Уставни суд РСОсновни актиСудска праксаНовости и саопштењаПословање
Број предмета: U- / Кључна ријеч:
Година подношења иницијативе: Период окончања поступка: -
Садржани појмови:
 
У поља 'Број предмета' подаци се уносе у формату xxx/yy, гдје је xxx број предмета, а yy година подношења иницијативе.
У поље 'Кључна ријеч' уноси се једна или више ријечи на тренутно изабраном језику и у одговарајућем писму (ћирилица или латиница), како би се пронашле све одлуке које у тексту садрже те ријечи.
Није неопходно попунити сва поља. Кликом на дугме 'Прикажи' добићете све одлуке које задовољавају горње критеријуме.
   ||

Ustavni sud Republike Srpske, na osnovu člana 115. Ustava Republike Srpske, člana 40. stav 5. i člana 61. stav 1. tačka g) Zakona o Ustavnom sudu Republike Srpske („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 104/11 i 92/12), na sjednici održanoj 31. januara 2018. godine,  d o n i o   j e

 

R J E Š E Nj E

 

          Ne prihvata se inicijativa za ocjenjivanje ustavnosti člana 32. stav 1. Zakona o parničnom postupku ("Službeni glasnik Republike Srpske" br. 58/03, 85/03, 74/05, 63/07, 49/09 i 61/13).

 

O b r a z l o ž e nj e

 

          Dušan Stegić i Radojka Praštalo iz Banje Luke dali su Ustavnom sudu Republike Srpske zajedničku inicijativu za pokretanje postupka za ocjenjivanje ustavnosti člana 32. stav 1. Zakona o parničnom postupku ("Službeni glasnik Republike Srpske" br. 58/03, 85/03, 74/05, 63/07, 49/09 i 61/13) u odnosu na član 10. Ustava Republike Srpske, kojim je zajemčena jednakost i ravnopravnost građana i član 16. stav 1. Ustava, kojim je zajemčeno pravo na jednaku pravnu zaštitu. Pored ovog, davaoci inicijative navode da osporena odredba Zakona nije u saglasnosti ni sa članovima 6. i 14. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda. Osporavajući ustavnost navedene zakonske odredbe davaoci inicijative ne navode razloge ustavnopravne prirode, već ukazuju na njenu primjenu od strane Osnovnog suda u Gradišci i Okružnog suda u Banjoj Luci u konkretnom predmetu koji se vodi protiv njih kao tuženih radi naknade nematerijalne štete. Predlažu da Sud utvrdi da osporena odredba Zakona nije u saglasnosti sa Ustavom.

         U odgovoru na inicijativu koji je dostavila Narodna skupština Republike Srpske navodi se, između ostalog, da je ustavni osnov Zakona čija odredba je osporena sadržan u tački 10. Amandmana XXXII na Ustav Republike Srpske, kojim je zamijenjen član 68. Ustava, kao i da davaoci inicijative na nepotpun i pogrešan način tumače ustavne odredbe koje su navedene u inicijativi. Osporavajući navode iz inicijative, u odgovoru se navodi da se pravilima o  mjesnoj  nadležnosti određuje koji će stvarno nadležan sud biti nadležan da odlučuje u konkretnoj pravnoj stvari, kao i da izberiva mjesna nadležnost omogućava tužiocu da, u pravilu, bira između suda koji je po zakonu opšte mjesno nadležan za tuženog i još drugog suda, koji zakon određuje, uvažavajući specifične tužiteljeve interese ili radi cjelishodnosti ostvarivanja sudijske funkcije. Osporeno zakonsko rješenje se, kako se dalje navodi u odgovoru, odnosi na sve adresate jednako i ravnopravno, jer svi adresati koji imaju prava tužioca na način regulisan Zakonom imaju isti status i ista prava, ne privilegujući bilo koga. Imajući u vidu da je zakonodavac donošenjem osporenog zakonskog rješenja ostao u granicama Ustavom zajemčenih ovlašćenja, rukovodeći se razlozima cjelishodnosti i zaštite opšteg interesa pri usvajanju istog, te da davaoci inicijative nisu obrazložili na koji način i u kojem smislu je osporenim propisivanjem došlo do povrede članova 6. i 14. Konvencije, u odgovoru se predlaže da se inicijativa ne prihvati.

