Уставни суд РСОсновни актиСудска праксаНовости и саопштењаПословање
Број предмета: U- / Кључна ријеч:
Година подношења иницијативе: Период окончања поступка: -
Садржани појмови:
 
У поља 'Број предмета' подаци се уносе у формату xxx/yy, гдје је xxx број предмета, а yy година подношења иницијативе.
У поље 'Кључна ријеч' уноси се једна или више ријечи на тренутно изабраном језику и у одговарајућем писму (ћирилица или латиница), како би се пронашле све одлуке које у тексту садрже те ријечи.
Није неопходно попунити сва поља. Кликом на дугме 'Прикажи' добићете све одлуке које задовољавају горње критеријуме.
   ||

 

Ustavni sud Republike Srpske, na osnovu člana 115. Ustava Republike Srpske, člana 40. stav 5, 42. stav 1. i člana 60. stav 1. tačke a) i b) Zakona o Ustavnom sudu Republike Srpske (''Službeni glasnik Republike Srpske'' br. 104/11 i 92/12), na sjednici održanoj 26. juna 2019. godine,           d o n i o  je

 

 O D L U K U

 

 Utvrđuje se da Odluka o dodatnim uslovima za odbranu doktorske disertacije na Univerzitetu u Banjoj Luci broj 01/04-3.138-40/17 od 26. januara 2017. godine i Odluka o izmjeni Odluke o dodatnim uslovima za odbranu doktorske disertacije na Univerzitetu u Banjoj Luci, broj 01/04-3.150-61/19 od 31. januara 2019. godine, koje je donio Senat Univerziteta u Banjoj Luci nisu u saglasnosti sa Ustavom Republike Srpske i Zakonom o visokom obrazovanju ("Službeni glasnik Republike Srpske" br. 73/10, 104/11, 84/12, 108/13, 44/15, 90/16, 31/18 i 26/19).

 

O b r a z l o ž e nj e

 

          Mirjana Dragoljić iz Banje Luke dala je Ustavnom sudu Republike Srpske inicijativu za pokretanje postupka za ocjenjivanje ustavnosti i zakonitosti Odluke o dodatnim uslovima za odbranu doktorske disertacije na Univerzitetu u Banjoj Luci broj 01/04-3.138-40/17 od 26. januara 2017. godine, koju je donio Senat Univerziteta u Banjoj Luci. U inicijativi se navodi da je Senat Univerziteta u Banjoj Luci donošenjem osporene odluke izašao iz okvira svojih ovlašćenja, te da je ova odluka u suprotnosti sa članom 149. stav 1. Zakona o visokom obrazovanju ("Službeni glasnik Republike Srpske" br. 73/10, 104/11, 84/12, 108/13, 44/15, 90/16 i 31/18), jer se njome kandidatima za sticanje zvanja doktora nauka nameću dodatni uslovi koji nisu predviđeni zakonom. Davalac inicijative ističe da je članom 149. stav 1. Zakona o visokom obrazovanju propisano da kandidati koji su ispunili uslove i pokrenuli postupak za sticanje zvanja doktora nauka prema Zakonu o univerzitetu ("Službeni glasnik Republike Srpske" br. 12/93, 14/94, 99/04 i 92/05) disertaciju mogu odbraniti u skladu sa tim zakonom. U vezi s tim, ukazuje na to da su članom 58. Zakona o univerzitetu određeni uslovi koje treba ispunjavati kandidat za naučni stepen doktora nauka, te da zakonodavac ovom normom ne određuje kategoriju naučnog časopisa ili zbornika u kojim radovi trebaju biti objavljeni. Takođe navodi da se postupak sticanja zvanja doktora nauka na ostalim univerzitetima u Republici Srpskoj provodi prema uslovima propisanim Zakonom o univerzitetu na koji upućuje važeći Zakon o visokom obrazovanju, tako da su donošenjem osporene odluke kandidati za sticanje zvanja doktora nauka na Univerzitetu u Banjoj Luci dovedeni u nepovoljniji položaj u odnosu na kandidate za isto zvanje na drugim univerzitetima u Republici Srpskoj. Konačno, predlaže da Sud, nakon provedenog postupka, utvrdi da osporena odluka nije u saglasnosti sa članom 149. stav 1. Zakona o visokom obrazovanju, članom 38. st. 1. i 3, članom 108. i članom 110. Ustava Republike Srpske. 

