Ustavni sud RSOsnovni aktiSudska praksaNovosti i saopštenjaPoslovanje
Saopštenje za javnost sa 229. sjednice Ustavnog suda Republike Srpske

    Banja Luka, 28. mart 2018.

     

     

    SAOPŠTENjE ZA JAVNOST SA 229. SJEDNICE

    USTAVNOG SUDA REPUBLIKE SRPSKE

     

    U Banjoj Luci je danas, 28. marta 2018. godine, održana Dvije stotine i dvadeset i deveta sjednica Ustavnog suda Republike Srpske (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) na kojoj je odlučivano, u skladu sa Ustavom i zakonom utvrđenim nadležnostima ovoga Suda, o saglasnosti zakona, drugih propisa i opštih akata sa Ustavom, odnosno o saglasnosti propisa i opštih akata sa zakonima Republike Srpske.

    Tako je Ustavni sud, između ostalih, donio odluku broj U-2/17 kojom je utvrdio da odredba člana 15. stav 3. Odluke o komunalnoj naknadi Opštine Gradiška nije u saglasnosti sa Ustavom. Ustavni sud je ocijenio da osporena odredba, kojom je propisano da se rješenja o visini komunalne naknade neće donositi za obveznike koji naknadu plaćaju putem Službe objedinjene naplate, nije u saglasnosti sa ustavom zajemčenim pravom na žalbu protiv odluke kojom se rješava  o pravu ili na zakonom zasnovanom interesu.

    Ustavni sud je takođe donio i odluku broj U-25/17 kojom je utvrdio da Odluka o osnivanju Fonda solidarnosti Grada Trebinja i Odluka o utvrđivanju posebne naknade za solidarnost Grada Trebinja nisu u saglasnosti sa Ustavom Republike Srpske i Zakonom o lokalnoj samoupravi. Neustavnost navedenih odluka Ustavni sud je utvrdio temeljem toga što je Skupština Grada Trebinja njihovim donošenjem prekoračila svoje nadležnosti iz relevantnih odredaba Zakona o lokalnoj samoupravi, jer nije bila ovlašćena da ovim podzakonskim aktima formira predmetni fond, niti da uredi izvore njegovog finansiranja. S ozbirom na to da za propisivanje iz osporavanih odluka ne postoji pravni osnov u hijerarhijski višem zakonskom aktu, Ustavni sud je ocijenio da njima nisu mogla biti utvrđena prava i obaveze za građane i pravna lica. Isto tako, Ustavni sud je zaključio da je Skupština Grada Trebinja donošenjem osporenih normativnih akata postupila suprotno i Ustavom zajemčenim načelima vladavine prava i podjele vlasti.

    Nadalje, pored navedenih odluka, Ustavni sud je donio i odluku broj U-27/17 kojom je utvrđeno da član 5. stav 3. Odluke o prikupljanju, odvoženju i deponovanju komunalnog otpada Opštine Bijeljina nije u saglasnosti sa Ustavom Republike Srpske i Zakonom o komunalnim djelatnostima. Navedena odredba, kojom je određeno da je korisnik komunalne usluge obavezan plaćati cijenu odvoza komunalnog otpada i ako nema zaključen ugovor o odvozu komunalnog otpada sa davaocem komunalne usluge, nesaglasna je sa normama jače pravne snage s obzirom na to da se obligacioni odnos između davaoca i korisnika usluge zbrinjavanja otpada iz stambenih i poslovnih prostora mora, prema relevantnim zakonskim odredbama, zasnivati na zaključenom ugovoru. Propisujući mogućnost naplate cijene komunalne usluge i ako nema zaključenog ugovora između vršioca i korisnika ove usluge, skupština Grada Bijeljina je, prema ocjeni Ustavnog suda, izašla iz okvira ovlašćenja lokalne jedinice da obezbijedi organizovano obavljanje komunalne djelatnosti.

    Odlukom broj U-37/17 Ustavni sud je utvrdio, između ostalog, da član 18. stav 3. Odluke o komunalnim djelatnostima Grada Trebinja, te član 4. stav 5. Odluke o prikupljanju, odvoženju i deponovanju komunalnog otpada Grada Trebinja, nisu u saglasnosti sa Ustavom Republike Srpske i Zakonom o komunalnim djelatnostima, odnosno Zakonom o zaštiti potrošača u Republici Srpskoj. Neustavnost i nezakonitosti navedenih odredaba zasniva se na činjenici da Zakon o komunalnim djelatnostima ne sadrži odredbe kojima se organ jedinice lokalne samopurave ovlašćuje da propiše oslobađanje i davanje olakšica od plaćanja komunalne naknade, a što je određeno prvonavedenom normom čime je donosilac akta izašao iz okvira svojih zakonskih ovlašćenja. Takođe, Ustavni sud je ocijenio da je propisivanje iz drugoosporene norme, prema kojoj je korisnik komunalne usluge obavezan da plaća uslugu i u situaciji kada nije zaključio ugovor sa davaocem usluge, u suprotnosti sa relevantnim zakonskim odredbama. Sa obzirom na to da propisi i drugi opšti akti moraju biti u saglasnsoti sa zakonom to su osporene odredbe podzakonskih akata u nesaglasnsti i sa Ustavom Republike Srpske.

    Ustavni sud je, pored navedenih, takođe donio odluke i u predmetima broj U-17/17, U-19/17, U-35/17, U-38/17 i U-40/17 kojima je odbio prijedloge, odnosno nije prihvatio inicijative za ocjenu ustavnosti Zakona o visokom obrazovanju Republike Srspke, Zakona o radu i Zakona o izmjeni i dopuni Zakona o platama zaposlenih u institucijama pravosuđa Republike Srpske, kao i ocjenu osporenih podzakonskih normativnih akata. U predmetima broj U-13/17 i U-41/17 kojima je tražena ocjena ustavnosti Budžeta Republike Srpske za 2017. godinu, odnosno Odluka o radu tržnice na malo Opštine Osmaci, Ustavni sud je zbog prestanka postojanja procesnih razloga obustavio daljnje vođenje ustavnosudskih postupaka.

       
      Pretraživanje


      Objašnjenje: unijeti jednu ili više riječi, na trenutno izabranom jeziku i u odgovarajućem pismu (ćirilica ili latinica)
      Ustavni sud Republike Srpske, Draška Božića 2, 78000 Banjaluka, Republika Srpska, Bosna i Hercegovina
      Radno vrijeme: 8 do 16 časova (ponedjeljak – petak). Prijem podnesaka u pisarnici i davanje dostupnih obavještenja: 11 do 14 časova (ponedjeljak – petak)
       
      © 2009-2023. Ustavni sud Republike Srpske. Sva prava zadržana. | Politika privatnosti | Uslovi korištenja