         Prema osporenom članu 32. stav 1. Zakona o parničnom postupku ("Službeni glasnik Republike Srpske" br. 58/03, 85/03, 74/05, 63/07, 49/09 i 61/13), za suđenje u sporovima o vanugovornoj odgovornosti za štetu, pored suda opšte mjesne nadležnosti, nadležan je i sud na čijem je području štetna radnja izvršena ili sud na čijem je području štetna posljedica nastupila.

         Odredbama Ustava Republike Srpske u odnosu na koje je osporena ustavnost člana 32. stav 1. Zakona o parničnom postupku i odredbama koje su, po ocjeni Suda, od značaja za ocjenjivanje ustavnosti osporene zakonske odredbe utvrđeno je: da su građani Republike ravnopravni u slobodama, pravima i dužnostima, jednaki pred zakonom i uživaju istu pravnu zaštitu bez obzira na rasu, pol, jezik, nacionalnu pripadnost, vjeroispovijest, socijalno porijeklo, rođenje, obrazovanje, imovno stanje, političko i drugo uvjerenje, društveni položaj ili drugo lično svojstvo (član 10),  da svako ima pravo na jednaku zaštitu svojih prava u postupku pred sudom i drugim državnim organom i organizacijom (član 16. stav 1), te da se osnivanje, nadležnost, organizacija i postupak pred sudovima utvrđuju zakonom (član 122).

         Odredbama Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda na koje ukazuju davaoci inicijative utvrđeno je, i to članom 6. stav 1. da svako, tokom odlučivanja o njegovim građanskim pravima i obavezama, ima pravo na pravičnu i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristrasnim sudom, obrazovanim na osnovu zakona, a članom 14. da se uživanje prava i sloboda predviđenih u ovoj Konvenciji obezbjeđuje bez diskriminacije po bilo kom osnovu, kao što su pol, rasa, boja kože, jezik, vjeroispovijest, političko ili drugo mišljenje, nacionalno ili socijalno porijeklo, veza s nekom nacionalnom manjinom, imovno stanje, rođenje ili drugi status.

         U postupku razmatranja navoda iz inicijative Sud je utvrdio da Zakon o parničnom postupku, čija odredba je osporena, određuje pravila postupka na osnovu kojih osnovni sudovi, okružni sudovi, okružni privredni sudovi, Viši privredni sud  i Vrhovni sud Republike Srpske raspravljaju i odlučuju u građanskopravnim sporovima ako posebnim zakonom nije drugačije određeno. Ovim zakonom je, između ostalog, propisano da sud po prijemu tužbe ocjenjuje da li je nadležan (član 15. stav 1), da se sud može povodom prigovora tuženog oglasiti mjesno nenadležnim ako je prigovor podnesen najdocnije u odgovoru na tužbu (član 19. stav 1), te da će sud, po pravosnažnosti rješenja kojim se oglasio nenadležnim, bez odlaganja, a najdocije u roku od tri dana, ustupiti predmet nadležnom sudu (član 20. stav 1). Zakonom su, takođe, propisana i pravila o mjesnoj nadležnosti, i to: opšta mjesna nadležnost (čl. 28. do 31), izberiva mjesna nadležnost (čl. 32. do 41), isključiva mjesna nadležnost (čl. 42. do 45), te  supsidijarna nadležnost (čl. 46. do 48).