               U odgovoru na inicijativu koju je dostavio rektor Univerziteta u Banjoj Luci, kao predsjedavajući Senata ovog univerziteta, iznosi se stav da je osporena odluka donesena u skladu sa Zakonom o visokom obrazovanju, Statutom Univerziteta i Ustavom Republike Srpske. Navodi se da je Senat Univerziteta, u skladu sa ovlašćenjima iz člana 64. stav 2. Zakona o visokom obrazovanju i člana 33. Statuta Univerziteta u Banjoj Luci, nadležan da uređuje akademska pitanja na Univerzitetu, u šta svakako spada i definisanje uslova i procedura za sticanje akademskih zvanja, pa tako i posebnih uslova koji se tiču doktorske disertacije. Smatra da osporena odluka nije suprotna članu 149. stav 1. Zakona o visokom obrazovanju koji upućuje na primjenu Zakona o univerzitetu, jer nijedan od ovih zakona ne zabranjuje univerzitetima da detaljnije urede pitanje organizacije svojih studija i sticanja najviših naučnih zvanja. Kako bi potkrijepio svoje navode, donosilac predmetne odluke ukazuje i na odredbu člana 51. stav 5. Zakona o visokom obrazovanju, kojim je propisano da se način i postupak pripreme i odbrane završnog rada, odnosno disertacije uređuje opštim aktom visokoškolske ustanove. Ističe da su osporenom odlukom samo dodatno precizirani uslovi koji su već bili propisani Zakonom o univerzitetu, tako da Senat u konkretnom slučaju nije izašao van dozvoljenog okvira djelovanja.

 Odluku o dodatnim uslovima za odbranu doktorske disertacije na Univerzitetu u Banjoj Luci broj 01/04-3.138-40/17 od 26. januara 2017. godine donio je Senat Univerziteta u Banjoj Luci na osnovu člana 64. stav 2. Zakona o visokom obrazovanju ("Službeni glasnik Republike Srpske" br. 73/10, 104/11, 84/12, 108/13, 44/15, 90/16 i 31/18) i člana 33. tačka 3. Statuta Univerziteta u Banjoj Luci. Članom I ove odluke propisano je: da se utvrđuju dodatni uslovi koje kandidat za sticanje naučne titule doktora nauka na Univerzitetu u Banjoj Luci mora da ispuni prije odbrane doktorske disertacije, a koja je prijavljena u skladu sa Zakonom o univerzitetu, i to:

         (1) Kandidat može da brani doktorsku disertaciju nakon što je objavio jedan naučni rad iz uže naučne oblasti u kojoj je radio istraživanje iz svoje doktotrske disertacije, u naučnom časopisu sa impakt faktorom indeksiranom u svjetskim citatnim bazama za određenu naučnu/umjetničku oblast (Science Citation Index - SCI, Social Sciences Citation Index - SSCI, Arts & Humanities Citation INdex - A&HCI, Journal Reports - JRC);

          (2) U slučaju da kandidat ne ispunjava uslov iz prethodne tačke ovog člana, može da brani doktorsku disertaciju nakon što je objavio tri naučna rada iz uže naučne oblasti u kojoj je radio istraživanje iz svoje doktorske disertacije, od kojih su:

        - najmanje dva naučna rada objavljena u vodećim nacionalnim naučnim časopisima koji su objavljeni van teritorije Bosne i Hercegovine i koji su kategorisani kao takvi od strane nadležnog ministarstva ili drugog državnog organa, i

      - jedan naučni rad objavljen u naučnom časopisu koji je kategorisan u prvoj kategoriji časopisa Ministarstva nauke i tehnologije Republike Srpske.

