Ustavni sud RSOsnovni aktiSudska praksaNovosti i saopštenjaPoslovanje
Saopštenje za javnost sa 228. sjednice Ustavnog suda Republike Srpske
228 sjednica

Banja Luka, 28. februar 2018.

 

SAOPŠTENjE ZA JAVNOST SA 228. SJEDNICE

USTAVNOG SUDA REPUBLIKE SRPSKE

 

U Banjoj Luci je danas, 28. februara 2018. godine, održana Dvije stotine i dvadeset i osma sjednica Ustavnog suda Republike Srpske (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) na kojoj je odlučivano, u skladu sa Ustavom i zakonom utvrđenim nadležnostima ovoga Suda, o saglasnosti zakona, drugih propisa i opštih akata sa Ustavom, odnosno o saglasnosti propisa i opštih akata sa zakonima Republike Srpske.

Tako je Ustavni sud, između ostalih, donio odluku broj U-6/17 kojom je utvrdio da odredbe člana 85b. stav 1. tačka v) i stava 3. Zakona o premjeru i katastru Republike Srpske nisu u saglasnosti sa Ustavom Republike Srpske. Ustavni sud je ocijenio da prvoosporena odredba, kojom je propisan način na koji Komisija u toku postupka izlaganja podataka utvrđuje pravo na nepokretnosti za koju se utvrdi da predstavlja uzurpaciju društvene, odnosno državne svojine, tj. u situaciji kada ustanovi da uzurpirnao zemljište nije obilježeno na terenu i da se dopunskim premjerom ne može odvojiti od zemljišta u svojini uzurpanta, nije u saglasnosti sa ustavnim principima o zaštiti prava svojine garantovanih Ustavom Republike Srpske, te članom 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda. Budući, naime, da ne postoji valjan pravni osnov da se na uzurpiranom zemljištu u društvenoj, odnosno državnoj svojini upiše, pa makar i do pravosnažnog okončanja postupka, pravo zajedničke svojine Republike Srpske i uzurpanta, ovakvim propisivanjem se, prema ocjeni Ustavnog suda, povređuje pravo svojine garantovano Ustavom.

Ustavni sud je takođe donio i odluku broj U-11/17 kojom je utvrdio da Odluka o usvajanju izmjene dijela Regulacionog plana „Gvozdevići“ u Bijeljini nije u saglasnosti sa Ustavom Republike Srpske i Zakonom o uređenju prostora i građenju. Neustavnost navedene odluke Ustavni sud je utvrdio temeljem toga što postupak njenog donošenja nije proveden u skladu sa relevantnim odredbama Zakona o uređenju prostora i građenju, čime je njen donosilac prekršio ustavni princip zakonitosti podzakonskih opštih akata.

Nadalje, pored navedenih odluka, Ustavni sud je donio i odluku broj U-26/17 kojom je utvrđeno da Odluka Skupštine Grada Doboja o oslobađanju plaćanja zemljišta, naknade za troškove uređenja građevinskog zemljišta, naknade za prirodne pogodnosti (rente) i naknade za pretvaranje poljoprivrednog u građevinsko zemljište u izbjegličkim naseljima „Bare“, „Lipac“, „Mala Bukovica“, „Vila“, „Poljice“ i „Gavrići“ nije u saglasnosti sa Ustavom Republike Srpske, Zakonom o uređenju prostora i građenju i Zakonom o poljoprivrednom zemljištu. Utvrđena nesaglasnost navedene Odluke sa normama jače pravne snage očituje se u tome što njen donosilac nije imao zakonsko ovlašćenje da uredi pitanja koja se odnose na oslobađanje od plaćanja navedenih naknada, pa je njihovim normiranjem, prema ocjeni Ustavnog suda, prekoračio ovlašćenja iz pomenutih Zakona kada je odredio oslobađanje od plaćanja ovih naknada za pojedine investitore izgradnje objekata na gradskom građevinskom zemljištu.

Odlukom broj U-31/17 Ustavni sud je utvrdio da član 18. stav 2. Pravilnika Komisije za hartije od vrijednosti o uslovima i postupku emisije hartija od vrijednosti, u dijelu koji glasi „nominalne ili“, nije u saglasnosti sa Ustavom Republike Srpske, Zakonom o privrednim društvima i Zakonom o tržištu hartija od vrijednosti. Neustavnost i nezakonitosti dijela navedene odredbe zasniva se na činjenici da je Komisija za hartije od vrijednosti predmetnu materiju uredila drugačije u odnosu na zakonsko rješenje predviđeno Zakonom o privrednim društvima, što je suprotno njenim Ustavnim ovlašćenjeima i ovlašćenjima sadržanim u Zakonu o tržištu hartija od vrijednosti. Regulišući predmetnu materiju na ovakav način, Komisija za hartije od vrijednosti Republike Srpske je, prema ocjeni Suda, postupila suprotno zajemčenim načelima vladavine prava i podjele vlasti, kao i načelu ustavnosti i zakonitosti.

Naposljetku, Ustavni sud je donio i odluku broj U-34/17 kojom je utvrdio da član 1. stav 4. Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o utvrđivanju svojstva osiguranog lica, matičnoj evidenciji i zdravstvenoj knjižici, koju je donio Fond zdravstvenog osiguranja Republike Srpske, nije u saglasnosti sa Ustavom Republike Srpske i Zakonom o zdravstvenoj zaštiti. Ustavni sud je, naime, utvrdio da je donosilac osporenog Pravilnika je, propisujući uslov postojanja stanja socijalne potrebe lica starijih od 65 godina kako bi imali mogućnost ovjere zdravstvene knjižice bez prethodnog uslovljavanja plaćanjem doprinosa, izašao iz okvira svojih ovlašćenja, jer je podzakonskim aktom uveo novi, odnosno dodatni uslov za ostvarivanje prava na zdravstvenu zaštitu ove kategorije lica, a koji nije predviđen zakonom. Ovakvim propisivanjem su adresati osporene norme, prema ocjeni Ustavnog suda, ograničeni u ostvarivanjeu prava na zdravstvenu zaštitu koje je garantovano zakonom i Ustavom Republike Srpske.

Ustavni sud je, pored navedenih, takođe donio odluke i u predmetima broj U-18/17, U-28/17 i U-30/16 kojima nije prihvatio inicijative za ocjenu ustavnosti Zakona o prekršajima, postupka donošenja Budžeta Republike Srpske za 2017. godinu, kao i osporenih podzakonskih normativnih akata.

     
    Pretraživanje


    Objašnjenje: unijeti jednu ili više riječi, na trenutno izabranom jeziku i u odgovarajućem pismu (ćirilica ili latinica)
    Ustavni sud Republike Srpske, Draška Božića 2, 78000 Banjaluka, Republika Srpska, Bosna i Hercegovina
    Radno vrijeme: 8 do 16 časova (ponedjeljak – petak). Prijem podnesaka u pisarnici i davanje dostupnih obavještenja: 11 do 14 časova (ponedjeljak – petak)
     
    © 2009-2023. Ustavni sud Republike Srpske. Sva prava zadržana. | Politika privatnosti | Uslovi korištenja