sudskoj policiji, što je suprotno i čl. 19. i 22. Zakona o radu, kao i članu 10. Ustava Republike Srpske. Pored toga, mišljenja je da su u konkretnom slučaju narušene i odredbe iz čl. 33. i 39. stav 3. Ustava, koje svim građanima garantuju pravo da učestvuju u obavljanju javnih poslova i da pod jednakim uslovima budu primljeni u javnu službu, te dostupnost radnog mjesta i funkcije pod jednakim uslovima. Slijedom navedenog, predlaže da Sud utvrdi da osporne odredbe Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta u Sudskoj policiji Republike Srpske nisu u saglasnosti sa Ustavom i zakonom.

         U odgovoru na prijedlog koji je dostavio Vrhovni sud Republike Srpske iznosi se stav da predlagač pogrešno tumači osporene odredbe ovog pravilnika u odnosu na zakonske norme na koje se poziva, te da je ovaj akt u cijelosti saglasan Ustavu i zakonu. Navodi se da je napredovanje u službi u Sudskoj policiji Republike Srpske detaljno razrađeno Uredbom o činovima i oznakama u Sudskoj policiji Republike Srpske ("Službeni glasnik Republike Srpske" broj 30/13), te da su Zakonom o platama zaposlenih u institucijama pravosuđa Republike Srpske ("Službeni glasnik Republike Srpske" br. 31/14 i 116/16) regulisani koeficijenti za obračun plate u Sudskoj policiji. U odgovoru se ističe da su svi službenici Sudske policije do sada napredovali, tako da je trenutno oko 95% njih sa srednjom stručnom spremom u činu višeg narednika sudske policije. U pogledu navoda o nesaglasnosti osporenog pravilnika sa članom 53. st. 1. i 2. Zakona o sudskoj policiji Republike Srpske, u odgovoru se ukazuje da se ova zakonska odredba odnosi isključivo na popunjavanje rukovodnih radnih mjesta, te da su neosnovani navodi predlagača o diskriminaciji zaposlenih u Sudskoj policiji prilikom popunjavanja upražnjenih rukovodnih radnih mjesta. U vezi sa navedenim ističe se da je zaposlenim licima u Sudskoj policiji omogućeno napredovanje u službi u svojoj stručnoj spremi, što je vidljivo iz primjera koji su navedeni u odgovoru na inicijativu.

    Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta u Sudskoj policiji Republike Srpske ("Službeni glasnik Republike Srpske" broj 73/16) donijela je predsjednica Vrhovnog suda Republike Srpske na osnovu člana 10. Zakona o sudskoj policiji Republike Srpske ("Službeni glasnik Republike Srpske" br. 98/11 i 57/16), na prijedlog direktora Sudske policije Republike Srpske, uz pribavljenu saglasnost ministra pravde i Vlade Republike Srpske. Osporenim članom 10. ovog pravilnika propisani su poslovi i radni zadaci iz djelokruga Uprave Sudske policije koje vrše direktor Sudske policije, inspektor, komandir Interventne jedinice Sudske policije, pomoćnik komandira Interventne jedinice Sudske policije, vođa tima u Interventnoj jedinici Sudske policije, sudski policajac u Interventnoj jedinici Sudske policije, sudski policajac ‒ rukovodilac materijalno-tehničkim sredstvima u Upravi Sudske policije, sudski policajac u Upravi Sudske policije i službenik za administartivne poslove, te su određeni uslovi koje moraju ispunjavati lica koja konkurišu na ova radna mjesta, kao i broj izvršilaca. Članom 11. propisani su poslovi i zadaci iz djelokruga okružnih centara Sudske policije koje obavljaju načelnik okružnog centra, zamjenik načelnika, pomoćnik načelnika, komandir odjeljenja Sudske policije, vođa grupe Sudske policije, sudski policajac za materijalno-tehnička sredstva u okružnom centru Sudske policije, sudski policajac i službenik za administrativne poslove, zatim uslovi za obavljanje poslova na ovim radnim mjestima, te broj izvršilaca. Prema osporenom članu 12. ovog pravilnika zasnivanje radnog odnosa, prava i obaveze po osnovu rada, postupak imenovanja, postavljenja i raspoređivanja, prestanak radnog odnosa, disciplinska i materijalna odgovornost i drugo regulišu se u skladu sa odredbama Zakona o sudskoj policiji, Zakona o radu, Opšteg kolektivnog ugovora i Posebnog kolektivnog ugovora za oblast pravosuđa (stav 1), radi obezbjeđenja redovne kadrovske popune za rad u Sudskoj policiji vrši se prijem i stručna obuka pripravnika u skladu sa potrebama i interesima Sudske policije (stav 2), pripravnici se primaju na određeno vrijeme, a uslovi prijema, stručna obuka pripravnika i prijem u radni odnos na neodređeno vrijeme vrše se na način i pod uslovima utvrđenim Zakonom o Sudskoj policiji i opštim aktima (stav 3). Članom 15. propisano je da će u roku od trideset dana od stupanja na snagu ovog pravilnika predsjednik Vrhovnog suda ili direktor Sudske policije, ako ga ovlasti predsjednik, izvršiti rasporede zaposlenih u Sudskoj policiji na poslove i zadatke utvrđene ovim pravilnikom (stav 1), da svi zaposleni u Sudskoj policiji koji ne ispunjavaju uslove u pogledu stručne spreme ili dužine trajanja radnog iskustva predviđene ovim pravilnikom ostaju na svojim radnim mjestima i nastavljaju da obavljaju poslove i zadatke na koje su raspoređeni, a predviđeni uslovi će se primjenjivati prilikom novog prijema i rasporeda radnika Sudske policije (stav 2).  

  U postupku ocjenjivanja osporenih normi predmetnog pravilnika Sud je imao u vidu odredbe tačaka 10, 12. i 18. Amandmana XXXII na Ustav Republike Srpske, kojim je zamijenjen član 68. Ustava, kojima je utvrđeno da Republika uređuje i obezbjeđuje, između ostalog, organizaciju, nadležnost i rad državnih organa, radne odnose, zapošljavanje i druge odnose od interesa za Republiku, u skladu sa Ustavom.

 Odredbama Ustava u odnosu na koje je predlagač tražio ocjenu ustavnosti utvrđeno je: da su građani ravnopravni u slobodama, pravima i dužnostima, jednaki pred zakonom i uživaju istu pravnu zaštitu bez obzira na rasu, pol, jezik, nacionalnu pripadnost, vjeroispovijest, socijalno porijeklo, rođenje, obrazovanje, imovno stanje, političko i drugo uvjerenje, društveni položaj ili drugo lično svojstvo (član 10), da građani imaju pravo da učestvuju u obavljanju javnih poslova i da pod jednakom uslovima budu primljeni u javnu službu (član 33), te da je svako slobodan u izboru zanimanja i zaposlenja i pod jednakim uslovima mu je dostupno radno mjesto i funkcija (član 39. stav 3.).

     Saglasno Ustavom utvrđenim ovlašćenjima, Zakonom o sudskoj policiji uređeni su nadležnost, organizacija, djelokrug rada i ovlašćenja Sudske policije Republike Srpske, dužnosti i prava, posebne dužnosti i prava iz radnog odnosa, disciplinska i materijalna odgovornost, činovi, ocjena rada i unapređenje službenika Sudske policije, kao i druga pitanja od značaja za organizaciju i rad Sudske policije. Tako je članom 35. ovog zakona propisano da predsjednik Vrhovnog suda, na prijedlog direktora Sudske policije, utvrđuje slobodna radna mjesta za zapošljavanje u Sudskoj policiji (stav 1), da se upražnjena radna mjesta utvrđuju radi periodičnog zapošljavanja novih službenika kako bi se održao propisani maksimum radnih mjesta i održala operativnost Sudske policije (stav 2), da se zapošljavanje u Sudskoj policiji vrši na osnovu javnog konkursa (stav 3), te da se izuzetno od stava 3. ovog člana, rukovodna radna mjesta u Sudskoj policiji mogu popuniti napredovanjem u službi (stav 4). Prema članu 53. ovog zakona, upražnjeno rukovodno radno mjesto u Sudskoj policiji može se popuniti iz reda zaposlenih - napredovanjem u službi (stav 1), osnov za napredovanje službenika Sudske policije i namještenika je postojanje slobodnog radnog mjesta, ocjena rada i radno iskustvo potrebno za napredovanje (stav 2), a rješenje o popunjavanju rukovodnog radnog mjesta napredovanjem u službi donosi predsjednik Vrhovnog suda na prijedlog direktora Sudske policije (stav 3). Članom 10. propisano je da se organizacija Sudske policije uređuje pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta u Sudskoj policiji koji donosi predsjednik Vrhovnog suda, na prijedlog direktora Sudske policije, uz pribavljenu saglasnost ministra pravde i Vlade Republike Srpske.