            Prema članu II ove odluke kandidat mora biti prvi autor u objavljenom naučnom radu, odnosno naučnim radovima iz člana I Odluke. Članom III propisano je da se obavezuju nastavno-naučna/nastavno-umjetničko vijeće fakulteta i akademije umjetnosti da prilikom ocjene urađene doktorske disertacije, koja je prijavljena na Univerzitetu u Banjoj Luci u skladu sa Zakonom o univerzitetu, uzmu u obzir uslove iz člana 1. i člana 2. ove odluke i da uz Izvještaj o ocjeni urađene doktorske disertacije dostavljaju Senatu Univerziteta potvrdu o ispunjenosti uslova iz čl. 1. i 2. ove odluke. Prema čl. IV i V  ova odluka stupa na snagu danom donošenja, a primjenjivaće se od 1. oktobra 2017. godine, te će biti objavljena na veb-stranici Univerziteta u Banjoj Luci.     

Nakon podnošenja inicijative, 31. januara 2019. godine Senat Univerziteta u Banjoj Luci donio je Odluku o izmjeni Odluke o dodatnim uslovima za odbranu doktorske disertacije na Univerzitetu u Banjoj Luci, broj 01/04-3.150-61/19. Ova odluka donesena je na osnovu člana 64. stav 2. Zakona o visokom obrazovanju ("Službeni glasnik Republike Srpske" br. 73/10, 104/11, 84/12, 108/13, 44/15, 90/16 i 31/18) i člana 33. tačka 3. Statuta Univerziteta u Banjoj Luci. Članom I ove odluke propisano je da se u Odluci o dodatnim uslovima za odbranu doktorske disertacije na Univerzitetu u Banjoj Luci, broj 01/04-3.138-40/17 od 26. januara 2017. godine, u članu I tačka 2. mijenja i glasi: "U slučaju da kandidat ne ispunjava uslov iz prethodne tačke ovog člana, može da brani doktorsku disertaciju nakon što je objavio tri naučna rada iz uže naučne oblasti u kojoj je radio istraživanja iz svoje doktorske disertacije, od kojih su:

         - najmanje dva naučna rada objavljena u vodećim nacionalnim naučnim časopisima ili zbornicima sa međunarodnog naučnog skupa, koji se objavljuju van teritorije Bosne i Hercegovine i koji su kategorisani kao takvi od strane nadležnog ministarstva ili drugog državnog organa, i

          - jedan naučni rad objavljen u naučnom časopisu koji je kategorisan u prvoj kategoriji časopisa Ministarstva za naučnotehnološki razvoj, visoko obrazovanje i informaciono društvo Republike Srpske ili zborniku sameđunarodnog skupa koji je kategorisan od strane Ministarstva za naučnotehnološki razvoj, visoko obrazovanje i informaciono društvo Republike Srpske."

               Članovima II i III ove odluke propisano je da ista stupa na snagu danom donošenja, te da će biti objavljena na veb stranici Univerziteta u Banjoj Luci.

               S obzirom na to da je nakon podnošenja inicijative osporena odluka djelimično izmijenjena (u odredbi člana II kojim su propisani uslovi za odbranu doktorske disertacije), Sud je, na osnovu člana 42. stav 1. Zakona o Ustavnom sudu Republike Srpske ("Službeni glasnik Republike Srpske" br. 104/11 i 92/12), odlučio da ocjenu ustavnosti i zakonitosti proširi i na ovaj akt.  

