Уставни суд РСОсновни актиСудска праксаНовости и саопштењаПословање
Број предмета: U- / Кључна ријеч:
Година подношења иницијативе: Период окончања поступка: -
Садржани појмови:
 
У поља 'Број предмета' подаци се уносе у формату xxx/yy, гдје је xxx број предмета, а yy година подношења иницијативе.
У поље 'Кључна ријеч' уноси се једна или више ријечи на тренутно изабраном језику и у одговарајућем писму (ћирилица или латиница), како би се пронашле све одлуке које у тексту садрже те ријечи.
Није неопходно попунити сва поља. Кликом на дугме 'Прикажи' добићете све одлуке које задовољавају горње критеријуме.
   ||

Ustavni sud Republike Srpske, na osnovu člana 115. Ustava Republike Srpske, člana 40. stav 5. i člana 61. stav 1. tačka g)  Zakona o Ustavnom sudu Republike Srpske (“Službeni glasnik Republike Srpske” br. 104/11 i 92/12), na sjednici održanoj 28. marta 2018. godine,  d o n i o  j e

 

R J E Š E Nj E

 

           Ne prihvata se inicijativa za ocjenjivanje ustavnosti člana 77. stav 1. Zakona o visokom obrazovanju Republike Srpske (Službeni glasnik Republike Srpske br. 73/10, 104/11, 84/12, 108/13, 44/15 i 90/16).

 

O b r a z l o ž e nj e

 

         Miodrag Ilić iz Banjaluke dao je Ustavnom sudu Republike Srpske (u daljem tekstu: Sud) inicijativu za  pokretanje postupka za ocjenjivanje ustavnosti člana 77. stav 1. Zakona o visokom obrazovanju Republike Srpske („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 73/10, 104/11, 84/12, 108/13, 44/15 i 90/16) (u daljem tekstu: Zakon). Davalac inicijative navodi da propisivanje različitih uslova za izbor akademskog osoblja u naučno-nastavna i saradnička zvanja na univerzitetu, kao u osporenom članu Zakona, nije u saglasnosti sa članom 10. Ustava Republike Srpske i da ova zakonska odredba dovodi u neravnopravan položaj nastavnike koji moraju da ispune uslov najniže prosječne ocjene na prvom i drugom ciklusu u odnosu na lica koja mogu da se biraju u zvanje docenta, vanrednog i redovnog profesora nakon završenog trećeg ciklusa studija iako ne ispunjavaju zakonske uslove za izbor u saradničko zvanje zbog prosjeka ispod 8.0 ili 3.5. Dakle, kako na osnovu osporene odredbe člana 77. stav 1. Zakona neki nastavnici moraju da ispune traženi uslov u navedena zvanja, dok se drugima taj uslov i ne postavlja prilikom izbora, odnosno propisivanja različitih uslova za izbor u nastavničko zvanje docenta, vanrednog i redovnog profesora zavisno od toga da li su birani u saradničko zvanje ili ne, davalac inicijative predlaže da Sud preispita usaglašenost osporene odredbe Zakona sa članom 10. Ustava.

        Pored navedenog, davalac inicijative u prilog tvrdnje o neustavnosti osporene zakonske odredbe i u, naknadno dostavljenom dopisu, ukazuje na odredbe člana 7. stav 4. Pravilnika o postupku i uslovima izbora nastavnika i saradnika na Univerzitetu u Banjoj Luci i odredbe člana 142. Statuta Univerziteta u Banjoj Luci, koji, kako je navedeno, detaljnije definišu postupak i uslove izbora akademskog osoblja i kojima se dodatno stavljaju u nepovoljniji položaj saradnici na univerzitetu u odnosu na lica koja dolaze na univerzitet, i koja, prethodno nisu birana u zvanje asistenta i višeg asistenta. 