    Polazeći od navedenih zakonskih odredaba Sud je ocijenio da je predsjednica Vrhovnog suda Republike Srpske bila ovlašćena da donese osporeni Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta u Sudskoj policiji Republike Srpske, kojim su, sa ciljem provođenja relevantnih odredaba Zakona o sudskoj policiji Republike Srpske, uređeni unutrašnja organizacija i sistematizacija radnih mjesta u Sudskoj policiji, a naročito organizacione jedinice, njihov naziv i djelokrug, način rukovođenja, naziv i raspored poslova i zadataka u organizacionim jedinicama, sistematizacija radnih mjesta sa opisom poslova i zadataka, te uslovima koje moraju ispunjavati kandidati za prijem na radna mjesta i ukupan broj zaposlenih poreban za vršenje poslova i zadataka, radni odnos i prava po osnovu rada, javnost rada i informisanje i druga pitanja od značaja za unutrašnju organizaciju i efikasno funkcionisanje Sudske policije.

  Ocjenjujući osporene norme čl. 10, 11, 12. i 15. ovog pravilnika Sud je utvrdio da ovakvim propisivanjem nije narušeno načelo zakonitosti, kao ni garancije iz čl. 10, 33. i 39. stav 3. Ustava, kako se to navodi u prijedlogu. Naime, pitanje popunjavanja upražnjenih rukovodnih radnih mjesta u Sudskoj policiji napredovanjem u službi zaposlenih u ovom organu regulisano je članom 35. stav 4. i članom 53. Zakona o Sudskoj policiji Republike Srpske. Ovim zakonskim odredbama predviđena je mogućnost popunjavanja upražnjenih rukovodnih radnih mjesta napredovanjem u službi (član 35. stav 4. i član 53. stav 1), propisano je da je osnov za napredovanje službenika Sudske policije postojanje slobodnog radnog mjesta, ocjena rada i radno iskustvo potrebno za napredovanje, te da rješenje o popunjavanju upražnjenog rukovodnog mjesta napredovanjem u službi donosi predsjednik Vrhovnog suda na prijedlog direktora Sudske policije (član 53. st. 2. i 3). Ovim zakonom je, dakle, na cjelovit način uređeno navedeno pitanje, jer sva temeljna pitanja vezana za radnopravni status zaposlenih, zasnivanje radnog odnosa, pa tako i osnov i način napredovanja službenika u Sudskoj policiji, po ocjeni Suda, predstavljaju zakonsku materiju i nisu u domenu ovlašćenja donosilaca podzakonskih akata. U vezi sa navedenim, Sud ukazuje na to da je zakonodavac članom 10. Zakona o Sudskoj policiji Republike Srpske dao ovlašćenje predsjedniku Vrhovnog suda Republike Srpske da svojim pravilnikom uređuje unutrašnju organizaciju i sistematizaciju radnih mjesta u Sudskoj policiji, što po ocjeni Suda, ne obuhvata i normiranje drugih pitanja iz oblasti radnih odnosa koja se uređuju zakonom, odnosno predstavljaju zakonsku materiju. Zbog toga, predmet regulisanja osporenih normi čl. 10, 11, 12. i 15. predmetnog pravilnika i ne može biti popunjavanje rukovodnih radnih mjesta napredovanjem u službi, tako da ovim normama nije narušeno načelo zakonitosti usljed činjenice da ne uređuju to pitanje.