            U postupku ocjenjivanja osporenih odluka Sud je imao u vidu odredbe tačaka 12. i 18. Amandmana XXXII na Ustav Republike Srpske, kojim je zamijenjen član 68. Ustava kojom je utvrđeno da Republika uređuje i obezbjeđuje, između ostalog, obrazovanje, kao i druge odnose od interesa za Republiku, u skladu sa Ustavom. Na osnovu navedenog ustavnog ovlašćenja, Zakonom o visokom obrazovanju uređeni su principi i ciljevi visokog obrazovanja u Republici Srpskoj, nivoi visokog obrazovanja, osnivanje, organizacija i rad visokoškolskih ustanova, obezbjeđenje kvaliteta u oblasti visokog obrazovanja, prava i obaveze akademskog osoblja i studenata, kao i druga pitanja od značaja za obavljanje djelatnosti visokog obrazovanja. Tako je članom 2. stav 1. ovog zakona propisano da je visoko obrazovanje djelatnost od opšteg društvenog interesa u Republici,  prema članu 8. st. 1. i 4. visoko obrazovanje se organizuje u tri ciklusa, a studije trećeg ciklusa organizuju se nakon drugog ciklusa akademskih studija, traju tri godine i vrednuju se sa 180 ECTS bodova, a prema članu 14. stav 2. osnivač javnih visokoškolskih ustanova je Narodna skupština Republike Srpske u ime Republike. Nadalje, članom 64. ovog zakona propisano je da odgovornost za akademska pitanja u visokoškolskoj ustanovi ima senat, kao najviše akademsko tijelo koje čine predstavnici akademskog osoblja i studenti (stav 1), te da senat visokoškolske ustanove odlučuje o svim akademskim pitanjima, a posebno: odlučuje o pitanjima nastavne, naučne, umjetničke i stručne djelatnosti visokoškolske ustanove, donosi statut i druge opšte akte visokoškolske ustanove uz prethodno pribavljeno mišljenje upravnog odbora i saglasnost Ministarstva prosvjete i kulture, te donosi opšte akte u skladu sa zakonom i statutom visokoškolske ustanove (stav 2. tač. a), b) i v)). Prema članu 149. stav 1. ovog zakona, lica koja su stekla ili će steći akademski naziv magistra nauka, odnosno lica koja su ispunjavala uslove za pokretanje postupka za sticanje naučnog zvanja doktora nauka prema Zakonu o univerzitetu, mogu steći naučni stepen doktora nauka odbranom doktorske disertacije u skladu sa navedenim zakonom.

Zakonom o univerzitetu ("Službeni glasnik Republike Srpske" br. 12/93, 14/94, 99/04 i 92/05), na čiju primjenu u pogledu uslova za odbranu doktotrske disertacije upućuje odredba člana 149. stav 1. Zakona o visokom obrazovanju, propisano je da naučni stepen doktora nauka može steći kandidat sa odgovarajućom stručnom spremom, koji ispunjava jedan od uslova: da ima naučni stepen magistra i objavljene naučne radove iz odgovarajuće naučne oblasti, ako odbrani pozitivno ocijenjenu doktotrsku disertaciju, ili ako ima stručni stepen specijaliste i objavljene naučne radove iz odgovarajuće naučne oblasti, ako položi usmeni doktorski ispit iz odgovarajuće naučne oblasti i odbrani pozitivno ocijenjenu doktorsku disertaciju  (član 58).    

Imajući u vidu izloženo Sud je ocijenio da je donošenjem osporene odluke došlo do povrede načela zakonitosti, jer je Senat Univerziteta u Banjoj Luci, uređujući pitanje uslova za odbranu doktorske disertacije, izašao izvan okvira svojih zakonskih ovlašćenja. Naime, kako je već istaknuto, visoko obrazovanje je djelatnost od opšteg društvenog interesa u Republici. Zbog toga su, shodno ustavnim ovlašćenjima, Zakonom o visokom obrazovanju uređena sva temeljna pitanja od značaja za funkcionisanje sistema visokog obrazovanja, među koja, između ostalog, spadaju i uslovi koji moraju biti ispunjeni za sticanje naučnog stepena doktora nauka, odnosno odbranu doktorske disertacije. Stoga je ovo pitanje regulisano članom 149. stav 1. Zakona o visokom obrazovanju i članom 58. Zakona o univerzitetu. Sud smatra da, kada se ima u vidu značaj materije visokog obrazovanja, propisivanje uslova za odbranu doktorske disertacije je u domenu zakonodavca, tako da bi u Republici ovo pitanje trebalo biti uređeno na jedinstven način, kako bi bilo obezbijeđeno da svi kandidati za zvanje doktora nauka imaju mogućnost da pod istim uslovima i kriterijumima pristupe odbrani disertacije.