      U odgovoru Narodne skupštine Republike Srpske na navode iz inicijative, pored konstatacije da je inicijativa neosnovana i da se njome nepotpuno tumače odredbe Ustava i Zakona koji se osporava, navodi se da su osporenom odredbom Zakona propisani minimalni uslovi za izbor akademskog osoblja u nučno-nastavna i saradnička zvanja na univerzitetu.Takođe, taksativno navođenje osporene odredbe člana 77. stav 1. tač. g, d, i đ Zakona, obrazlažu namjerom da se učine vidljivim da su izbori u viša, odnosno naučno-nastavna zvanja uslovljeni ispunjavanjem dodatnog i većeg broja uslova koji se primarno odnose na naučni, stručni, obrazovni i pedagoški rad i iskustvo kandidata, i ističu da je smisao ove zakonske odredbe upravo to da se napravi jasna razlika kvaliteta i kvantiteta uslova koje kandidati trebaju ispuniti, imajući u vidu okolonost koja se odnosi na to da li se biraju u grupaciju saradničkih zvanja ili naučno-nastavna zvanja. Smatraju, naime, da uslovi, odnosno njihov kvalitet i kvantitet koji su definisani osporenim članom Zakona za izbor kandidata u naučno-nastavno zvanje nikako ne mogu biti primjereni i definisani u istoj mjeri i na isti način kao uslovi za izbor kandidata u zvanje saradnika (asistenta, višeg asistenta), samim tim što kandidat za izbor u zvanje saradnika i ne može zadovoljiti tako postavljene kriterijume.S obzirom na to da različito tretiranje kandidata smatraju  cjelishodnom ocjenom zakonodavca, kao i činjenice da se ovi kandidati nalaze u različitim okolnostima, ističu da se osporeno propisivanje ne može smatrati kršenjem člana 10. Ustava Republike Srpske. Isto tako, smatraju da se ne radi ni o propisivanju različitih uslova za izbor u nastavničko zvanje docenta, vanrednog i redovnog profesora zavisno od toga da li su birani u saradničko zvanje ili ne, kako tvrdi davalac inicijative, već upravo zbog toga što se nalaze u različitim okolnostima za koje je, kako je navedeno, neophodno i pravedeno različito definisati kriterijume za njihov izbor. Ukazujući na to da nezadovoljstvo davaoca inicijative određenim zakonskim rješenjima i potrebom drugačijeg uređivanja predmetne materije nije ustavnopravno relevantno, te da nije na Sudu da cijeni da  li je osporeno rješenje zakonodavca opravdano, predlažu da Sud ne prihvati predmetnu inicijativu.

        Osporenom odredbom člana 77. stav 1. Zakona propisano je da su minimalni uslovi za izbor akademskog osoblja u naučno-nastavna i saradnička zvanja na univerzitetu: a) za asistenta može biti biran kandidat koji ima završen prvi  ciklus studija sa najmanje 240 ECTS bodova  i najnižom prosječnom ocjenom 8,0 ili 3,5; b) za višeg asistenta može biti biran kandidat koji ima završen drugi ciklus studija sa najnižom prosječnom ocjenom i na prvom i na drugom ciklusu studija 8,0 ili 3,5, odnosno kandidat koji ima naučni stepen magistra nauka; v) za lektora može biti biran kandidat koji ima završen drugi ciklus studija sa najnižom prosječnom ocjenom i na prvom i na drugom ciklusu studija  8,0 ili 3,5, odnosno naučni stepen magistra nauka, te objavljene stručne i naučne radove; g) za docenta može biti biran kandidat koji: 1) ima naučni stepen doktora nauka u odgovarajućoj naučnoj oblasti, 2) ima najmanje tri naučna rada iz oblasti za koju se bira, objavljena u naučnim časopisima i zbornicima sa recenzijom i 3) pokazane nastavničke sposobnosti; d) za vanrednog profesora može biti biran kandidat koji: 1) ima proveden najmanje jedan izborni period u zvanju docenta, 2) ima najmanje pet naučnih radova iz oblasti za koju se bira, objavljenih u naučnim časopisima i zbornicima sa recenzijom nakon izbora u zvanje docenta, 3) ima objavljenu knjigu (naučnu knjigu, monografiju ili univerzitetski udžbenik) ili patent, odnosno originalni metod u odgovarajućoj naučnoj oblasti, priznat kao zaštićena intelektualna svojina, nakon izbora u zvanje docenta i 4) je bio član komisije za odbranu magistarskog ili doktorskog rada, ili ima mentorstvo kandidata za stepen drugog ciklusa; đ) za redovnog profesora može biti biran kandidat koji: 1) ima proveden najmanje jedan izborni period u zvanju vanrednog profesora, 2) ima najmanje osam naučnih radova iz oblasti za koju se bira, objavljenih u naučnim časopisima i zbornicima sa recenzijom nakon sticanja zvanja vanrednog profesora, 3) ima najmanje dvije objavljene knjige (naučnu knjigu, monografiju ili univerzitetski udžbenik) nakon sticanja zvanja vanrednog profesora, 4) je uspješno realizovao mentorstvo kandidata za stepen drugog ili trećeg ciklusa i 5) ima uspješno ostvarenu međunarodnu saradnju sa drugim univerzitetima i relevantnim institucijama u oblasti visokog obrazovanja.

