Ustavni sud RSOsnovni aktiSudska praksaNovosti i saopštenjaPoslovanje
Saopštenje za javnost sa 237. sjednice Ustavnog suda Republike Srpske
237. sjednica

Banja Luka, 28. novembar 2018.

 

SAOPŠTENjE ZA JAVNOST SA 237. SJEDNICE

USTAVNOG SUDA REPUBLIKE SRPSKE

 

U Banjoj Luci je danas, 28. novembra 2018. godine, održana Dvije stotine i trideset i sedma sjednica Ustavnog suda Republike Srpske (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) na kojoj je odlučivano, u skladu sa Ustavom i zakonom utvrđenim nadležnostima ovoga Suda, o saglasnosti zakona, drugih propisa i opštih akata sa Ustavom, odnosno o saglasnosti propisa i opštih akata sa zakonima Republike Srpske.

Između ostalih odluka koje je Ustavni sud donio na današnjoj sjednici, isključivo radi ilustracije, izdvojićemo odluke broj U-70/17, U-94/17 i U-98/17. Prvonavedenom odlukom utvrđeno je da član 11. stav 1. Uredbe o boračkom dodatku nije u saglasnosti sa Ustavom Republike Srpske i Zakonom o pravima boraca, vojnih invalida i porodica poginulih boraca. Osporenom odredbom određeno je da se borcima koji su uslove za ostvarivanje prava na mjesečni borački dodatak ispunili poslije 24. maja 2012. godine pravo na isti dodatak priznaje počev od 1. januara naredne godine u odnosu na godinu u kojoj su uslovi ispunjeni. Međutim, kako je zakonskom odredbom propisano da prava na mjesečna primanja pripadaju od prvog narednog mjeseca po podnošenju zahtjeva, to je, po ocjeni Ustavnog suda, propisivanjem kao osporenom odredbom Uredbe donosilac Uredbe izašao iz zakonskih okvira i prekoračio svoja ustavna i zakonska ovlašćenja čime je došlo do povrede načela podjele vlasti iz člana 69. Ustava. Vlada, naime, nije ovlašćena da podzakonskim aktom koriguje uslove i način korišćenja prava na borački dodatak, te je drugačijim normiranjem ovih pitanja u odnosu na Zakon prekoračila svoju Ustavom utvrđenu nadležnost.

Odlukom broj U-94/17 Ustavni sud je utvrdio da član 20. tačka 1, član 33. stav 1. i član 38. stav 2. Zakona o notarima nije u saglasnosti sa Ustavom Republike Srpske. Ustavni sud je ocijenio da odredba navedenog Zakona, prema kojoj za notara može biti imenovano samo lice koje je državljanin Republike Srpske,  dovodi do povrede ustavnih garancija o pravu na rad i slobodu rada, te da je svakome pod jednakim uslovima dostupno radno mjesto i funkcija. Ovakva odredba, prema ocjeni Ustavnog suda, narušava pomenute garancije u odnosu na lica koja nemaju državljanstvo Republike Srpske, a koja ima pozitivnu obavezu da svim licima pod svojom jurisdikcijom, bez obzira na lična svojstva i status, osigura jednako i nesmetano uživanje prava i sloboda koje garantuje Ustav. Takođe, Ustavni sud je oglasio neustavnom i odredbu istog Zakona kojim je propisan način utvrđivanja potrebe za notarskim pomoćnicima. Ustavni sud je kod ovakve ocjene imao u vidu da se u pravnom sistemu Republike Srpske u javnim organima sistematizacija radnih mjesta i broj potrebnih izvršilaca utvrđuje podzakonskim, uglavnom internim aktima, zavisno od strukture konkretnog organa i obima poslova. Za razliku od toga, notarskoj službi, kao javnoj službi, zakonom je nametnut kriterijum za zapošljavanje notarskih pomoćnika, pri čemu se nije vodilo računa o činjenici da se radi o službi koja se finansira isključivo privatnim sredstvima. Takvim normiranjem, smatra Ustavni sud, došlo je do povrede garancija iz člana 50. Ustava prema kojem se ekonomsko i socijalno uređenje zasniva na ravnopravnosti svih oblika svojine i slobodnom privređivanju. Povredu iste ustavne garancije Ustvni sud je, iz istih razloga, utvrdio i u odnosu na zakonsku normu kojom je propisano da plata notarkog pomoćnika ne može biti niža od plate višeg stručnog saradnika zaposlenog u organima državne uprave.

Pored navedenih odluka, Ustavni sud je donio i odluku broj U-98/17 kojom je utvrđeno da član 14. Posebnog kolektivnog urgovora za zaposlene u oblasti zdravstva u dijelu koji glasi „i rad noću“ nije u saglasnosti sa Ustavom Republike Srpske i Zakonom o radu. Osporenom odredbom propisano je da ženu za vrijeme trudnoće i majke djeteta do tri godine života poslodavac meže rasporediti na rad u drugo mjesto rada i na rad noću samo uz njen pristanak. Ustavni sud je ocijenio da je osporenom odredbom došlo do povrede člana 73. Zakona o radu, kojim je trudnicama, počev od šestog mjeseca trudnoće i majkama sa djetetom do dvije godine života zabranjen rad noću, čime je ujedno povrijeđeno ustavno načelo zakonitosti iz člana 108. stav 2. Ustava Repulike Srpske.

Ustavni sud je, pored navedenih, takođe donio odluke i u predmetima broj U-78/17, U-102/17, U-105/17, U-110/17 i U-111/17 kojima je odbio prijedloge, odnosno nije prihvatio inicijative za ocjenu ustavnosti zakona, kao i ocjenu ustavnosti i zakonitosti pojedinih podzakonskih normativnih akata ili je obustavio daljnje vođenje postupaka.

     
    Pretraživanje


    Objašnjenje: unijeti jednu ili više riječi, na trenutno izabranom jeziku i u odgovarajućem pismu (ćirilica ili latinica)
    Ustavni sud Republike Srpske, Draška Božića 2, 78000 Banjaluka, Republika Srpska, Bosna i Hercegovina
    Radno vrijeme: 8 do 16 časova (ponedjeljak – petak). Prijem podnesaka u pisarnici i davanje dostupnih obavještenja: 11 do 14 časova (ponedjeljak – petak)
     
    © 2009-2023. Ustavni sud Republike Srpske. Sva prava zadržana. | Politika privatnosti | Uslovi korištenja