Prilikom uređivanja pitanja nadležnosti univerziteta i njegovih organa, zakonodavac je odredbama člana 64. stav 2. Zakona o visokom obrazovanju jasno definisao nadležnosti senata univerziteta, te ovom organu nije dato ovlašćenje da podzakonskim aktom uređuje uslove za odbranu doktorske disertacije. Činjenica da ovim zakonom to senatu nije zabranjeno, a na šta se u odgovoru na inicijativu poziva donosilac osporene odluke, po ocjeni Suda, ne znači da ovaj organ može bez izričitog zakonskog ovlašćenja uređivati predmetnu materiju. Pored toga, Sud smatra da donosilac predmetnog akta pogrešno nalazi uporište za osporeno propisivanje u članu 51. stav 5. Zakona o visokom obrazovanju, jer ovlašćenje za regulisanje načina i postupka pripreme i odbrane završnog rada ne obuhvata i propisivanje uslova koji moraju biti ispunjeni da bi kandidati pristupili odbrani doktorske disertacije.

             Slijedom navedenog Sud je ocijenio da su osporene odluke donesene suprotno Zakonu o visokom obrazovanju, čime je narušeno načelo iz člana 108. stav 2. Ustava Republike Srpske.  

             S obzirom na to da je u toku prethodnog postupka pravno stanje potpuno utvrđeno i prikupljeni podaci pružaju pouzdan osnov za odlučivanje, Sud je, na osnovu člana 40. stav 5. Zakona o Ustavnom sudu Republike Srpske, o ustavnosti i zakonitosti predmetnih odluka odlučio bez donošenja rješenja o pokretanju postupka.

            Na osnovu izloženog odlučeno je kao u izreci ove odluke.

           Ovu odluku Ustavni sud je donio u sastavu: predsjednik Suda mr Džerard Selman i  sudije: Milenko Arapović, Amor Bukić, Zlatko Kulenović, prof. dr Duško Medić, Irena Mojović, prof. dr Marko Rajčević i akademik prof. dr Snežana Savić.

Broj: U-64/18

26. juna 2019. godine 

 

PREDSJEDNIK

USTAVNOG SUDA

Mr Džerard Selman, s.r.

 

 

 

Актуелно
27.3.2024.
IN MEMORIAM - Преминуо је бивши предсједник Уставног суда Републике Српске

27.3.2024.
Саопштење за јавност са 310. сједнице Уставног суда Републике Српске

26.3.2024.
Дневни ред 310. сједнице Уставног суда Републике Српске

15.3.2024.
Извјештај о реализацији плана јавних набавки за 2023. годину

8.3.2024.
Извјештај о раду Уставног суда Републике Српске за 2023. годину

28.2.2024.
Саопштење за јавност са 309. сједнице Уставног суда Републике српске

27.2.2024.
Дневни ред за 309. сједницу Уставног суда Републике Српске

22.2.2024.
Одлука о прихватању јавне набавке услуга чишћења пословних просторија (редовног чишћења и одржавања хигијене) у објекту Уставног суда Републике Срспке

22.2.2024.
О Д Л У К А О ПРИХВАТАЊУ ПОНУДЕ ЗА ЈАВНУ НАБАВКУ УСЛУГА ФИЗИЧКО-ТЕХНИЧКОГ ОБЕЗБЈЕЂЕЊА ОБЈЕКТА

Претраживање


Објашњење: унијети једну или више ријечи, на тренутно изабраном језику и у одговарајућем писму (ћирилица или латиница)
Уставни суд Републике Српске, Драшка Божића 2, 78000 Бањалука, Република Српска, Босна и Xерцеговина
Радно вријеме: 8 до 16 часова (понедјељак – петак). Пријем поднесака у писарници и давање доступних обавјештења: 11 до 14 часова (понедјељак – петак)
 
© 2009-2023. Уставни суд Републике Српске. Сва права задржана. | Политика приватности | Услови коришћења
html>