             U postupku ocjenjivanja ustavnosti osporene odredbe člana 77. stav 1. Zakona Sud je imao u vidu tač. 5, 12. i 18. Amandmana XXXII na Ustav Republike Srpske, kojim je zamijenjen član 68. Ustava i kojim je utvrđeno da Republika uređuje i obezbjeđuje, pored ostalog, ostvarivanje i zaštitu ljudskih prava i sloboda, obrazovanje, radne odnose, kao i druge odnose od interesa za Republiku, u skladu sa Ustavom. Sud je, u konkretnom slučaju,  imao u vidu i garancije iz člana 10. Ustava, prema kojem su građani ravnopravni u slobodama, pravima i dužnostima, jednaki pred zakonom i uživaju istu pravnu zaštitu, bez obzira na rasu, pol, jezik, nacionalnu pripadnost, vjeroispovijest, socijalno porijeklo, rođenje, obrazovanje, imovno stanje, političko i drugo uvjerenje, društveni položaj ili drugo lično svojstvo. Pored navedenih, takođe relevantnom odredbom člana 39. stav 3. Ustava, pored ostalog, utvrđeno je da je svakom pod jednakim uslovima dostupno radno mjesto i funkcija, a odredbom člana 70. stav 2. Ustava ‒ da Narodna skupština donosi zakone, druge propise i opšte akte.

          Saglasno ovim odredbama, Zakonom o visokom obrazovanju su uređeni principi i ciljevi visokog obrazovanja u Republici Srpskoj, nivoi visokog obrazovanja, osnivanje, organizacija i rad visokoškolskih ustanova, obezbjeđenje kvaliteta u oblasti visokog obrazovanja, obrazovna djelatnost, prava i obaveze akademskog osoblja i studenata, tijela u oblasti visokog obrazovanja, postupak priznanja stranih visokoškolskih isprava, finansiranje visokoškolskih ustanova, kao i druga pitanja od značaja za obavljanje djelatnosti visokog obrazovanja (član 1). Takođe, Zakonom je, između ostalog, propisano da je visoko obrazovanje djelatnost od opšteg društvenog interesa u Republici (član 2. stav 1), da se visoko obrazovanje zasniva na poštovanju ljudskih prava i osnovnih sloboda, uključujući zabranu svih vidova diskriminacije (član 3. stav 1. tačka e), da se visoko obrazovanje organizuje u tri ciklusa i da se jedan semestar studija vrednuje sa 30 ECTS bodova (član 8. st. 1. i 5), da se završetkom prvog, drugog ili trećeg ciklusa studija stiče pravo na određenu akademsku titulu, odnosno stručno ili naučno zvanje u određenoj oblasti, te da se ova zvanja uređuju posebnim zakonom (član 9), da lica koja su završila studij prema propisima koji su bili na snazi do stupanja na snagu ovog zakona mogu tražiti od visokoškolske ustanove u kojoj su stekli zvanje da im u postupku utvrđenim statutom visokoškolske ustanove izda javnu ispravu o ekvivalenciji ranije stečenog zvanja sa novim zvanjem, u skladu sa zakonom iz člana 9. stav 2 ovog zakona (član 10. stav 1) i da se obim studija izražava zbirom ECTS bodova (član 37. stav 1.). Pored toga, prema članu 76. stav 2. Zakona, naučno-nastavna i umjetničko-nastavna zvanja na univerzitetu su redovni profesor, vanredni profesor i docent, a prema stavu 4. ovog člana, saradnička zvanja na univerzitetu su lektor, viši asistent, viši umjetnički saradnik, asistent i umjetnički saradnik, dok je članom 83. tačkama b), g), đ), e) i ž) propisano da se asistent bira na period od četiri godine bez mogućnosti ponovnog izbora,  viši asistent na period od pet godina s mogućnošću jednog ponovnog izbora, docent na period od pet godina s mogućnošću ponovnog izbora, vanredni profesor na period od šest godina s mogućnošću ponovnog izbora i redovni profesor na neodređeno vrijeme.