         Polazeći od navedenog, kao i od sadržine inicijative kojom je osporena odredba člana 32. stav 1. Zakona o parničnom postupku a iz koje proizlazi da se ocjena ustavnosti ove odredbe traži iz razloga što osporeno zakonsko rješenje omogućava licu, koje namjerava da podnese tužbu, da izabere sud koji će da vodi postupak i takvim izborom utiče na sud koji treba da donese presudu u njegovu korist, Sud je ocijenio da takvi razlozi ne predstavljaju stvarni zahtjev za ocjenu ustavnosti, bez obzira što se formalno  navode odredbe Ustava i Evropske konvencije u odnosu na koje se traži ocjena ustavnosti, već predstavljaju zahtjev za ocjenu cjelishodnosti postojanja osporene pravne norme, za šta Ustavni sud, na osnovu člana 115. Ustava, nije nadležan. Pri tome, Sud je imao u vidu da se postupak pred sudovima, u konkretnom slučaju parnični postupak, saglasno navedenom članu 122. Ustava, uređuje zakonom, iz čega, po ocjeni Suda, proizlazi i ovlašćenje zakonodavca da propiše pravila za određivanje mjesne nadležnosti sudova odnosno pravila kojima se određuje koji je od više stvarno nadležnih sudova dužan da raspravi i riješi konkretan spor. Propisivanje pravila kojima se određuje koji će od stvarno nadležnih sudova postupati u konkretnom sporu iz domena je zakonodavne politike, u okviru koje zakonodavac ocjenjuje cjelishodnost zakonskih normi koje usvaja.

         Navodi davaoca inicijative koji se odnose na primjenu osporenog zakonskog rješenja u konkretnom parničnom predmetu nisu, po ocjeni Suda, od uticaja u ovoj pravnoj stvari, budući da Sud, na osnovu člana 115. Ustava, nije nadležan da ocjenjuje pravilnost njegove primjene od strane redovnih sudova.

         Osim toga, Sud nije razmatrao navode iz inicijative da postoji nesaglasnost osporene odredbe Zakona sa članovima 6. i 14. Evropske konvenicje za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda  iz razloga što davaoci inicijative nisu naveli u čemu se, u konkretnom slučaju, sastoji povreda ovih odredaba.

         Kako je u toku prethodnog postupka pravno stanje potpuno utvrđeno i prikupljeni podaci pružaju pouzdan osnov za odlučivanje, Sud  je, na osnovu člana 40. stav 5. Zakona o Ustavnom sudu Republike Srpske odlučio bez donošenja rješenja o pokretanju postupka.

         Na osnovu izloženog  odlučeno je kao u  dispozitivu ovog rješenja.

         Ovo rješenje Ustavni sud je donio u sastavu: predsjednik Suda mr Džerard Selman i sudije: Milenko Arapović, Vojin Bojanić, Amor Bukić, Zlatko Kulenović, prof. dr Duško Medić, Irena Mojović, prof. dr Marko Rajčević i akademik prof. dr Snežana Savić.

Broj: U-16/17

31.januara 2018. godine 

 

PREDSJEDNIK

USTAVNOG SUDA

Mr Džerard Selman, s.r.

 

 

 

Актуелно
27.3.2024.
IN MEMORIAM - Преминуо је бивши предсједник Уставног суда Републике Српске

27.3.2024.
Саопштење за јавност са 310. сједнице Уставног суда Републике Српске

26.3.2024.
Дневни ред 310. сједнице Уставног суда Републике Српске

15.3.2024.
Извјештај о реализацији плана јавних набавки за 2023. годину

8.3.2024.
Извјештај о раду Уставног суда Републике Српске за 2023. годину

28.2.2024.
Саопштење за јавност са 309. сједнице Уставног суда Републике српске

27.2.2024.
Дневни ред за 309. сједницу Уставног суда Републике Српске

22.2.2024.
Одлука о прихватању јавне набавке услуга чишћења пословних просторија (редовног чишћења и одржавања хигијене) у објекту Уставног суда Републике Срспке

22.2.2024.
О Д Л У К А О ПРИХВАТАЊУ ПОНУДЕ ЗА ЈАВНУ НАБАВКУ УСЛУГА ФИЗИЧКО-ТЕХНИЧКОГ ОБЕЗБЈЕЂЕЊА ОБЈЕКТА

Претраживање


Објашњење: унијети једну или више ријечи, на тренутно изабраном језику и у одговарајућем писму (ћирилица или латиница)
Уставни суд Републике Српске, Драшка Божића 2, 78000 Бањалука, Република Српска, Босна и Xерцеговина
Радно вријеме: 8 до 16 часова (понедјељак – петак). Пријем поднесака у писарници и давање доступних обавјештења: 11 до 14 часова (понедјељак – петак)
 
© 2009-2023. Уставни суд Републике Српске. Сва права задржана. | Политика приватности | Услови коришћења
html>