   Imajući u vidu naprijed izloženo Sud je ocijenio da su neosnovani navodi predlagača da je osporenim pravilnikom službenicima Sudske policije onemogućeno napredovanje, te da su diskriminisani u pravu na dostupnost rukovodnih radnih mjesta pod jednakim uslovima u odnosu na druga lica koja konkurišu na ove pozicije. Naime, u pogledu popunjavanja rukovodnih radnih mjesta napredovanjem u službi u Sudskoj  policiji primjenjuju se direktno relevantne odredbe Zakona o Sudskoj policiji Republike Srpske, tako da službenici iz reda zaposlenih, ukoliko ispunjavaju ovim zakonom propisane uslove, nisu dovedeni u nepovoljniji položaj u mogućnosti popunjavanja ovih radnih mjesta u odnosu na druga lica. U tom smislu je i odredba člana 12. ovog pravilnika koja u vezi sa pitanjima zasnivanja radnog odnosa, prava i obaveza po osnovu rada, kao i postupka imenovanja, postavljenja i raspoređivanja upućuje na Zakon o sudskoj policiji Republike Srpske.

   Imajući u vidu navedeno Sud je utvrdio da u konkretnom slučaju nije narušeno načelo zabrane diskriminacije iz člana 10. Ustava, te odredbe članova 19. i 22. Zakona o radu ("Službeni glasnik Republike Srpske" broj 1/16 i 66/18).

     Na osnovu izloženog odlučeno je kao u izreci ove odluke.

      Ovu odluku Ustavni sud je donio u sastavu: predsjednik Suda mr Džerard Selman i sudije: Milenko Arapović, Vojin Bojanić, Amor Bukić, Zlatko Kulenović, prof. dr Duško Medić, prof. dr Marko Rajčević i akademik prof. dr Snežana Savić.

Broj: U-68/18

17. jula 2019. godine 

 

PREDSJEDNIK

USTAVNOG SUDA

Mr Džerard Selman, s.r.

 

 

 

Актуелно
27.3.2024.
IN MEMORIAM - Преминуо је бивши предсједник Уставног суда Републике Српске

27.3.2024.
Саопштење за јавност са 310. сједнице Уставног суда Републике Српске

26.3.2024.
Дневни ред 310. сједнице Уставног суда Републике Српске

15.3.2024.
Извјештај о реализацији плана јавних набавки за 2023. годину

8.3.2024.
Извјештај о раду Уставног суда Републике Српске за 2023. годину

28.2.2024.
Саопштење за јавност са 309. сједнице Уставног суда Републике српске

27.2.2024.
Дневни ред за 309. сједницу Уставног суда Републике Српске

22.2.2024.
Одлука о прихватању јавне набавке услуга чишћења пословних просторија (редовног чишћења и одржавања хигијене) у објекту Уставног суда Републике Срспке

22.2.2024.
О Д Л У К А О ПРИХВАТАЊУ ПОНУДЕ ЗА ЈАВНУ НАБАВКУ УСЛУГА ФИЗИЧКО-ТЕХНИЧКОГ ОБЕЗБЈЕЂЕЊА ОБЈЕКТА

Претраживање


Објашњење: унијети једну или више ријечи, на тренутно изабраном језику и у одговарајућем писму (ћирилица или латиница)
Уставни суд Републике Српске, Драшка Божића 2, 78000 Бањалука, Република Српска, Босна и Xерцеговина
Радно вријеме: 8 до 16 часова (понедјељак – петак). Пријем поднесака у писарници и давање доступних обавјештења: 11 до 14 часова (понедјељак – петак)
 
© 2009-2023. Уставни суд Републике Српске. Сва права задржана. | Политика приватности | Услови коришћења
html>