            Sud je ocijenio da normiranjem kao u osporenom članu 77. stav 1. Zakona nije narušeno načelo ravnopravnosti i jednakosti iz člana 10. Ustava, niti se ovom odredbom dovodi u pitanje mogućnost ravnopravnog izbora u nastavničko zvanje docenta, vanrednog i redovnog profesora na univerzitetu, odnosno ostvarivanje ovog prava pod jednakim uslovima, kako tvrdi davalac inicijative. Takođe,  propisivanjem kao u  ovoj zakonskoj normi, po ocijeni Suda, nisu predviđeni različiti uslovi za izbor u nastavničko zvanje docenta, vanrednog i redovnog profesora zavisno od toga da li su birani u saradničko zvanje ili ne, kako tvrdi davalac inicijative, već su Zakonom, saglasno Ustavu, definisani uslovi koje kandidati trebaju ispuniti, imajući u vidu okolonost koja se odnosi na to da li je izbor u saradnička zvanja ili naučno-nastavna zvanja. Sud je, naime ocijenio da se različiti uslovi propisani za izbor u navedena nastavnička zvanja jednako odnose na sve kandidate za izbor u svako od tih  zvanja posebno, odnosno da se propisivanje različitih uslova za različita zvanja ne može smatrati kršenjem člana 10. Ustava Republike Srpske. Pritom, Sud je ocijenio da je stvar cjelishodne procjene zakonodavca da za izbor u navedena nastavno-naučna zvanja odredi posebne uslove koji se odnose na naučni, stručni, obrazovni i pedagoški rad i iskustvo kandidata, pa  i to  da se napravi jasna razlika kvaliteta i kvantiteta uslova koje kandidati trebaju ispuniti, imajući u vidu okolnost da li se biraju u saradnička zvanja ili naučno-nastavna zvanja. Takođe, Sud je ocijenio neosnovanom tvrdnju davaoca inicijative da navedeni uslovi znače i nepovoljniji položaj saradnika na univerzitetu u odnosu na lica koja dolaze na univerzitet i koja prethodno nisu birana u zvanje asistenta i višeg asistenta, jer je nesporno da se propisani uslovi jednako odnose na  sve kandidate za izbor u ta zvanja, odnosno jednako na sva lica koja se nalaze u istoj pravnoj situaciji.

          S obzirom na to da, u konkretom slučaju, nije  došlo  do povrede navedenih ustavnih garancija iz članova 10. i 39. stav 3. Ustava Republike Srpske, odnosno da osporenim odredbama člana 77. stav 1. Zakona o visokom obrazovanju nije  povrijeđen princip jednakosti građana i princip prema kojem je svakom pod jednakim uslovima dostupno radno mjesto i funkcija, Sud je odlučio da podnesenu inicijativu ne prihvati.

Kako je u toku prethodnog postupka pravno stanje potpuno utvrđeno i prikupljeni podaci pružaju pouzdan osnov za odlučivanje, Sud je, u skladu sa članom 40. stav 5. Zakona o Ustavnom sudu Republike Srpske, o ustavnosti osporene odredbe člana 77. stav 1. Zakona o visokom obrazovanju odlučio bez donošenja rješenja o pokretanju postupka.

Na osnovu izloženog Sud je odlučio kao u izreci ovog rješenja.

Ovo rješenje Ustavni sud je donio u sastavu: predsjednik Suda mr Džerard Selman i sudije: Milenko Arapović, Vojin Bojanić, Amor Bukić, Zlatko Kulenović, prof. dr Duško Medić, Irena Mojović, prof. dr Marko Rajčević i akademik prof. dr Snežana Savić.

Broj: U-19/17

28.marta 2018. godine 

 

PREDSJEDNIK

USTAVNOG SUDA

Mr Džerard Selman, s.r.

 

 

 

Актуелно
27.3.2024.
IN MEMORIAM - Преминуо је бивши предсједник Уставног суда Републике Српске

27.3.2024.
Саопштење за јавност са 310. сједнице Уставног суда Републике Српске

26.3.2024.
Дневни ред 310. сједнице Уставног суда Републике Српске

15.3.2024.
Извјештај о реализацији плана јавних набавки за 2023. годину

8.3.2024.
Извјештај о раду Уставног суда Републике Српске за 2023. годину

28.2.2024.
Саопштење за јавност са 309. сједнице Уставног суда Републике српске

27.2.2024.
Дневни ред за 309. сједницу Уставног суда Републике Српске

22.2.2024.
Одлука о прихватању јавне набавке услуга чишћења пословних просторија (редовног чишћења и одржавања хигијене) у објекту Уставног суда Републике Срспке

22.2.2024.
О Д Л У К А О ПРИХВАТАЊУ ПОНУДЕ ЗА ЈАВНУ НАБАВКУ УСЛУГА ФИЗИЧКО-ТЕХНИЧКОГ ОБЕЗБЈЕЂЕЊА ОБЈЕКТА

Претраживање


Објашњење: унијети једну или више ријечи, на тренутно изабраном језику и у одговарајућем писму (ћирилица или латиница)
Уставни суд Републике Српске, Драшка Божића 2, 78000 Бањалука, Република Српска, Босна и Xерцеговина
Радно вријеме: 8 до 16 часова (понедјељак – петак). Пријем поднесака у писарници и давање доступних обавјештења: 11 до 14 часова (понедјељак – петак)
 
© 2009-2023. Уставни суд Републике Српске. Сва права задржана. | Политика приватности | Услови коришћења
html>